Igor Akrapovič (tvrtka Akrapovič), Jure Knez iz Dewesofta i Radko Luzar (L-Tek) predstavili su ovih dana inicijativu slovenskih poduzetnika za projekt drugog bloka Nuklearne elektrane Krško (NEK 2). Snažno su podržali realizaciju tog projekta i izrazili želju za ulaganjem vlastitog kapitala.

“Poduzetnici se žele uključiti u javnu raspravu o NEK 2”, istaknuo je Igor Akrapovič, dodavši da Inicijativa za NEK 2 povezuje interes slovenskog gospodarstva s opskrbom zemlje električnom energijom. Uvjeren je da je put do dekarbonizacije uz istovremenu elektrifikaciju društva jedino moguć kroz nastavak korištenja nuklearne energije.

“Vjerujem da je drugi blok jedini logičan put. Potrebni su nam stabilnost, pouzdanost i dugoročna rješenja koja će Sloveniji donijeti energetsku neovisnost i održivost”, rekao je Akrapovič.

Izrazio je i spremnost slovenskih poduzetnika za suinvestiranje u izgradnji drugog bloka. Tvrtka Akrapovič bila bi spremna sudjelovati sa 10 do 15 posto godišnje dobiti, koja trenutačno iznosi 30 do 35 milijuna eura.

Dobro promisliti
Ako država dopusti aktivno sudjelovanje poduzetnika u planiranju i ulaganju u NEK 2, to će biti i jamstvo za transparentno upravljanje projektom, smatra Akrapovič. Velike potrošače električne energije moglo bi se potaknuti na suinvestiranje fiksnom cijenom struje koju jamči država, predložio je.

“Ovo je za dugoročnu dobrobit svih nas. Vjerujte, mi poduzetnici ćemo jako paziti na raspolaganje svojim novcem, a samim tim i novcem poreznih obveznika. Znamo koliko je važno da se ovaj projekt napravi kako treba”, rekao je Akrapovič.

Osim dogovorene cijene, za uspjeh projekta ključni će biti način financiranja, jasan vremenski okvir i sprječavanje korupcije, istaknuo je Akrapovič. Interes je, barem deklarativno, ovih dana potvrdila i hrvatska strana, i to preko ministra gospodarstva Ante Šušnjara, piše tjednik Nacional.

“Nuklearna elektrana Krško, u suvlasništvu Hrvatske elektroprivrede i slovenske GEN Energije, ima stratešku važnost za ukupan hrvatski energetski sektor i s aspekta nuklearne sigurnosti zadovoljava najstrože međunarodne standarde.

NEK je puštena u rad 1983. godine, a početkom prošle godine njen je radni vijek produžen do 2043. godine. NEK godišnje pokriva oko 20 posto potreba Slovenije i oko 15 posto potreba Hrvatske za električnom energijom”, odgovorili su iz Ministarstva, podsjećajući da su Hrvatska i Slovenija potpisale Međudržavni ugovor o uređenju pitanja vezanih uz NEK, koji je ratificiran u Saboru.

Odluka o proširenju nuklearke, kažu, ovisi o Sloveniji, prije svega o ishodu referenduma najavljenog za studeni ove godine. Odluka o izgradnji drugog bloka nuklearne elektrane u Krškom mora biti dobro promišljena, a potrebne su i dodatne studije kako bi se mogla donijeti za četiri godine. Referendumsko “ne” značilo bi kraj projekta, a “da” nastavak priprema, ali još ne i konačnu odluku.

Kombinacija nuklerake i OIE
“Nuklearna energija stabilan je i vrlo pouzdan, a prije svega niskougljični izvor, što je ključno u vremenu kada se suočavamo s izazovima klimatskih promjena. Zato je s pravom možemo vidjeti kao jedan od stupova naše energetske budućnosti, ali izgradnja novog nuklearnog reaktora otvara i mnoga pitanja, poput sigurnosti gospodarenja otpadom, troškova, smještaja u prostoru, ali i cijene proizvedene električne energije”, rekao je ministar zaštite okoliša, klime i energetike Bojan Kumer na tribini održanoj ovih dana u Ljubljani, prenosi RTV Slovenije.

Dejan Paravan, generalni direktor Gen energije, investitora u NEK 2, rekao je da bi odbijanje na referendumu značilo da bismo se kladili samo na jednu opciju, a da potvrda, s druge strane, ne bi značila “bianco mjenicu” za izgradnju drugog bloka, no dala bi mandat za nastavak ozbiljnog posla do konačne investicijske odluke, koja neće biti donesena prije kraja 2028. godine.

I sam se zalaže za kombinaciju nuklearke i OIE, uključujući ulaganja u akumulacije i crpne hidroelektrane. O planovima slovenske vlade za izgradnju drugog bloka Nuklearne elektrane Krško raspravljao je i Upravni odbor Slovenske gospodarske komore (GZS), koji je još jednom podržao projekt, budući da je, prema riječima članova, nuklearna energija jedini stabilni niskougljični izvor koji može osigurati nesmetanu opskrbu električne energije i s kojima Slovenija može postići energetsku samodostatnost i neovisnost te dugoročnu otpornost u slučaju potencijalnih energetskih kriza.