Velika, jubilarna međunarodna konferencija Poslovnog dnevnika ‘Smart Industry – Pogled u digitalnu budućnost’ održana je jučer u Zagrebu.

Već petu godinu u nizu okupili su se brojni vrhunski stručnjaci ICT industrije, ovoga puta u Kongresnom centru Zagrebačkog velesajma, a raspravljali su o ključnim inovacijama i tehnološkim trendovima.

Konferencija je kruna šestomjesečnog projekta Smart Industry, a važnost projekta, kao i cjelokupne ‘pametne industrije’, naglasio je u svom pozdravnom govoru Vladimir Nišević, glavni urednik i direktor Poslovnog dnevnika. “Svi tragamo za istim odgovorom – hoće li nas zamijeniti automatizacija i čime ćemo se baviti za 10 godina.

Poslovni dnevnik od osnutka se trudi pratiti i postavljati trendove kroz analize koje radimo, ali nikada nam nije bilo teže odgovoriti što će biti i hoće li AI pisati tekstove umjesto novinara. Na to pitanja jednostavno ne znamo odgovoriti. Ipak, vjerujem da će digitalna tehnologija osloboditi naše potencijale, ako je koristimo pametno”, istaknuo je Nišević.

Okupljenoj publici obratio se i Bernard Gršić, državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i izaslanik predsjednika Vlade RH. I on se osvrnuo na temu konferencije – pogled u digitalnu budućnost, istaknuvši da nemamo kristalnu kuglu. Dodao je da je cilj države iskoristiti tehnologiju za napredak, kako poslovanja tako i privatnog života. Prema Strategiji digitalne Hrvatske zacrtan je cilj da do 2032. digitalno hrvatsko gospodarstvo sudjeluje u BDP-u s 13 posto, naglasio je Gršić.

Ivan Bešlić, suosnivač i CSO Sofascorea te predsjednik Hrvatske udruge neovisnih proizvođača softvera CISEx u svom se nastupu osvrnuo na digitalizaciju gospodarstva. Za početak komentirao je aktualnosti oko porezne politike.

Engleski na sve fakultete
“Po prvi puta, hrvatska vlada pokazala je jasan smjer kojim želi ići, odnosno udaljiti se od cigli i betona te usmjeriti na tvrtke. Za sada je to još mlako i vjerojatno će zahtijevati duži proces i nekoliko iteracija, no smjer je po prvi puta jasan”, istaknuo je Bešlić.

U tom kontekstu Bešlić smatra da su mladi u najvećem problemu, jer trenutačno u IT industriji vlada stagnacija – nema dodatnih investicija kroz fondove niti tvrtki koje ulažu u IT sektor.

“Radi se o globalnom trendu, koji se, naravno, vidi i u našoj zemlji. No, i dok im okruženje smanjuje prilike, ujedno im se smanjuju i porezne potpore. Rezultat je da mladi u prvim godinama neće moći dobivati adekvatnu plaću jer neće biti velika potražnja na tržištu, a istovremeno će tvrtke za mlade plaćati jednake doprinose kao i za sve ostale.

To predstavlja veliki rizik”, istaknuo je Bešlić koji predlaže da fakulteti, ali i sve tvrtke, hitno u svoje programe uvedu engleski jezik. Po njemu, radi se o biti ili ne biti na tržištu, jer time bismo privukli visoko kvalificiranu radnu snagu koja nedostaje. Osim toga, uz engleski jezik na fakultetima bit ćemo privlačni i stranim studentima.

“Dok svijet bruji o čudima umjetne inteligencije, stručnjaci i industrija suočavaju se s pravim izazovima i znaju da brojke ne lažu. Kao i s Industrijom 4.0, obećanja su ponovno otišla daleko iznad realnosti i primjenjivih rješenja”, teza je key note predavanja koje je održao Drago Cmuk, partner u Forvis Mazarsu.

“Tvrtke su zapele na putu digitalnih tvornica i pametne industrije jer nemaju jasnu digitalnu kartu. To je vruća tema, koja je primjenjiva na sve druge tehnologije i industrije”, ocjena je Drage Cmuka koji je naglasio da je potrebno imati plan, jer na putu ka pametnoj industriji čeka niz iznenađenja koja tek profesionalci mogu riješiti koji je tu tezu vrlo slikovito predočio kroz vlastito iskustvo.

Koliko je hrvatsko gospodarstvo zaista digitalizirano i treba li nam smart Think-Tank raspravljalo se u vrlo živom panelu. Marko Emer, predsjednik Uprave tvrtke Elektronički računi, zaključio je da domaća mala i srednja poduzeća po pitanju digitalizacije stoje bolje od većih poduzeća.

“No to nipošto ne znači da smo došli do kraja digitalizacije”, poručio je Emer, te dodao da je mnogo posla pred realnim sektorom. “Većina tvrtki još nije svjesna da račune mora čuvati u digitalnom obliku. Usto, još smo prilično digitalno nepismeni. Primjerice, jako se malo ljudi zna digitalno potpisati”, rekao je Emer te otkrio da s tim problem imaju i neke velike tvrtke, doduše one u državnom vlasništvu.

“Primjer, naša sestrinska tvrtka koja se bavi otkupom potraživanja imala je situaciju da joj velika državna tvrtka nije htjela digitalno potpisati ugovor o otkupu potraživanja. Moralo je proći tri do četiri godine i ne znam koliko sastanaka da odluče ugovor digitalno potpisati”, prisjeća se Emer muka digitalizacije.

Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska, istaknula je da se u digitalizaciji mnogo napravilo posljednjih pet godina. “Dobra vijest je da ne moraš biti velika zemlja da budeš uspješan. No male bi države trebale biti mnogo ambicioznije i postavljati si više ciljeve po pitanju digitalizacije”, istaknula je Lončar, te dodala da sve složenije probleme s kojima se danas suočavamo nitko više ne može sam rješavati.

“Odjeli istraživanja i razvoja nekada su bili zatvoreni i vrlo tajnoviti, a danas su to otvoreni sustavi. I Siemens sve više surađuje s drugim velikim i malim kompanijama na pronalaženju rješenja za određene probleme, a važno je i da ta suradnja bude prekogranična”, istaknula je Lončar.

AI još ne postoji?
Ivan Paić, član Uprave Končara, kazao je da digitalizacija daje dodatnu dimenziju njihovom hardveru, odnosno brojnim rješenjima koje nude u energetici i transportu.

“Pobornik sam teze da umjetna inteligencija kao takva još ne postoji, ali je dobar alat koji pomaže u donošenju odluka. Posebno zato što je količina podataka danas sve veća”, istaknuo je Paić navodeći i da Končar ima dvije prednosti u odnosu na konkurenciju.

“Naša najveća prednost u odnosu na slične igrače na svjetskom tržištu je što imamo velik broj stručnjaka koji imaju potrebne kompetencije, a druga je da smo dovoljno veliki, a opet manji u odnosu na konkurenciju da možemo biti vrlo fleksibilni, brzo donositi odluke i brzo odgovoriti na zahtjeve kupaca”, kaže Paić.

Slavko Vidović, osnivač i član Uprave InfoDom Grupe, poručio je da je digitalna transformacija zapravo transformacija organizacija.

“Ako u tome uspijete, onda imate digitalno poslovanje”, kaže Vidović napominjući da bi IT kompanije trebale ulagati više u društvo. “Digitalni rast mora se pretvoriti u poslovni rast”, ističe Vidović. Osnivač InfoDoma pobornik je i osnivanja “smart Think-Tanka”. InfoDom je, kaže Vidović, pokrenuo inicijative njegova osnivanja i već okupio određene partnere, no za njegov uspjeh bit će ključno povjerenje i suradnja.

Ostali sudionici panel rasprave podržali su inicijativu osnivanja “smart Think-Tanka”. Marko Emer, predsjednik Uprave tvrtke Elektronički računi, kaže da bi on bio itekako koristan, posebno kao tijelo koje bi progovaralo u ime industrije.

“U Hrvatskoj je mnogo IT stručnjaka koji bi u javnom prostoru sustavno morali ponavljati određene stvari. Primjerice, na cijelom Zagrebačkom velesajmu niti jedna zgrada nije označena, pa je strancu iznimno teško pronaći određenu lokaciju na Velesajmu”, ističe Emer samo jedan od problema koji digitalizacija još uvijek nije riješila.

Nedostaje peta sloboda
Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva EK u Hrvatskoj, kaže da novca za financiranje jednog takvog think-tanka u EU ima, i to kroz razne programe. Navela je i da je Hrvatska po pitanju stupnja digitalizacije u nekim stvarima vrlo dobra, dok na drugima, posebno onima koji se tiču 5G povezanosti i digitalizaciji ruralnih područja, moramo poraditi.

Čović Vidović upozorila je i na nedavno objavljeno izvješće Maria Draghija. “Utvrdili smo da jedinstvenom europskom tržištu nedostaje peta sloboda – ona jedinstvenog tržišta kapitala. Zajednički problem je i konkurentnost, demografija, odnosno starenje stanovništva. Također, Europa ima jako dobre zakone, ali sve što imamo moramo poboljšati i popraviti. Mnogo je posla pred nama kako bi Europa ostala najbolje mjesto za život i poslovanje”, zaključila je Čović Vidović.

Umjetna inteligencija neizbježna je tema današnjice, posebice u kontekstu pokretača pametnih industrija. A o tome se posebno raspravljalo na jučerašnjoj konferenciji. Kako je istaknuo Boris Debić, predavač o umjetnoj inteligenciji na ZŠEM-u i Luxembourg School of Business, upliv AI-a u sljedećih 10 godina bit će 13 bilijardi dolara. Pokazuje to studija koju je napravio McKinsey, rekao je Debić.

“Riječ je o iznosu koji čini 78 budžeta EU-a za 2020. Riječ je, dakle, o području koje je izrazito ekonomski disruptivno. Zato svi pozorno pratimo što se događa u ovom području”, rekao je Debić prilikom rasprave. Ipak, domaće kompanije još su prilično rezervirane prema njenom korištenju u poslovanju, rekao je Zvonimir Cicvarić, viši savjetnik Odjela za poslovno savjetovanje u Deloitteu, a “kako je primjena dosta slaba, teško je reći koji sektori prednjače u primjeni AI”.

Na svjetskoj razini pak, pokazuju određeni podaci, AI najviše koristi bankarski sektor i maloprodaja. Oni koji je neće koristiti, vjerojatno će biti gubitnici na tržištu. Iva Nappholz, samostalna savjetnica u Sektoru za industriju i održivi razvoj HGK objašnjava:

“AI može pomoći na razne načine u poslovanju. Industriji pak pruža najviše prilika u prediktivnoj analitici. No, podatke još ne koristimo na dobar način niti su podaci kvalitetno strukturirani kako bi se mogli koristiti za AI”, poručuje Cicvarić.

I dok Aco Momčilović, predsjednik Global AI Ethics Institutea i član Uprave u CroAI, suprotno uvriježenom stavu, smatra da je AI podcijenjen, s njim se ne slaže Boris Debić, barem ne u dijelu koji se tiče investicija u umjetnu inteligenciju.

“Ozbiljno se krećemo prema scenariju dot-com balona. Ako ulažete novac, budite oprezni”, savjetuje Debić. No, one kompanije koje neće koristiti prednosti koje pruža AI ne mogu ni računati na veliki uspjeh.

“AI fundamentalno snižava trošak predviđanja, što omogućuje rješavanje problema koji su donedavno bili nerješivi u klasičnom programiranju. To je tehnologija koja također omogućuje razvoj potpuno novih proizvoda.

Pobjednici posljednjih 30 godina su tvrtke koje su objeručke prihvatile digitalnu platformu i na njoj su napravile potpuno nove proizvode. Primjer je Amazon koji je na njoj počeo prodavati knjige te Netflix. Savjetujem poduzetnicima da dobro prouče koje im mogućnosti pruža AI i kako im može pomoći u razvoju novih proizvoda, usluga i poboljšanju poslovnih procesa”, istaknuo je Debić.