Pametni telefoni danas su dio svakodnevnog života, no njihov put od jednostavnih uređaja za pozive do moćnih digitalnih asistenata bio je dug i bio pun inovacija. Od početnih ‘ciglica’ preko sve manjih preklopnih uređaja, pa ponovno uređaja s velikim ekranima, do sadašnjeg trenda elegantnih i tankih uređaja sa savitljivim ekranima, prošlo je gotovo pola stoljeća, a možda će proći još koje desetljeće, do neke velike prekretnice u razvoju smartfona.

Istovremeno, ne bi nas iznenadilo i da ‘preko noći’ tržište osvoji sasvim novi uređaj s novitetima u mogućnostima komunikacije. Jer neprestano se testiraju i sve sadašnje mogućnosti koje nude smartfoni, mnogi pokušavaju ugurati u neki nosivi uređaj poput bedža ili pak u naočale za koje se najavljivalo da bi mogle u potpunosti zamijeniti smartfon kakvog danas poznajemo.

Posrnuli divovi

No, vratimo se u povijest. Prvi koraci u razvoju pametnih telefona započeli su 1990-ih godina, kada su se pojavili uređaji koji su kombinirali funkcije mobitela s mogućnostima organizatora, poput IBM-ovog Simon Personal Communicatora iz 1994. godine. Taj uređaj, iako daleko od današnjih standarda, bio je preteča onoga što danas zovemo pametnim telefonom.

A ako pitate Krunoslava Ćosića, diplomiranog inženjera telekomunikacija s 25 godina iskustva u IT i automobilskom novinarstvu te kolekcionara starih mobitela, da vam navede glavne prekretnice u razvoju pametnih telefona vratit će vas i dalje u povijest.

“Nakon fantastičnog Bellovog izuma prvog telefona (1876. godine) mogućnost telefoniranja tijekom vožnje automobilom desetljećima je bio vrhunac telekomunikacijske industrije, a zatim je 3. travnja 1973. godine s prvim mobitelom u ruci na ulice New Yorka izašao Martin Cooper i nazvao svojeg konkurenta iz Bell Labsa. Kasnije je Joel S. Engel izjavio kako se ne sjeća tog poziva, a do komercijalnog mobitela Motorola DynaTAC 8000x po cijeni od 3995 dolara prošlo je još cijelo desetljeće.

Malo stariji čitatelji vjerojatno se sjećaju popularne američke serije Poroci Miamija u kojoj se tijekom 80-ih mobitel vrlo često mogao vidjeti u uzbudljivim scenama serijala”, priča nam Krunoslav Ćosić, pravi zaljubljenik u mobitele koje često svoje kolekcije starih mobitela izlaže na raznim događanjima i nastavlja: “Prvi pametni telefon IBM Simon pojavio se 1994., a pravu je popularizaciju ta vrsta doživjela tek 2007. godine kada se po ekranu osjetljivom na dodir s prstima poigrao Steve Jobs i s telefona izbacio fizičke tipke kao i stylus olovku.

Godinu dana kasnije prvi pametni telefon predstavio je Google, a vlasnici operativnih sustava Android i (Appleov) iOS uspjeli su ono što sami proizvođači mobitela nisu – osmislili su moderni telefon, iako niti jedan od njih nije bio proizvođač mobitela, na neki način posramili sve proizvođače prijenosnih telefona koji nisu znali kako omogućiti računalo u pokretu”, ukratko je glavne prekretnice sažeo Ćosić.

No, prije negoli su iPhone i Android uređaji preuzeli tržište, mobilnom industrijom dominirali su proizvođači mobitela Nokia i Blackberry, dvije tvrtke za koje su mnogi, tada, vjerovali, da će dugo vladati.

Nokia, finska tvrtka koja je tijekom 1990-ih i ranih 2000-tih bila neprikosnoven proizvođač, kako ih sada zovemo, ‘glupih’ mobitela postavila je temelje mobilne komunikacije. S robusnim uređajima, koji su, imali dugotrajne baterije i jednostavni korisničko sučelje, bili su cijenjeni div u proizvodnji mobitela.

S modelom 9000 Communicator iz 1996. godine koji je spajao mobilni telefon s funkcijama osobnog organizatora, a mogao je slati e-poštu, surfati internetom i upravljati dokumentima, napravili su veliki iskorak u mobilnoj tehnologiji, nažalost podcijenili su pojavu iPhonea, kao i operativne sustave koji su im konkurirali te nakon 2007, polako tonuli da bi naposlijetku gotovo potpuno pali u zaborav.

Prvi SMS u Hrvatskoj 1999.

Istovremeno, u razdoblju prije pojave iPhonea, Blackberry je postao sinonim za poslovnu komunikaciju. Njihovi uređaji, popularni među poslovnim ljudima zbog integrirane tipkovnice i sigurnih email usluga, omogućili su korisnicima stalnu povezanost s uredom, gdje god se nalazili.

Blackberry je također uveo koncept push emaila, omogućujući korisnicima da odmah primaju e-poštu na svoje uređaje, što je bila svojevrsna revolucija u mobilnoj komunikaciji i produktivnosti. U to vrijeme, bilo je niz tvrtki koje su, a neke i sada proizvode mobitele, poput primjerice, Sonyja, HTC-a… no većina ih se povukla iz tog biznisa jer nisu na vrijeme prihvatile trend i uskočile u vlak mobitela bez fizičke tipkovnice odnosno takozvanih ‘touch’ uređaja ili mobitela na dodir.

Prava revolucija pametnih telefona nastupila je 2007. godine s lansiranjem prvog iPhonea. Apple je u potpunosti redefinirao pojam pametnog telefona, spajajući elegantan dizajn, intuitivno korisničko sučelje i napredne funkcionalnosti u jedan uređaj. Touchscreen tehnologija, pristup internetu i cijeli ekosustav aplikacija otvorili su vrata novoj eri mobilnih uređaja koje sada nazivamo pametnim telefonima. Konkurencija, ona koja se snašla i shvatila da je dodir tu da ostane, nije dugo čekala, pa su ubrzo Android uređaji, predvođeni Samsungom, postali dominantni na tržištu, nudeći širok raspon modela za različite korisničke potrebe.

Paralelno s razvojem uređaja, ubrzano su se razvijale i mobilne mreže. Zapravo, one su bile preduvjet za niz mogućnosti jer brzina, kapacitet i stabilnost mreža uvelike su utjecale na razvoj smartfona koje danas poznajemo. Od 2G mreža, koje su omogućile osnovne mobilne usluge poput SMS-a i govorne komunikacije, do 3G mreža koje su donijele mobilni internet, svaka nova generacija mreža omogućila je pametnim telefonima nove mogućnosti i širi spektar funkcionalnosti.

Posebno je značajan bio prijelaz na 4G mreže koje su donijele brzi prijenos podataka, što je omogućilo razvoj aplikacija poput streamanja videa u stvarnom vremenu, video poziva i naprednih mobilnih igara. Sada, s dolaskom 5G mreža, pametni telefoni ulaze u novo doba, te omogućavaju gotovo trenutan prijenos podataka čime otvaraju vrata novim tehnologijama poput proširene i virtualne stvarnosti.

Ako se osvrnemo na Hrvatsku, povijest mobilne telefonije počela pisati tek 11. siječnja 1991. godine, a prve smo SMS poruke mogli napisati tek u proljeće 1999. godine, podsjeća nas Krunosalv Ćosić i ističe: “Nekoliko mjeseci kasnije je uz tadašnji Mobitel i Cronet na hrvatsko tržište stigao drugi GSM operator Vipnet i omogućio prepaid uslugu, bez mjesečne pretplate kao i besplatan prikaz broja pozivatelja”, kazao nam je Ćosić, koji iz svoje bogate kolekcije mobitela kao najdraži uređaj ističe Nokiju 8850 u kućištu od titana, s predivnim bijelo-plavim osvjetljenjem malenog ekrana veličine poštanske markice, uz klizni poklopac tipkovnice koji je telefonu iz 1999. godine davao dozu elegancije i stila.

“Tada se u telefonski imenik moglo zapisati 250 kontakata. U to su se vrijeme rijetki korisnici mobitela mogli pohvaliti s 250 prijatelja koji imaju mobitel”, dodaje Ćosić.

No, pametni telefoni nisu samo evoluirali zbog mreža ili pak u dijelu hardvera, već su postali i središnji alat za pristup informacijama, zabavu i komunikaciju. Mobilni internet i društvene mreže pretvorili su ih u ključni medij našeg doba. A kako su pametni telefoni postajali sofisticiraniji, tako su se povećavali i zahtjevi korisnika.

Savitljivi ekrani

Ipak, kada se radi o izgledu, zasad, još uvijek, većina modela pametnih mobitela sličnog je oblika. Što dokazuje iPhone, koji je od 2007 do ove godine u kojoj je lansiran iPhone16, uglavnom isti. Dimenzije ekrana su povećane, kvadar, koji jedva stane u džep. No, daleko su od prvobitnih ‘cigli’ koje doista nisu bile praktične ni nosive.

“Za smanjivanje dimenzija nekadašnjih “cigli”, prema jednoj urbanoj legendi, najviše su zaslužni konobari jer kad bi gosti došli u kafić i sjeli za stol konobaru nije baš ostalo puno mjesta za poslužiti piće”, ispričao nam je Ćosić.

Posljednjih par godina inovacije se ogledaju u savitljivosti ekrana te su sada u modi (opet) preklopni mobiteli, no zasad, još nisu najpoželjniji ‘vrsta’ iako se sve više prodaju. Kada smo pri prodaji mobitela, ne samo pametnih, tada su kazuje nam Ćosić, najprodavaniji oni najskuplji – Appleovi iPhone modeli, ali niti jedan od njih još s trona nije skinuo najprodavaniji model Nokiju 1100 koji je od 2003. godine prodan u 250 milijuna komada, naglašava Ćosić i dodaje kako “treba primijetiti da prije 20 godina mnogi u svijetu još niti nisu imali mobitel. Prije dva desetljeća na Zemlji je za jednu milijardu bilo manje stanovnika pa je samim time uspjeh tog modela s bazičnim mogućnostima još veći”.

Što onda donosi budućnost?

“Potreba za sve većim ekranima telefona omogućit će nove inovativne forme, što će dovesti do izumiranja tablet računala kao i prijenosnih računala jer će se sve više radnji moći obavljati u oblaku, bez potrebe za snažnim hardverom u samom uređaju. Savitljivost će postati dominirajući trend dok će virtualna i miješana stvarnost s novim vrstama uređaja biti drugi trend. Vjerujem da će jednog dana danas uobičajeno držanje mobitela na uhu postati smiješno budućim generacijama koje će koristiti uređaje s mogućnošću direktne komunikacije s našim mozgom”, smatra Ćosić.

Ono na čemu se trenutačno najviše radi jesu noviteti temeljeni na umjetnoj inteligenciji. Ubrzani razvoj AI sada nudi odgovore na te zahtjeve, a Googleov najnoviji projekt Gemini Live, lansiran sredinom kolovoza, ukazuje na to koliko daleko možemo ići. Gemini Live, Googleova nova AI platforma, obećava revolucionirati način na koji koristimo pametne telefone. Umjesto da uređaji budu pasivni alati, AI sada omogućuje personalizirane interakcije, pretvarajući telefone u prave digitalne asistente. Ovi asistenti će moći prepoznati naše navike, anticipirati potrebe i nuditi rješenja prije nego što ih sami zatražimo. Primjerice, ako gledate videozapis omiljenog izvođača, AI može prepoznati izvođača i odmah vas obavijestiti o njegovom nadolazećem koncertu u vašem gradu.

No, s razvojem ove tehnologije dolaze i novi izazovi. Regulacija tržišta postaje ključna kao i briga o sigurnosti. A kako će regulatori odgovoriti na sve veću dominaciju tehnoloških divova u novim područjima, ostaje za vidjeti.

Oživljavanje tržišta

Budućnost pametnih telefona, s druge strane, izgleda svjetlija nego ikada. AI integracija mogla bi oživjeti tržište koje je posljednjih godina pomalo stagniralo. Proizvođači kao što su Apple, Samsung i Google natječu se u stvaranju uređaja koji ne samo da zadovoljavaju osnovne potrebe korisnika, već i nude napredne funkcionalnosti koje su prije bile nezamislive.

Kako AI postaje sve više prisutan u našim svakodnevnim životima, pametni telefoni će igrati ključnu ulogu u oblikovanju budućnosti. Unatoč izazovima, jedno je sigurno – pametni telefoni su evoluirali od jednostavnih komunikacijskih uređaja do ključnih alata koji definiraju suvremeni način života. I dok se tehnologija nastavlja razvijati, možemo očekivati da će pametni telefoni postati još važniji dio našeg digitalnog ekosustava, omogućujući nam da lakše upravljamo svakodnevnim obavezama, ostanemo povezani s ostatkom svijeta, i iskoristimo puni potencijal koji tehnologija nudi.