Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Crne Gore u prvih osam mjeseci ove godine, prema preliminarnim podacima Monstata, iznosila je oko tri milijarde eura, što predstavlja rast od 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

“Izvoz robe imao je vrijednost od 383,1 milijuna eura, a uvoz 2,705 milijuna eura. U odnosu na isti period prethodne godine, izvoz je manji za 19,4 posto, a uvoz veći za 7,4 posto”, pokazuju podaci Monstata koje prenosi portal Investitor.me.

Sve gora pokrivenost
Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 14,2% i manja je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine kada je iznosila 18,9%.

U strukturi izvoza prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji (SMTK) najviše su zastupljena Mineralna goriva i maziva (sektor 3) u iznosu od 85,6 milijuna eura (sastoji se od: električne energije – 63,2 milijuna eura i dr.).

U strukturi uvoza prema SMTK najzastupljeniji su Mašine i transportni uređaji u iznosu od 662,4 miliona eura (i to: Cestovna vozila – 249,9 milijuna eura i ostalo)”, rečeno je iz Monstata.

Najveći vanjskotrgovinski partneri u izvozu bili su: Srbija (112,9 milijuna eura), Bosna i Hercegovina (25,8 milijuna eura) i Slovenija (21,9 milijuna eura). Najveći vanjskotrgovinski partneri u uvozu bili su: Srbija (464,8 milijuna eura), Kina (312 milijuna eura) i Njemačka (264,2 milijuna eura).

Vanjskotrgovinska razmjena najveća je bila s potpisnicama CEFTA-e i s Europskom unijom, priopćio je Monstat.

Crna Gora je izgubila tri milijarde BDP-a (bruto društvenog proizvoda) u robnoj razmjeni, a upravo je to podatak koji govori da je najveći dio crnogorske ekonomije baziran na uvozu, to je ono što slabi ekonomiju – rekao je on u jutarnjem programu Televizije E, ekonomski analitičar Mirza Mulešković.

“Potrebno je diverzificirati naše gospodarstvo i konačno početi razvijati realno gospodarstvo. Takvi podaci vam jasno govore da imate strukturni problem u gospodarstvu, da imate sektore koji nisu dovoljno razvijeni. Pročitali ste podatke za 2023. godinu, a moram vam reći da prva dva kvartala za 2024. pokazuju još slabije rezultate” – rekao je Mulešković.

Za donositelje odluka ovo su više nego jasni inputi, kaže Mulešković, da se administrativno povećanje plaća mora pomaknuti u realni razvoj gospodarstva, a na kraju treba usvojiti mišljenje, naglašava, da je realno gospodarstvo jedino koji stvara novac.

“Kad smanjimo uvoz, povećat ćemo životni standard. To je točno, jer kada imate domaći proizvod, nešto ostaje kod nas, a upravo kada ulažete u domaći proizvod, stvarate mogućnost širenja takvih gospodarskih aktivnosti. S druge strane, jedino što možete ovako je da novac koji ste administrativno upumpavali u potrošnju građana, samo ispumpate na drugu stranu, u inozemstvo”, rekao je Mulešković.

Nema investicija
Ako donositelji odluka žele oporaviti gospodarstvo, onda je moguće pokrenuti proizvodnju i otvoriti nova radna mjesta, kaže Mulešković, a to nije bilo u fokusu, dodaje, već zapošljavanje u javnom sektoru, gdje je u dvije godine “stvoreno” više od dvadeset pet tisuća radnih mjesta.

“Ne možemo na taj način povećavati plaće, jer niste stvorili novu ekonomsku vrijednost, niste ništa napravili u smislu gospodarskog razvoja i ne može se na taj način voditi dugoročna ekonomska politika”, naglasio je Mulešković.

Zbog političke nestabilnosti u Crnoj Gori, pojašnjava Mulešković, smanjen je priljev izravnih stranih ulaganja, jer investitor prvo gleda okruženje za ulaganje, a zatim troškove, kaže Mulešković i dodaje da su velika prepreka česte promjene u zakonodavstvu koje “tjeraju” investitore.