Novi krug poreznih promjena još je tri tjedna otvoren za kritike i prijedloge u okviru javne rasprave o predloženim zakonskim izmjenama. Konkretne primjedbe roje se već od prvih najava smjera novog poreznog paketa.

Kako se njegovi učinci u prvom redu odnose na proračune lokalnih jedinica koje će nešto izgubiti slijedom daljnjeg poreznog rasterećenja rada, ali će istodobno dobiti polugu za osiguranje novih ili dodatnih prihoda, dio ekonomista reći će da bi nova runda zahvata u porezni sustav za rezultat, uz ostalo, mogla imati i trajnije “cementiranje” postojećeg teritorijalnog ustroja Hrvatske.

Uz 556 jedinica lokalne samouprave (428 općina i 127 gradova), tu su i županije plus Grad Zagreb koji ima specifičan staus, što znači ukupno 576 JL(P)S. Za takvu strukturu godinama se tvrdi da je preusitnjena. Već u programu za protekli mandat, Vlada je deklarativno krenula u smjeru poticanja dobrovoljnog (funkcionalnog ili potpunog) spajanja JLS-a.

Za to je u planu proračuna za 2022., kao i onom za 2023. bilo osigurano po 100 milijuna kuna ili 13,3 milijuna eura. I za ovu godinu bio je predviđen nastavak tih poticaja, za što je proračunom za 2024. bilo osigurano 10 milijuna eura. No, u međuvremenu je broj JLS-a ostao netaknut, a na račun određenih funkcionalnih povezivanja u nepune tri godine ukupno je isplaćeno samo 3,8 milijuna eura.

Općinama koje su ih provele u 2022. isplaćeno je 842.000 eura, lani je taj iznos bio 2,95 milijuna, a do kraja svibnja ove godine gotovo simboličnih 52.000 eura. Mnogi ni u startu nisu previše vjerovali u stvarnu političku volju da rezultat bude drukčiji, iako nemali broj općina fiskalno nije održiv niti je u stanju pružati svojim stanovnicima zadovoljavajuću kvalitetu usluga.

Usporedbe radi, Njemačka, koja ima 22 puta više stanovnika od Hrvatske, ima 3,7 puta više JLS-a. Kako bilo, na prve kontrolne točke komentari rezultata uvođenja poticaja za spajanja lokalnih jedinica uglavnom su se svodili na ocjene da to odražava političke interese zadržavanja pozicija lokalnih čelnika.

Zajedničke komunalne službe
Od dosad provedenih funkcionalnih spajanja većina ih se odnosila na zajedničke komunalne ili poljoprivredne redare/službe te zajedničke komunalne tvrtke, dječje vrtiće, knjižnice. Za lokalne jedinice i novi će krug poreznih promjena zacijelo rezultirati dodatnim podebljanima proračuna, a i za neke koje su trenutno upitnih fiskalnih kapaciteta za adekvatno pružanje usluga u njihovoj nadležnosti on će vjerojatno omogućiti ostvarenje nešto više prihoda.

U pogledu financijskih učinaka novog kruga zahvata u porezni sustav u Vladi su iznijeli samo procjenu za dio koji se odnosi na daljnje porezno rasterećenje rada. Njezina je procjena da će s osnove poreza na dohodak – lokalni proračuni ostati “kraći” za oko 224 milijuna eura.

Koliko će im istodobno prihode povećati porezi na nekretnine i kratkoročne najmove procjene još nisu moguće, ali kako su te odluke u domeni odlučivanja lokalnih vlasti (u okvirima zadanih raspona), računa se da njihovi proračuni zasigurno ni ovaj put neće biti “na gubitku”, već da će se dodatno podebljati.

To se dogodilo i prilikom posljednjeg kruga, s kojim je početkom ove godine ukinut prirez porezu na dohodak, s tim da su lokalne jedinice dobile mogućnost odabira visine niže i više porezne stope unutar zakonom predviđenog raspona, a usto je proširen i raspon oporezivanja kuća za odmor i “paušalne” iznajmljivače.

Pljušte kritike
Zahvaljujući snažnom rastu plaća i rastu zaposlenosti proračuni su se izdašnije punili i mnogima koje nisu iskoristile mogućnost da ukidanje prireza kompenziraju većim stopama poreza na dohodak od dotadašnjih (fiksno zadanih) stopa. “Vidimo enorman rast prihoda JLS-a jer je porez na dohodak njihov prihod.

Samo u gradu Zagrebu u prvih osam mjeseci prihod od poreza na dohodak narastao je za čak 141 milijun eura”, podsjetio je nedavno u Saboru premijer Andrej Plenković, govoreći o tome zašto je Vlada procijenila da postoji prostor da direktno, zakonski smanji najvišu dopuštenu (nižu i višu) stopu poreza na dohodak. Naime, neki gradovi išli su na maksimalnu stopu i, kako je rekao, “plivaju u novcu u smislu lokalnih proračuna”.

Prijedlog izmjena i dopuna zakona koje iziskuje novi porezni paket već u prvom tjednu javnog savjetovanja polučio je ukupno oko 150 komentara odnosno kritika. Najviše ih je, očekivano, vezano je uz predstojeće promjene vezane uz oporezivanje nekretnina (u kojima se ne stanuje i nisu u dugoročnom najmu) i kratkoročnog (turističkog) najma. U nekima od tih komentara potpisnici izražavaju sumnju u to kako će lokalne vlasti iskoristiti manevarski prostor koji dobivaju u tom području.

“Preširoko su postavljene ovlasti JLS-a kod određivanja visine stope poreza, tj. određivanja zona. Trebalo bi striktno propisati da se za zone loše komunalne opremljenosti ne može odrediti najveća stopa. Usto treba specificirati što je visoka razina komunalne infrastrukture. JLS je zapravo grado/načelnik s većinom glasova i stope određuje po vlastitom nahođenju (interesu)”, upozorava se u jednom od komentara.

Neki pak upozoravaju na to da s novim rješenjima u oporezivanju kratkoročnog najma “do punog izražaja dolazi i nelogičnost podjele države na čak 556 JLS-a”. Jer, kako se navodi u jednom, Tuhelj je npr. mikro JLS s 2100 stanovnika, ali s puno turista i noćenja po glavi stanovnika zahvaljujući hotelu i toplicama pod stranom koncesijom.

“Tu na udaljenosti od 100 metara imate nekretnine u čak tri kategorije: Tuhelj (kategorija II po indeksu turističke razvijenosti), Krapinske Toplice (kategorija III), Klanjec ili Kumrovec (kategorija IV). Državu treba suvislo podijeliti na 3-4 kategorije regionalne turističke razvijenosti s obzirom na realne uvjete za ostvarivanje dohotka u turizmu. U obzir treba uzeti i kategoriju smještaja, jer smještaj s 5 zvjezdica i onaj s 3 zvjezdice donose bitno drugačiji prihod”, zaključuje jedan komentator.