Za izmjene i dopune šest zakona koje iziskuje novi krug poreznih promjena u srijedu je otvoreno javno savjetovanje u trajanju od mjesec dana. Već u prva 24 sata pristiglo je dosta komentara i primjedaba, uglavnom na dva zakona kojima se uređuju ključne novosti: 50-ak na predložene izmjene Zakona o lokalnim porezima (oporezivanje nekretnina), a 15-ak na inovacije u Zakonu o porezu na dohodak (povećanje osobnog odbitka, stope poreza, oslobođenja za povratnike…).

U svakom slučaju, do isteka roka “štofa” za iščitavanje i očitovanja predlagatelja bit će napretek, ali kako se istodobno naveliko radi na pripremama prijedloga proračuna za iduću godinu, izgledno je da dodatna brušenja predloženih rješenja neće suštinski promijeniti proračunske projekcije.

No, prije toga na redu je rebalans ovogodišnjeg proračuna. Ministar financija Marko Primorac ljetošnjim je dopisom kolegama ministrima dao naslutiti da su za ostanak u okvirima planiranog deficita opće države za 2024. potrebne značajne uštede u ostatku godine – govorilo se o čak 1,5 milijardi eura.

Neslužbeno, prijedlog korigiranog plana u Sabor bi se mogao uputiti već sa sjednice Vlade idućeg tjedna, a kako doznajemo, njime će se u konačnici manjak na razini opće države zadržati na proljetnoj projekciji 2,5-2,6 posto BDP-a. Dijelom kao rezultat ušteda na rashodnoj strani, a dijelom i zahvaljujući izdašnijim rastom državnih prihoda u odnosu na prvotne projekcije, kažu u Ministarstvu.

Doduše, tu se govori o ukupnom deficitu i njegovo nepovećanje ne znači nužno da to vrijedi i za planirani manjak na razini središnjeg proračuna. Neke velike stavke, poput rashoda za zaposlene, sigurno su značajno probile prvotne planske veličine uslijed snažna povećanja plaća u državnim i javnim službama.

Koliko je to kompenzirano smanjenjima na drugim rashodnim pozicijama (obično se prvo žrtvuju investicije) i boljim od planiranog punjenja središnjeg proračuna, a koliko je zauzdavanju ukupnog negativnog salda kumovao veći “plus” lokalne države i izvanproračunskih fondova, tek će se vidjeti.

Iz Vlade se, naime, proteklih mjeseci često moglo čuti kako lokalnim proračunima prihodi prilično solidno rastu i nakon posljednjeg paketa poreznih promjena (ukidanje prireza, ali uz fleksibilnije stope poreza na dohodak), što se prije svega pripisuje rastu plaća i zaposlenosti. Ukratko, sve upućuje da bi višak na razini lokalne države mogao biti osjetno veći od 275 milijuna eura (0,3 posto BDP-a) iz izvornoga plana.

Vezano uz javne financije u Katančićevoj trenutno pripremaju i dva dokumenta za slanje Europskoj komisiji. U okviru proljetos revidiranog EU-ova okvira gospodarskog upravljanja države članice prvi put Komisiji podnose i svoje srednjoročne fiskalno-strukturne planove. Oni će se Bruxellesu uputiti u paketu s Nacrtom proračunskog plana za 2025. godinu, što je uobičajena jesenska obveza za članice eurozone. Te dokumente Vlada će proslijediti EK-u u drugoj polovici listopada.

Valja se prisjetiti da su na nacrt proračunskog plana za ovu godinu iz Komisije tražili dodatna objašnjenja zbog jačeg tempa rasta rashoda u odnosu na specifične preporuke Vijeća. No, iz Vlade su tada snažan rast proračunske potrošnje (posebice na rashodima za zaposlene) pravdali potrebom zaštite standarda građana s obzirom na inflaciju. Usto, podcrtali su kako će Hrvatska u 2024. ostati u okvirima maastrichtskih kriterija deficita, kao i putanje smanjenja javnog duga.

U Nacrtu proračunskog plana za iduću godinu Vlada će “pokazati” i da postepeno napušta subvencijske mjere uvedene radi ublažavanja utjecaja inflacije i cijena energenata, iako je pritom naglasak na “postepeno” jer su mjere potpore u smanjenom obujmu produljene do kraja prvog kvartala iduće godine.

Optimističnije o rastu
Kako bilo, prema proljetos revidiranim projekcijama, Vlada je za ovu godinu naviše revidirala stopu gospodarskog rasta, povećavajući je s prvotno projiciranih 2,8 na 3,5 posto, uz nepromijenjenu prognozu za prosječnu stopu inflacije (3,1 posto). Istom prilikom, revidirane su i prognoze deficita konsolidirane opće države i razine javnog duga. Umjesto prvotno planiranih 1,9 posto BDP-a očekivani manjak podignut je na 2,6 posto, dok je prognoza za spuštanje javnog duga s prvotnih 58 posto BDP-a korigirana na 59,2 posto.

U postojećim srednjoročnim planovima Vlada je i za iduće razdoblje projicirala ispunjavanje fiskalnih i kriterija za javni dug, s tim da su za gospodarski rast i inflaciju stope nešto niže od trenutnih.

I niz međunarodnih institucija za ovu je godinu “u hodu” povećao očekivanja ekonomskog rasta, a najnovija revizija naviše jučer je stigla iz Europske banke za obnovu i razvoj. Prema EBRD-u, hrvatski BDP porast će u ovoj godini za 3,6 posto (proljetos su računali s 2,9 posto), tj. snažnije od donedavnih očekivanja, kao i od prosjeka u regiji srednje Europe i Baltika koju prati ta razvojna banka.

Dogodine, kažu, rast u Hrvatskoj trebao bi usporiti na 3 posto, dok se u ostatku regije, u kojoj se u 2024. očekuje rast po prosječnoj stopi od 2,3 posto, predviđa ubrzanje gospodarske aktivnosti – na prosječnih 3,2 posto. Prema prognozama EBRD-a, Hrvatskoj bi se stopom rasta BDP-a ove godine najviše mogla približiti Poljska, u kojoj se očekuje 3,2 posto rasta.

Razmjerno snažan rast u dobroj mjeri se pripisuje “kontinuiranoj otpornosti tržišta rada” i snažnom rastu realnih plaća koji poticajno djeluje na osobnu potrošnju. U slučaju Hrvatske rast prosječnih plaća ove bi godine i u realnim terminima mogao biti dvoznamenkast (nešto više od 10 posto realno, nominalno bliže 15 posto), a računajući ukupna primanja realno povećanje u prosjeku bi (zbog neoporezivih primitaka) moglo biti i za koji bod veće.

Upozorenje EBRD-a
No, u EBRD-u navode i kako “zemlje moraju i dalje biti na oprezu u prilagodbi izazovima na području obnovljenih inflatornih pritisaka, energetske sigurnosti, trgovine i uvjeta financiranja”.

Prilično optimistični su u pogledu rasta hrvatskog BDP-a iduće godine i u rejting agenciji Fitch koja je, kao i Standard & Poor’s nedavno podigla ocjenu s BBB+ na A-. U razdoblju od 2024. do 2026. analitičari Fitcha Hrvatskoj predviđaju rast od 3,1 posto u prosjeku.

To znači više nego dvostruko višu stopu od prosjeka u eurozoni, za koju se očekuje prosječan rast od 1,3 posto, a ujedno je i više od medijana zemalja s ocjenom ‘A’, koji se procjenjuje na 2,6 posto. Pokretač aktivnosti bit će i dalje ponajprije domaća potražnja poduprta snažnom potrošnjom kućanstava i kontinuirano visokom razinom povlačenja novca iz EU-a, procjenjuju u Fitchu.

Idući tjedan na razgovore u Ministarstvo financija stiže i treća rejting agencija iz reda globalno vodećih, Moody’s. Prema svemu sudeći, uskoro će se Vlada moći pohvaliti još jednim poboljšanjem rejtinga.