Zaposlene osobe u Hrvatskoj relativno pozitivno ocjenjuju svoje poslovne sposobnosti, pritom dajući sebi najviše ocjene u timskom radu, digitalnim kompetencijama kao i komunikacijskim vještinama, dok se većina najlošije ocjenjuje u marketinškim kompetencijama.
Dio je to rezultata velikog istraživanja koje je provela agencija Ipsos na zaposlenim osobama u Hrvatskoj starijima od 18 godina u povodu četvrte sezone Mastercardovog projekta Uplift, namijenjenog mikro, malim i srednjim poduzetnicima.
Cilj istraživanja je pružiti uvide u zadovoljstvo i preferencije zaposlenika, pomažući tako tvrtkama da osiguraju bolje radne uvjete te privuku i zadrže talente usred značajnih izazova s radnom snagom.
Edukacije i specifična znanja
Istraživanje je pokazalo i da ispitanici smatraju kako je za pronalaženje i kvalitetno obavljanje posla najvažnije imati kompetencije poput izgradnje dobrih poslovnih odnosa (90%), komunikacijskih vještina (90%), organizacije rada i upravljanja vremenom (89%) te digitalnih kompetencija (89%). Općenito, većina ispitanika se slaže da su među manje važnim kompetencijama za dobro obavljanje posla prezentacijske vještine, administracija kao i znanje iz marketinga.
Upitani u kojim bi se segmentima htjeli dodatno educirati, ispitanici, čak njih 43 posto, ističu strane jezike. Nakon toga slijede edukacije o upravljanju stresom, digitalnim vještinama kao i prezentacijske vještine te javni nastup. Na začelju potrebnih edukacija su one iz područja izgradnje dobrih poslovnih odnosa (12%), poslovne administracije (12%) te timskog rada (9%).
Zanimljivi su i rezultati iz poželjnih dodatnih edukacija na temelju spola i dobi. Naime, želju za dodatnim edukacijama iz prezentacijskih vještina u značajno većoj mjeri iskazuju žene, za razliku od muškaraca čiji je interes prema navedenoj edukaciji značajno niži kao i prema edukaciji o upravljanju stresom. Mlađe osobe (do 30 godina) u većoj mjeri žele dodatne edukacije iz marketinga.
Zaposlenici u javnom sektoru u većoj mjeri žele se educirati u području upravljanja konfliktnim situacijama, dok je želja za navedenim kod zaposlenika u privatnom sektoru manja. U sklopu istraživanja, građani su upitani u kojoj industriji bi htjeli raditi, a posao u IT-ju opravdava svoju titulu jednog od najpoželjnijih – čak 42 posto ispitanih bi radilo u tom sektoru. Odmah nakon slijedi farmacija pa sektor financija.
U ugostiteljstvu i turizmu rado bi se zaposlilo 22 posto svih ispitanika čime ovaj sektor ne spada među najpoželjnije prema analiziranim industrijama u ovom istraživanju, no popularniji je od prehrambene industrije i trgovine. S obzirom na to da je turizam najvažnija gospodarska grana u Hrvatskoj, kroz istraživanje se dodatno ispitalo što zaposleni građani misle o tom sektoru.
Ispitanici, njih 76 posto, se slažu s tvrdnjom da bi turistički djelatnici trebali prolaziti posebne edukacije kako bi mogli obavljati posao što efikasnije i u skladu s potrebama turista, a samo njih 21 posto smatra da svatko može raditi u turizmu jer to ne zahtijeva specifična znanja.
Nedostatak vještina
Nešto manje od polovice ispitanih misli da se ne može dobro živjeti isključivo od sezonskog rada u turizmu, a njih 43 posto drži i da su djelatnici premalo plaćeni za obavljeni posao.
Ispitanici koji su zaposleni u turizmu i ugostiteljstvu kao najveće probleme s kojima se susreću vide nedostatak slobodnih dana, nakon čega slijedi previše radnih sati te niska plaća i loš odnos gostiju. Najmanje problema ističu vezano za fizičke uvjete rada kao i za odnose s nadređenima. Među svim problemima njih posto navodi i nedostatak prilike za stjecanjem dodatnih vještina.
