Ukupna šteta od katastrofa u 2023. iznosila je 380 milijardi dolara, od čega je tek 50% bilo pokriveno osiguranjem. U Europi, a posebice Hrvatskoj, podaci su još lošiji – prosjek pokrivenosti šteta osiguranjem u Europi bio je 25%, a u Hrvatskoj tek 2%! Protection gap ili razlika između stvarne ekonomske štete od katastrofalnih pojava i onih šteta koje su pokrivene osiguranjem, očito je, posebice u Hrvatskoj, prevelika, i nužno je raditi na njezinom smanjenju, jer o tome ovisi koliko će društva i gospodarstva biti otporna na katastrofe. Najnovije izvješće IPCC-a ističe sušu, toplinske valove i nestašicu vode kao ključne prijetnje u budućnosti, dok su iz perspektive osiguranja potresi, uragani, oluje, poplave, tuče i šumski požari najzabrinjavajući. O svemu tome su na konferenciji “Klimatske promjene i utjecaj katastrofalnih rizika na gospodarstvo“ govorili Karel Vojak, stručnjak specijaliziran za modeliranje katastrofalnih događaja iz tvrtke AON Reinsurance Solutions, koja je vodeći svjetski pružatelj usluga upravljanja rizicima u svijetu. Konferencija se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala 24. rujna 2024. godine u 11 sati u Hotelu Zonar u Zagrebu, Trg Krešimira Ćosića 9.

„Ključna opasnost za Hrvatsku su potresi“, smatra ovaj analitičar i naglašava kako su povijesna iskustva dobra lekcija. Osim dva potresa 2020., spominje i ljetnu oluju 2023. te veliko razaranje Dubrovnika 1667 . Ne mogu se zanemariti ni obližnje poplave u Sloveniji, tuče u sjevernoj Italiji ili šumski požari u Grčkoj prošle godine. Ipak, naglašava Vojak, prvenstveno moramo biti spremni na katastrofalne događaje koji bi se mogli dogoditi u budućnosti.

„Za kvantificiranje rizika u bliskoj budućnosti, recimo tijekom sljedećih nekoliko godina, industrija osiguranja ima sofisticirane alate – modele katastrofe. Ovi modeli omogućuju procjenu utjecaja katastrofa, uključujući i one koje se nikada prije nisu dogodile“, kaže Vojak koji je na klimatskoj konferenciji 24. rujna simulirao moguće potrese i požare u Hrvatskoj te kroz portfelj klijenata „pustio da naprave štetu“ kako bi se vidjelo koji je protection gap, odnosno koliko iznose potencijalne neosigurane štete. Kroz svoja predavanja Vojak je nastojao objasniti koliki su izgledi za pojedine katastrofe te naveo na promišljanje o potrebnoj zaštiti. Također, dao je i pregled globalnih katastrofalnih rizika i kako su se oni mijenjali kroz godine.

„Gubici od katastrofalnih događaja na globalnoj su razini u protekla tri desetljeća znatno porasli. Godina 2011. s potresom u japanskoj regiji Tohoku bila je najskuplja godina ikad za industriju osiguranja, a potom slijedi 2017., kad su se dogodila čak tri velika uragana u zapadnom Atlantiku: Harvey, Irma i Maria“, kaže Vojak, napominjući kako su upravo klimatske promjene, zbog kojih su sve češći toplinski valovi, uragani, poplave, šumski požari…, glavni razlog povećanih gubitaka od katastrofa. Ovaj stručnjak smatra kako će toplinski valovi biti sve češća prijetnja na Jadranu, čemu će se trebati prilagoditi i industrija osiguranja.

„Industrija osiguranja pažljivo prati utjecaje klimatskih promjena na potencijalna buduća događanja, no sve je teže procijeniti većinu rizika povezanih s vremenom, posebice dugoročno“, smatra Vojak

Europsko regulatorno tijelo trenutačno preispituje pravila za osiguravatelje o tome koliko kapitala moraju imati kako bi bili spremni platiti štete nastale uslijed velikih prirodnih katastrofa. Kad je u pitanju hrvatsko tržište osiguranja, ovaj stručnjak smatra kako su osiguravatelji dobro pripremljeni za upravljanje gubicima.

„Ne vidim problem s tržištem osiguranja, ali vidim probleme s neosiguranom imovinom. Osigurateljski jaz u Hrvatskoj je relativno velik. Da se danas u Hrvatskoj dogodi velika katastrofa, većinu gubitaka ne bi nadoknadili osiguratelji. I potresi 2020. pokazali su da je ljudima teško obnoviti domove bez pomoći drugih, prije svega države, što je pritisak na državni proračun. Smanjenje jaza između stvarne štete i naknade šteta koje su osigurane bio bi veliki napredak za Hrvatsku. Loše stvari se, nažalost, događaju, dobro je biti spreman na njih“, naglašava Vojak.

S obzirom na to da se Hrvatska uvelike oslanja na turizam, katastrofe, uključujući i klimatske promjene, ugrožavaju ovaj ključni sektor gospodarstva. Na pitanje kako osiguranje može pomoći ublažiti ekonomski učinak na hrvatski turizam u slučaju katastrofe, Vojak odgovara:

„Ja sam analitičar katastrofa. Moj je uvid u utjecaj turizma na gospodarstvo vrlo ograničen, pa ne vidim velike razlike između utjecaja na turizam i na druge sektore. No kad bi se neka katastrofa dogodila tijekom mojeg odmora u Hrvatskoj, koju jako volim, cijenio bih učinkovite mjere prilagodbe. To uključuje dobru gradnju, sustave ranog upozoravanja, jasno definirane planove za slučaj opasnosti… Nakon katastrofe svakako bih potražio hitnu pomoć svojeg osiguravajućeg društva. Bilo bi mi drago da oporavci od katastrofa ne budu ograničeni samo na pojedince, nego da cijelo društvo može brzo stati na noge“, kaže ovaj stručnjak. Budući da se Hrvatska nalazi među zemljama članicama EU koje su najmanje pokrivene osiguranjem od katastrofalnih rizika, bilo je zanimljivo čuti što su stručnjaci za klimatske promjene, predstavnici javnog i korporativnog sektora te osiguranja imali za reći na konferenciji Poslovnog dnevnika. Više o programu konferencije, temama i panelistima saznajte OVDJE.