Ako ste pomislili da je autor ovog teksta Zoran Vakula i da ćemo o vremenskoj prognozi, prevarili ste se. Ja ću ipak na onaj malo dosadniji dio, a to je ekonomija. Eurozona je uspjela izbjeći recesiju, ali gospodarski izgledi su i dalje dosta slabi, poglavito kad se uzmu zadnje projekcije Europske komisije za Njemačku (rast u 2024. od 0,1 posto) i Francusku (0,7 posto). U isto vrijeme projekcije kažu da će američko gospodarstvo rasti po stopi od 2,4 posto.

Moramo se odmah malo pohvaliti i reći da bi Hrvatska (3,3 posto) u 2024. godini trebala biti drugo najbrže rastuće gospodarstvo eurozone i Europske unije, odmah iza Malte (4,6 posto). Očito je da nas pozitivni efekti ulaska u Schengen i uvođenja eura još uvijek drže i štite od nekih većih negativnih efekata slabih performansi naših najvećih trgovinskih partnera.

To nas u svakom slučaju ne smije nikako uspavati, jer gospodarski izgledi su i dalje predominantno pod negativnim rizicima, najvećim dijelom s obzirom na geopolitičke odnose i previranja.

Provedbom predsjedničkih i lokalnih izbora završit ćemo “superizbornu” godinu i razdoblje koje je pred nama mora biti adekvatno iskorišteno, kako u smislu jačanja trenutačnih gospodarskih izgleda tako i jačanja naše otpornosti na bilo koje druge nadolazeće krize.

Bez ikakve namjere da išta prejudiciram i zazivam, ipak treba reći da je učestalost kriza u zadnja dva desetljeća pojačana i voljeli mi to ili ne, s takvim iskustvom moramo biti spremni na prave odgovore u takvim eventualnim izazovima.

Hrvatska je u samom vrhu po povlačenju i iskorištavanju sredstava Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, koji je upravo na tragu moje predzadnje rečenice i zato treba i nastaviti provoditi zacrtane mjere, ali i neke druge koje u trenutku pisanja programa nismo imali spremne ili nismo imali dovoljno hrabrosti staviti ih u plan provedbe.

(Ne)porezna rasterećenja
Špica je turističke sezone i, očekivano, brojne oči usmjerene su u te pokazatelje i svi se nadamo da će ovo biti još jedna uspješna sezona, ali ja ću ponoviti da Hrvatska treba jačati i svoj proizvodni sektor (u najširem smislu, tako da se ne bi poljoprivrednici osjećali isključenima), poglavito onaj koji je izvozno orijentiran.

Sada i iz prve ruke vidim napore naših poduzetnika za pozitivne iskorake, pojačane su aktivnosti modernizacije poslovanja i proizvodnih pogona, prepoznaju se prilike i u neorganskom rastu, dakle kroz akvizicije i preuzimanja ili pak kroz strateška partnerstva.

Taj momentum treba iskoristiti i pojačati, s jedne strane kroz daljnje porezno i neporezno te administrativno rasterećenje, ali i kroz otvaranje novih prilika za financiranje spomenutih pothvata. Jako puno napravljeno je u otvaranju i približavanju europskih fondova hrvatskim poduzetnicima, ali i dalje vidim određenu stidljivost pa i strah da “nije to za mene”.

S druge pak strane, postoji velik potencijal za kreditiranje i poticanje investicija u našoj domaćoj financijskoj industriji, od banaka do mirovinskih fondova, tim više jer i projekcije smanjenja kamatnih stopa idu u korist poduzetnicima, ali i građanima.

Europska središnja banka u lipnju je smanjila referentne kamatne stope za 25 baznih bodova (0,25 posto), a svoju odluku temeljila na poboljšanim inflacijskim izgledima i, već prethodno spomenutim, ne baš sjajnim gospodarskim izgledima eurozone. Očekivanja su tržišta da će do kraja godine doći do još najmanje jednog spuštanja, a vjerojatnije i dva u ukupnom kumulativnom efektu u 2024. godini od 75 baznih bodova.

Američke federalne rezerve se još nisu odlučile na taj korak, no isto tako postoje realna očekivanja da će do kraja godine i tamo doći do spuštanja referentnih kamatnih stopa (Fed je u međuvremenu također spustio stope, op.ur.). Treba jasno reći da su i jedni i drugi izuzetno oprezni u svojim izjavama jer je očito da ne možemo još proglasiti pobjedu nad inflacijom.

Vidljivi pozitivni trendovi
Pozitivni trendovi vezani za inflaciju su vidljivi, ali činjenica je da su cijene energenata u zadnjih 12 mjeseci gotovo nepromijenjene, a da cijene drugih roba i poglavito usluga i dalje rastu, čime već neko vrijeme imamo trend više temeljne (core inflacija) od ukupne inflacije poziva na takav oprezan pristup.

Ne bi bilo dobro završiti ovu kolumnu bez refleksije na politiku. Nakon održanih europskih izbora i slaganja kockica europskih institucija, uz važne izbore provedene u Francuskoj i Velikoj Britaniji, očekuju nas i američki predsjednički izbori. Očekivali smo i očekujemo napetu kampanju, ali oblik političkog nasilja kakvom smo nedavno svjedočili nadajmo se da više nećemo vidjeti.

Rezultati izbora nedvojbeno će imati velike posljedice na brojne, među ostalim, i gospodarske tokove, tako da i ne čudi da cijeli svijet prati razvoj događaja s “one strane bare”. Jednako kao što i prati najveći sportski događaj u četiri godine, a to su Olimpijske igre, na kojima ponovno vidimo hrvatske sportaše kao najbolje promotore Lijepe Naše. Hvala im na tome i velike čestitke svima koji su sudjelovali na Olimpijskim igrama u Parizu!

* Autor članka je hrvatski ekonomist, bivši ministar financija i potpredsjednik u Vladi RH – iz osvrta u Premium VL izdanju