Postalo je klišej tumačiti rezultate lipanjskih izbora za Europski parlament kao odbacivanje Europskog zelenog plana i politika povezanih s njim. To je i pogrešno: u svojim političkim smjernicama za sljedeću Europsku komisiju predsjednica Ursula von der Leyen ponovno je potvrdila svoju predanost Zelenom planu, rekavši: “Moramo i ostat ćemo na putu prema svim našim ciljevima”.

To je pravi pristup. Europljani žele održiviju budućnost, a Zeleni plan nužan je i vrlo koristan prvi korak. Primjerice, očekuje se da će zabrana prodaje automobila na benzinski i dizelski pogon u Europskoj uniji, koja će stupiti na snagu 2035., donijeti značajne zdravstvene koristi i poboljšati stotine tisuća života godišnje. Štoviše, ovaj će rok vjerojatno ubrzati usvajanje električnih vozila (EV).

Iako se tvrdi da bi rok 2035. trebalo ukinuti, to bi potaknulo nesigurnost potrošača i narušilo zelenu tranziciju. Umjesto toga, EU bi se trebao usredotočiti na poticanje većeg broja potrošača – pravim poticajima i pod konkurentnim uvjetima – da odaberu električna vozila umjesto motora s unutarnjim izgaranjem. To bi zauzvrat osiguralo da rabljena električna vozila budu dostupna po pristupačnim cijenama do trenutka kada zabrana stupi na snagu.

Obmanjujuće tvrdnje
Nažalost, obmanjujuće tvrdnje o nepopularnosti zelenih politika već su dovele do povlačenja zakonodavstva usmjerenog na prepolovljenje upotrebe pesticida u cijelom EU-u do 2030. Slično tome, institucije EU-a povukle su neke od klimatskih zahtjeva koje poljoprivrednici moraju ispuniti kako bi dobili subvencije u okviru Zajedničke poljoprivredne politike EU-a.

Usporavanje zelene preobrazbe EU-a naštetilo bi potrošačima. Zapravo, suprotno uvriježenom mišljenju, ankete koje su provele Europska organizacija za zaštitu potrošača (BEUC) i 44 neovisne skupine potrošača unutar naše mreže pokazuju da su Europljani željni prihvatiti održiviji način života.

No, kako pokazuje istraživanje BEUC-a iz 2023., iako većina europskih potrošača želi smanjiti svoj utjecaj na okoliš, često se osjećaju izgubljeno u labirintu obmanjujućih zelenih tvrdnji i oznaka, što naglašava potrebu za pouzdanim izvorima informacija. Istraživanje je otkrilo da većina potrošača vjeruje da bi tvrtkama koje zagađuju okoliš trebalo zabraniti iznošenje bilo kakvih tvrdnji o okolišu. Jasno je da je za ostvarenje punog potencijala Zelenog plana potrebno zadovoljiti potražnju potrošača za istinski održivim proizvodima. Promjena putanje sada bi ugrozila ovaj napredak.

Iako još uvijek ima puno posla, moramo priznati da Zeleni plan već koristi europskim potrošačima. Dvije njegove ključne komponente – pravo na popravak i ekološki dizajn za održive proizvode – namijenjene su produljenju dugovječnosti i učinkovitosti proizvoda, čime se smanjuju troškovi za potrošače.

To je posebno važno za potrošače s niskim prihodima jer se Europa i dalje bori s trajnom krizom troškova života. U 2022., kako su cijene energije naglo porasle, skupine potrošača otkrile su da energetski najučinkovitiji uređaji mogu kućanstvima uštedjeti do 2450 eura na godišnjim računima za energiju.

Čak i u “normalnijim” vremenima, kada se cijene energije vraćaju na razumnije razine, europska kućanstva mogu uštedjeti između 650 i 1800 eura svake godine na računima za energiju zahvaljujući ekološkom dizajnu i označavanju energetske učinkovitosti. Kako bi ublažio visoke troškove energije, EU je donio i pravila kojima se oni koji ne mogu platiti račune štite od isključivanja struje ili plina.

Isto tako, dobro osmišljene politike poput strogih standarda EU-a za emisije automobila već su poboljšale kvalitetu zraka u gradovima diljem bloka, povećale učinkovitost vozila i utrle put zonama čistog zraka.

Međutim, poticanje zelenog, prosperitetnog gospodarstva dugoročan je projekt koji iziskuje dodatno zakonodavstvo i očuvanje postojećih mjera kako bi se potrošači usmjerili prema održivijim izborima. Primjerice, kako bi promicali održive i zdrave prehrambene opcije, tvorci politika moraju osigurati da i domaća i uvezena roba ispunjavaju zahtjeve EU-a za proizvode i da su sporazumi o slobodnoj trgovini usklađeni sa standardima i vrijednostima koje utjelovljuje Zeleni plan.

Ukorijenjeni interesi
Ključno je ubrzavanje prelaska na prijevoz s nultom emisijom ugljika. Na tržištu kojim dominiraju velika i teška vozila, rastuća potražnja za manjim, učinkovitijim i pristupačnijim električnim vozilima među potrošačima s niskim i srednjim primanjima stvara jedinstvenu priliku za domaće proizvođače.

Kako bi ti automobili bili dostupni većem broju ljudi, poboljšanje tržišta rabljenih automobila također bi trebalo biti prioritet. To se može postići postavljanjem obvezujućih ciljeva za vozila s nultim emisijama na razini EU-a za velike korporativne vozne parkove (koji će na tržište rabljenih vozila stići mnogo brže od automobila u privatnom vlasništvu).

Osim puštanja na ceste čistih automobila, europski tvorci politika moraju razviti strategiju javnog prijevoza koja će putovanje vlakom unutar i između država članica učiniti jeftinijim i praktičnijim.

Potrošači također žele – i zaslužuju – mogućnost ulaganja svoje ušteđevine na načine koji doprinose zelenijoj budućnosti. Zasad ne postoje minimalni zahtjevi da se investicijski proizvod nazove “zelenim” ili “održivim”, što dovodi do manipulativnog zelenog marketinga. Uvođenjem jasnih zahtjeva u okvir EU-a za održivo financiranje, tvorci politika mogli bi pomoći potrošačima da svojim ulaganjima ostvare značajan učinak i time mobiliziraju privatni kapital za potporu dekarbonizaciji.

Troškovi dekarbonizacije europskog gospodarstva, iako značajni, blijede u usporedbi s troškovima klimatskog nedjelovanja. EU već ima poteškoća s obeštećenjem poljoprivrednika za gubitke usjeva uzrokovane sušom, obnovom infrastrukture oštećene razornim poplavama i borbom protiv godišnjih šumskih požara koji pustoše južne regije.

Naravno, za postizanje pravedne zelene tranzicije bit će potrebna javna potpora ugroženom stanovništvu u njegovoj prilagodbi održivijem gospodarstvu. Međutim, mnoge politike Zelenog plana koje su već na snazi pružaju opipljive gospodarske i zdravstvene koristi koje izravno rješavaju najhitnije probleme potrošača.

Ograničavanje ambicija Europe da postigne istinski održivu tranziciju poslužilo bi samo ukorijenjenim interesima koji namjeravaju blokirati potrebne reforme. Ideja da su potrošači ravnodušni prema pitanjima okoliša ili da djelovanje u području klimatskih promjena sprječava tvorce politika da se bave drugim pitanjima duboko je pogrešna. Kako bi se olakšala strukturna transformacija potrebna za izgradnju održive i prosperitetne budućnosti, potrebno je provesti i ojačati Europski zeleni plan.

© Project Syndicate 2024.