Dok je ljeti većinski fokus na obalu, turizam u zemlji postoji i kroz brojne druge oblike, a sve profitabilniji postaje – zdravstveni. Brojni strani i domaći gosti odabiru medicinske usluge i tretmane obaviti u Hrvatskoj.

Riječ je o ogromnoj industriji prisutnoj u cijelom svijetu. U 2020. vrijednost globalnog sektora zdravstvenog turizma iznosila je oko 54 milijarde američkih dolara, a prema procjenama do 2027. taj će se iznos učetverostručiti.

Zdravstveni turizam uključuje medicinski turizam, lječilišni turizam i medicinski wellness. Kod gostiju koji odabiru Hrvatsku kao destinaciju za usluge medicinskog turizma najpopularnije su usluge dentalne i estetske medicine, potom usluge oftalmologije i optometrije, ortopedije i onkologije.

Svjedoče tome i u Adria Dental Group iz koje nam kažu da su najpopularnije klinike smještene u blizini velikih turističkih središta, poput obalnih gradova na Jadranu i većih urbanih centara poput Zagreba.

Ivana Murati Petrović, direktorica operativnog poslovanja Adria Dental Group, kaže da mnogi pacijenti dolaze iz susjednih zemalja, kao i iz udaljenijih dijelova Europe, privučeni povoljnim cijenama, visokom razinom usluge i stručnosti, te modernom tehnologijom koja se koristi u zahvatima.

Peršić: Kada uspoređujemo sve segmente koji ulaze u ponudu, jeftiniji smo sigurno za trećinu od europskog prosjeka.

“Adria Dental Group tijekom 2023. godine pružila je dentalne usluge za više od 40.000 pacijenata, od čega značajan dio dolazi iz različitih dijelova Europe. Naši pacijenti prvenstveno cijene izvrsnost i stručnost našeg medicinskog tima. Tipičan pacijent je odrasla osoba srednje ili starije dobi, koja traži napredne zahvate kao što su implantologija, rekonstrukcije zubi i estetska stomatologija”, kaže Murati Petrović.

Osim zubarskih usluga, Hrvatska je tražena i zbog plastične kirurgije. U poliklinici Bagatin koja nudi brojne usluge poput estetske kirurgije, dermatologije, stomatologije i presađivanja kose posljednjih deset godina primjećuju značajan porast broja pacijenata iz inozemstva, i to sve češće iz udaljenih krajeva poput SAD-a i Australije. Strani pacijenti čine 30% svih pacijenata ove klinike.

Važnost privlačenje
Upitali smo dr. Tomicu Bagatina, specijalista maksilofacijalne kirurgije i vlasnika Poliklinike Bagatin koji su najtraženiji zahvati:

“Među najtraženijim procedurama nalaze se rinoplastika (operacija nosa), blefaroplastika (operacija kapaka), podizanje i povećanje grudi te face lifting (operacija lica). Osim tih popularnih estetskih zahvata, primjećujemo i značajan interes za abdominoplastiku (operaciju trbuha), koja je posebno tražena među pacijentima koji žele poboljšati izgled trbuha nakon značajnog gubitka težine ili trudnoće.”

Činjenica da smo čest odabir stranih gostiju koji žele kvalitetnu zdravstvenu uslugu puno znači i za zaradu u ovom sektoru. U Ministarstva turizma ističu da se prihod od zdravstvenog turizma može samo procijeniti s obzirom da ne postoji unificirani način mjerenja rezultata, a procjenjuje se da medicinski, rehabilitacijski i wellness turizam, ostvaruju godišnje između 700 i 900 milijuna eura u Hrvatskoj, uz godišnji rast u dvoznamenkastom postotku. Jedan od razloga takvom rastu su i privlačne cijene za kvalitetnu uslugu.

“Jako smo konkurentni s našim cijenama. Kada uspoređujemo sve segmente koji ulaze u ponudu, jeftiniji smo sigurno za trećinu od europskog prosjeka”, tvrdi Viktor Peršić, ravnatelj specijalne bolnice Thalassotherapia Opatija.

Strane goste važno je i privući. Jadranka Primorac, glavna izvršna i operativna direktorica Specijalne bolnice Sv. Katarine, kaže da za internacionalni marketing koriste digitalne platforme, društvene mreže, zdravstvene portale i specijalizirane stranice za međunarodni turizam. Uz to, njihovi liječnici sudjeluju na međunarodnim kongresima i seminarima, gdje predstavljaju inovacije i najnovije metode liječenja, čime dodatno privlače pažnju globalne stručne zajednice.

Ministarstvo zdravstva na svojim stranicama kao prednosti Hrvatske ističe pružanje zdravstvenih usluga na visokoj razini, stručan i kvalificirani kadar, prirodne ljepote i povoljnu klimu, dugu tradiciju u turizmu, blizinu velikim tržištima, visoku sigurnost zemlje te konkurentne cijene. Uz to, Lana Petrović Blajić, poslovna tajnica Zajednice zdravstvenog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), napominje kako imamo kadar koji odlično poznaje engleski jezik, što nam daje ogromnu prednost u usporedbi sa susjednom Mađarskom.

Mjesta na tržištu ima
“Imamo naprednu tehnologiju, posebice u privatnim poliklinikama koje u to jako ulažu, dok je naš nedostatak, koji smo već počeli rješavati, zastarjela infrastruktura specijalnih bolnica i lječilišta koje su u županijskom vlasništvu, a u koje se daleko manje ulagalo kroz godine. Međutim, lani je čak 16 projekata iz NPOO-a dobilo oko 106 milijuna eura za kapitalna ulaganja”, napominje Petrović Blajić.

Ministarstvo turizma i sporta, Ministarstvo zdravstva, Hrvatska turistička zajednica i Hrvatska gospodarska komora u suradnji su pripremili projekt branda ‘Zdravstveni turizam Hrvatska’ i započeli promociju na sajmovima i drugim važnim događanjima. Povezivanjem postojeće turističke infrastrukture s raznim oblicima zdravstvenog turizma vjeruju u ostvarivanje značajno boljih rezultata.

“Velike hotelske kompanije i turističke agencije sve više prepoznaju tu priliku i spremne su za suradnju. No, kako bi i tržište to prepoznalo, potrebno nam je povezivanje, suradnja i snažniji i konkretniji marketing upravo tog segmenta ponude. Potrebne su nam i suvremene agencije i facilitatori, koji će ponuditi tržištu inovativne atraktivne pakete koji sadrže sve potrebne elemente za donošenje odluke o dolasku – od smještaja i prijevoza, do zdravstvenih usluga, osiguranja i svih dodatnih usluga koje takav boravak čine sigurnim i ugodnim”, poručuju iz Ministarstva turizma i sporta.

Upravo povezivanje jedan je od ciljeva aktivnosti Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK, koja okuplja sve ključne dionike takvog razvoja – specijalne bolnice, lječilišta, toplice, klinike, hotele, agencije, obrazovne institucije, klastere zdravstvenog turizma i druge relevantne dionike.

Za one koji se bave zdravstvenim turizmom, a nisu u većem gradu, nedostatak avio-prijevoza može predstavljati izazov. “Vjerujem da bi bili još bolji kad bismo poboljšali avio transport. Primjerice, Skandinavci zainteresirani za estetsku kirurgiju moraju imati nekakav direktan let ili čak čarter da bi došli do nas. Transport je presudan”, tvrdi Peršić. Uz povezanost, potrebno je poraditi i na jačanju hrvatskog brenda, posebice u wellness sektoru.

“Vjerujem da je wellness segment idući korak u napretku. Potrebno je pojačati wellness segment po hotelima, jer se na taj način produžuje sezona. Zdravstveni turizam je cjelogodišnji produkt. Trebamo raditi na našem imidžu kao wellness destinacija, tu nismo jaki kao Slovenija i Austrija”, rekla je Petrović Blajić.

Osim što i privatni i javni dio sektora marljivo radi na već tradicionalnim granama zdravstvenog turizma, naši sugovornici vjeruju da mjesta za dodatno osvajanje tržišta ima i na zasad manje pokrivenim granama zdravstvenog turizma, poput burnout klinika i preventivnih wellnessa.