Šire mediteransko područje jedno je od najugroženijih dijelova svijeta kada je riječ o klimatskim promjenama, posebno zbog gustoće naseljenosti. Podatak je to koji je na stručnom skupu Klimatske promjene i utjecaj katastrofalnih rizika na gospodarstvo iznio profesor Branko Grisogono, atmosferski fizičar i profesor na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. 

“Nekoliko je geofizičkih činjenica koje treba imati na umu kada je riječ o recentnim klimatskim promjenama. Koncentracija ugljičnog dioksida raste, i to je prvi put u poznavanju geofizičkih znanosti da bilježimo njegov raste prije nego rast temperature. To je jedan od najvećih pokazatelja da živimo u eri antropogenih promjena”, rekao je profesor Grisogono, pa dodao da treba voditi brigu o različitim sektorima kako bismo činjenice o klimatskim promjenama primijenili u praksi, a tu spadaju energetika, poljoprivreda, promet, turizam, hidrologija, edukacija… 

“Nužna je suradnja znanstvenika i drugih dionika iz navedenih sektora”, poručio je sveučilišni profesor. 

A okupljanje stručnjaka, predstavnika javnog i korporativnog sektora te osiguranja, koji iz različitih područja mogu dati svoj uvid u klimatske promjene i katastrofalne vremenske nepogode koje postaju ozbiljna prijetnja i utječu na mnoge aspekte gospodarstva, ideja je iza spomenutog stručnog skupa u organizaciji Poslovnog dnevnika, a koji se održao u konferencijskoj dvorani Hotela Zonar. 

Na razini cijelog svijeta ukupna šteta od katastrofa u 2022. dosegnula je iznos od 270 milijardi dolara, od čega je tek 50 posto bilo pokriveno osiguranjima. Prosjek pokrivenosti šteta osiguranjem u Europi bio je 25 posto, a u Hrvatskoj tek dva posto. Stoga se problematika klimatskih promjena nametnula kao logična za još jedan u nizu stručnih skupova u ciklusu na temu Osiguranje u poduzetništvu, u organizaciji Poslovnog dnevnika. 

“Ključno je uočiti modele i načine za predviđanje klimatskih promjena te kako se od njih zaštiti. Ovaj podatak od dva posto pokrivenosti šteta u Hrvatskoj treba biti poticaj za to da se ove teme ne ispuštaju iz fokusa, a jedno od pitanja koje moramo otvoriti je i to koliko je naše gospodarstvo spremno na klimatske promjene”, naglasio je glavni urednik i direktor Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.

Tako je o novim tehnologijama i o tome koliko umjetna inteligencija može pomoći u praćenju klimatskih promjena, kao i o gorućoj potrebi za daljnjim istraživanjem i razvojem u tom području govorio predsjednik Global AI Ethics Institutea i član uprave u CroAI Aco Momčilović. On je pak istaknuo da je područje klimatskih promjena idealno za apliciranje AI-a zbog dostupnih baza podataka koje su osnova na kojoj počiva umjetna inteligencija. 

“Trenutačno možemo promatrati što se događa s klimom u realnom vremenu, a idući korak je predviđanje. AI nam možemo pomoći u konkretnoj predikciji, ali ono što nas još ometa u tome je deterministički moment klimatskih promjena. U budućnosti bi nam umjetna inteligencija trebala pomoći u smanjenju klimatskih rizika tako da kompanije na vrijeme mogu uočiti što se događa i s obzirom na to prilagoditi svoje operacije ili ih odgoditi na određeni period”, ustvrdio je Petrović.

Da već sada postoje razni načini na koje možemo prevenirati katastrofalne posljedice ekstremnih klimatskih pojava, potvrdio je Karel Vojak iz AON Reinsurance Solutionsa, ujedno i član EIOPA-ine Radne skupine za katastrofalne rizike.

“Prošle godine svjedočili smo najtoplijem ljetu otkad postoje mjerenja, a znamo da je i Zagreb pretrpio neviđeno olujno nevrijeme koje je ostavilo posljedice na ljude i infrastrukturu. Glavno pitanje klimatskih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta doživjelo je promjenu fokusa; više nije stvar u tome hoće li se nešto dogoditi, već kada i koje će posljedice ostaviti za sobom. Dakle, rizik je opipljiv i sveprisutan”, naglasio je Vojak pa istaknuo brojku od 118 milijardi dolara, što je iznos prošlogodišnjih gubitaka od prirodnih katastrofa kada je riječ o osiguranjima. Upravo iz tog razloga treba se okrenuti mehanizmima koji mogu umanjiti razorne utjecaje ekstremnih vremenskih uvjeta. 

“Potrebno je kvantificirati rizik, odnosno, uzeti u obzir postojeće alate koji nam mogu pomoći da predvidimo utjecaj klimatskih promjena na određenom području, čak i ako se oni dosad nisu događali. Također, postoji niz načina za prilagodbu infrastrukture poput građevina otpornijih na potrese i sustav alarmiranja u slučaju ekstremnih situacija koji moraju biti precizni i  ažurni kako bi omogućili stanovništvu dovoljno vremena za prilagodbu i evakuaciju ako je ona potreba”, poručio je Vojak. 

A kako izgleda gospodarstvo u eri klimatskih katastrofa, bilo je glavno pitanje završne panel diskusije stručnog skupa, koji započeo tezom kako je u pogledu osiguranja od utjecaja klimatskih promjena Hrvatska u istoj poziciji kao i prije deset godina, iako su se posljedice ekstremnih vremenskih uvjeta u tom periodu intenzivirale. 

“Blagi porast promišljanja o takvom tipu osiguranja nastupio je nakon potresa koji su pogodili Zagreb i područje Sisačko-moslavačke županije. Nažalost, i dalje funkcioniramo tako da krećemo u djelovanje tek ona kada dobijemo po glavi. Tek kada osjetimo ozbiljne posljedice, počinjemo razmišljati o tome kako možemo prilagoditi svoje ponašanje, i to nam baš i ne ide u prilog”, kazao je Marijan Kralj, direktor službe upravljanja portfeljem proizvoda za Hrvatsku i Sloveniju iz Groupama osiguranja. Dodao je i da su velike klimatske katastrofe na svjetskoj razini potaknule povećanje cijena u osiguranju.