Usred sve manjeg broja radnika i usporavanja rasta produktivnosti, Europa i Sjedinjene Države suočavaju se s promjenama u potražnji za radnom snagom, potaknutima umjetnom inteligencijom (AI) i automatizacijom. Do 2030. godine, u scenariju srednje razine prihvaćanja tehnologija, do 30 posto sadašnjih radnih sati moglo bi biti automatizirano, ubrzano generativnom AI.

Napori za postizanje neto nula emisija, starenje radne snage, rast e-trgovine, kao i ulaganja u infrastrukturu i tehnologiju, te opći gospodarski rast, također bi mogli promijeniti potražnju za radnom snagom. Ovi trendovi odrazit će se na tržišta rada i u obliku potrebe radnika za promjenom zanimanja. Do 2030., prema bržem scenariju usvajanja koji su modelirali u McKinseyju, Europa bi mogla zahtijevati do 12 milijuna tranzicija u zanimanjima, što bi utjecalo na 6,5 posto trenutačnog zaposlenja. To je dvostruko više od tempa prije pandemije.

U sporijem scenariju za Europu, broj potrebnih tranzicija iznosio bi 8,5 milijuna, što bi utjecalo na 4,6 posto trenutačnog zaposlenja. U Sjedinjenim Državama potrebne tranzicije mogle bi doseći gotovo 12 milijuna, utječući na 7,5 posto trenutačnog zaposlenja. Za razliku od Europe, ovaj opseg tranzicija je uglavnom u skladu s normama prije pandemije. Obje regije suočile su se s još većim promjenama na tržištu rada tijekom vrhunca pandemije COVID-19. Iako su te promjene bile nagle i teške za mnoge, iskustvo pokazuje da obje regije mogu podnijeti ovaj opseg budućih promjena u zanimanjima.

Promjene na tržištu rada

Tranzicije zanimanja najavljuju velike promjene u vještinama radne snage u budućnosti u kojoj su automatizacija i umjetna inteligencija (AI) integrirane na radna mjesta, ističu u analizi McKinseyja. Potražnja za tehnološkim vještinama mogla bi značajno porasti u Europi i Sjedinjenim Državama (povećanje od 25 posto u Europi i 29 posto u SAD u radnim satima do 2030. u usporedbi s 2022.), prema srednjem scenariju usvajanja automatizacije (što je brži scenarij za Europu).

Potražnja za socijalnim i emocionalnim vještinama mogla bi porasti za 11 posto u Europi i za 14 posto u SAD-u. Taj rast pokreće veća potražnja za ulogama koje zahtijevaju empatiju i liderske vještine. Ove su vještine ključne u zdravstvenoj skrbi i upravljačkim ulogama u gospodarstvu koje zahtijeva veću prilagodljivost i fleksibilnost.

Nasuprot tome, očekuje se pad potražnje za radnim mjestima u kojima prevladavaju osnovne kognitivne vještine za 14 posto. Osnovne kognitivne vještine najviše su potrebne u uredskoj podršci ili korisničkoj službi, koje su visoko podložne automatizaciji uz pomoć AI-ja. Među poslovima obilježenim ovim osnovnim kognitivnim vještinama, značajan pad potražnje doživjet će osnovna obrada podataka, pismenost, numeričke vještine i komunikacija.

’Manualci’ stabilno

Potražnja za poslovima u kojima prevladavaju napredne kognitivne vještine mogla bi također lagano opasti, prema McKinseyjovoj analizi. Iako će kreativnost vjerojatno ostati visoko cijenjena, s mogućim povećanjem od 12 posto do 2030. godine, radne aktivnosti koje zahtijevaju druge napredne kognitivne vještine, poput napredne pismenosti, pisanja te kvantitativnih i statističkih vještina, mogle bi pasti za 19 posto.

S druge strane, potražnja za fizičkim i manualnim vještinama mogla bi ostati na približno istoj razini kao i sada. Ove vještine čine najveći udio radnih vještina, predstavljajući oko 30 posto ukupnih radnih sati u 2022. Porast potražnje za ovim vještinama između 2022. i 2030. mogao bi proizaći iz izgradnje infrastrukture i većih ulaganja u sektore s niskim emisijama, dok bi pad bio u skladu s kontinuiranom automatizacijom u proizvodnim poslovima.

U McKinseyju naglašavaju da će usvajanje tehnologija automatizacije biti ključno za zaštitu konkurentske prednosti tvrtki u eri automatizacije i umjetne inteligencije. Kako bi osigurali uspješno uvođenje tih tehnologija, poslovni lideri moraju se usmjeriti na četiri prioriteta, a prvi od njih je razumijevanje potencijala tih tehnologija. To uključuje procjenu ukupnih kapaciteta koje bi ove tehnologije mogle osloboditi te njihov utjecaj na sastav uloga i potrebe za vještinama.

Ovo razumijevanje omogućava vođama da oblikuju sveobuhvatnu strategiju i ciljeve usvajanja tih tehnologija. Nakon razumijevanja potencijala tehnologija automatizacije, lideri trebaju planirati prelazak svoje tvrtke na spremnost za eru automatizacije i umjetne inteligencije. Ovo zahtijeva procjenu potreba za radnom snagom i vještinama, temeljenu na strateški identificiranim slučajevima upotrebe, kako bi se procijenili potencijalni budući talent gapovi. Kako bi osigurali da su pravi talenti dostupni za održavanje strategije tvrtke tijekom svih faza transformacije, lideri bi mogli razmotriti jačanje svojih sposobnosti za identifikaciju, privlačenje i regrutiranje budućih lidera u AI-ju i gen AI-ju na tijesnom tržištu.

Također će vjerojatno morati ubrzati izgradnju AI i gen AI kapaciteta unutar radne snage. Netehnički talent također će trebati obuku kako bi se prilagodio novom okruženju koje zahtijeva promjenu vještina. Na kraju, lideri bi mogli implementirati strategiju ljudskih resursa i operativni model koji će odgovarati radnoj snazi nakon gen AI-ja. Tvrtke bi trebale osigurati fleksibilnost u svojim operacijama kako bi mogle brzo reagirati na brze promjene tehnologija i tržišnih uvjeta, stoji u analizi McKinseyja.

Lideri bi se također trebali obrazovati o tehnologijama automatizacije kako bi maksimalno doprinijeli svojim tvrtkama tijekom nadolazeće transformacije. To uključuje osnaživanje viših menadžera da istraže implikacije tehnologija automatizacije te da potom budu uzor drugima, kao i okupljanje svih lidera u tvrtki kako bi stvorili posvećenu mapu puta za poticanje poslovne vrijednosti i vrijednosti zaposlenika.

Prilagođavanje radnika

AI i skup naprednih novih tehnologija razvijaju se nevjerojatnom brzinom. Za tvrtke i donositelje politika, ove tehnologije su izuzetno privlačne jer obećavaju niz prednosti, uključujući veću produktivnost, što bi moglo potaknuti rast i prosperitet. Ipak, potpuno iskorištavanje ponuđenih prednosti također zahtijeva posvećivanje pažnje ključnom elementu – ljudskom kapitalu. U najboljem scenariju, vještine radnika će se razvijati i prilagođavati novim tehnološkim izazovima. Postizanje tog cilja u novom tehnološkom dobu bit će vrlo izazovno – ali koristi će biti velike, zaključak je McKinseyja.