Na nacionalnoj razini 2023. obilježio je formalni ulazak Hrvatske u Eurozonu i Schengen, no za same hrvatske izvoznike taj događaj u praksi nije predstavljao veliku promjenu u poslovanju. Te su kompanije odavno u režimu eura, jer najveći dio kupaca roba i usluga uglavnom su na tržištu EU. No, pojednostavio je pojedine procedure i zasigurno bi se određeni efekti i u samim rezultatima bolje primijetili da tu godinu nisu obilježili drugi događaji…

Poslovanje se odvijalo u nestabilnim uvjetima, pod utjecajem događanja koja su uzrokovana geopolitičkim napetostima, promjenama cijena energenata, transporta roba, te početka slabljenja gospodarstava najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera. Godina je završila smanjenjem izvoza, pa je već i kroz objave službenih statističkih podataka DZS-a, pa i kvartalna izvješća najvećih tvrtki koje kotiraju na burzi, bilo jasno da rang ljestvica vodećih hrvatskih izvoznika neće biti obilježena nastavkom trenda iz 2022., rekordne izvozne godine.

Slika najvećih 100 izvoznika u pravilu najbolje odražava trendove koji obilježavaju ukupan gospodarski život, pa je te 2022. glavni događaj bio proboj trgovaca plinom u sam vrh najvećih izvoznika, koji je osim rasta cijene omogućio i zakup kapaciteta krčkog terminala državne tvrtke LNG Hrvatska. Te tvrtke redom su se na čelnim pozicijama održale i u 2023., ali s velikim padom vrijednosti izvoza.

Prvo plinarsko društvo (PPD) na izvozni kompanijski tron popeo se i prije energetske krize, titulu vodećeg hrvatskog izvoznika nosi već četvrtu godinu zaredom, no njegovo lanjsko ostvarenje u uvjetima značajnog pada cijene plina kojim trguje nije niti sjena realizaciji iz dotad rekordne 2022. godine. PPD-ov prihod od trgovine s inozemnih tržišta bio je gotovo prepolovljen, na razini od 1,65 milijardi eura. Smanjena je i prednost tvrtke Pavla Vujnovca u odnosu na rezultate ostalih najvećih izvoznika, na čijim su rezultatima također vidljiv trag ostavile niže cijene sirovina.

U kompanijskom izvješću o rezultatima pojašnjava se kako je poslovna godina započela s cijenom plina od 75 eura po megavatsatu, a do kraja godine ona je više nego prepolovljena, pala je na 30 eura. Ujedno je smanjena i prodaja, na što je utjecalo i toplije vrijeme, a i industrijska potrošnja imala je osjetan pad. Sam PPD od prodaje plina na međunarodnim tržištima uprihodio je tri četvrtine prihoda. Nekadašnju trgovinu Gazpromovim plinom, nakon uvođenja sankcija Rusiji, PPD je nadomjestio plinom nabavljenim na EU tržištu te britanskom.

Prva promjena vidljiva je već u povratku Ine na drugu poziciju glavnih izvoznika, s koje ju je u 2022. bila potisnula tvrtka MET Croatia Energy Trade. Ina je u 2023. vratila svoju drugu poziciju. Gleda li se iz kuta plinskog biznisa, nacionalna energetska kompanija zbog krize i Vladinih izvanrednih mjera kako bi se ublažilo inflatorne pritiske bila je nakon 2022. i u prvoj polovici 2023. onemogućena u plasiranju plina izvan hrvatskih granica i u obvezi prodaje plina po netržišnoj cijeni HEP-u. No, u izvoznim rezultatima Ine plin ionako ima manji značaj od nafte. Inini prihodi od izvoza lani su, inače, pali za 20%, no i trećerangirani MET Croatia Energy Trade imao je slabiji skor, za 30%.

Tri izvozna lidera

I četvrti najveći izvoznik u Hrvatskoj, tvrtka MVM CEEnergy Croatia, koja inače posluje u okviru mađarske državne grupacije MVM, bilježi još i veći podbačaj, pad prihoda od čak 61 posto, pa da se, za razliku od prethodne godine njegov izvoz spustio ispod 1 milijardu eura. Kako su padale cijene plina, smanjili su se i prihodi, no tržišta su ostala ista, dominantna je Mađarska, a jedan manji dio plasiran je u Hrvatsku. S osjetnim padom MVM-a, kad se podvuklo crtu, samo su tri tvrtke na listi najvećih 100 izvoznika uspjele postići realizaciju veću od po milijardu eura prihoda. Godinu ranije bilo ih je četiri, a sliku je dodatno ‘resila’ impozantna izvedba PPD-a, s rekordnih gotovo 3 milijarde eura vrijednim izvozom.

Ta tri izvozna lidera – PPD, Ina i MET Croatia Energy Trade – u 2023. su na međunarodnim tržištima ostvarili prihod od ukupno 3,8 milijardi eura, dok je prvih 10 izvoznika uprihodilo više od 6,4 milijarde eura.

Svih 100 tvrtki s liste najvećih izvoznika uspjelo je prodati roba i usluga u visini od 14,44 milijarde eura. Kolika je snaga tih vodećih kompanija među svim onima koji posluju i na inozemnim tržištima najbolje ilustrira činjenica da je u 2023., prema HNB-ovim podacima, vrijednost svih izvezenih roba i usluga koju je ostvarilo više od 156 tisuća svih aktivnih poduzeća u Hrvatskoj bila tek nešto veća od 41,5 milijardi eura.

Ono što je već sada izvjesno za redoslijed na popisu najvećih hrvatskih izvoznika jest da na njemu neće biti tvrtke MET Croatia Trade Energyja. U njezinom financijskom izvješću za prošlu poslovnu godinu, naime, navodi se kako tvrtka više nije zakupac kapaciteta krčkog terminala, te su njeni kapaciteti preneseni na drugog korisnika. No, pojavit će se tvrtka iz ove grupacije, koja inače ima sjedište u Švicarskoj, a koju se u hrvatskoj javnosti percipira kao tvrtku iza koje stoje uglavnom bivše menadžerske strukture mađarskog Mola.

Na poslovima s LNG Hrvatska, prema informaciji koju je Poslovnom dnevniku dala kompanija, zbog organizacijskih i operativnih razloga zakupljene kapacitete prebacili su na podružnicu MET Grupe, tvrtku MET Austria Energy Trade GmbH. Sama grupacija, kako ističu, osim u Hrvatskoj posluje u 14 podružnica u još 14 zemalja, te djeluje na 30 nacionalnih tržišta plina i 39 međunarodnih trgovačkih čvorišta, a 90% vlasništva, ističu, drže zaposlenici, što ju u energetskom biznisu čini rijetkom, a najveći dioničar je s 10% udjela Keppel, uvršten na Singapursku burzu. Lani je cijela grupacija ostvarila 24,5 milijardi eura konsolidiranih prihoda.

Posebno zanimljiva pozicija na listi top-izvoznika je ona državnog HEP-a. Godinu ranije nije kotirao među izvoznicima, po podacima Poslovna-hr i Fine od kojih se povlače službeni podaci, prihodi od prodaje na međunarodnim tržištima u 2022. zabilježeni su bili na razini od 0 eura, dok su u prošloj godini oni iznosili gotovo 547 milijuna eura. No, iz HEP-a u svom izvješću navode kako je u 2022. izvozni prihod iznosio gotovo 320 milijuna eura, a po svemu sudeći u godini u kojoj je HEP bio u izvanrednoj situaciji, a financijsko izvješće i predano puno nakon isteka rokova, propust oko bilježenja izvoznih brojki nije utvrđen i korigiran. HEP-ovci pojašnjavaju kako je nemoguće da bi izvoz iznosio 0 eura, jer on može biti nešto manji ili veći, ovisno o hidrometeorološkim uvjetima i tržišnim uvjetima, ali je nezamislivo da bude baš 0 eura.

Najveća domaća farmaceutska kompanija Pliva, tradicionalno lider među industrijskim proizvođačima, drži čvrsto tu svoju poziciju među gospodarstvenicima. Kao članica jedne od najvećih svjetskih generičkih farmaceutskih kompanija Teva grupe, s proizvodnjom lijekova u Zagrebu i Savskom Marofu, bilježi rast prodaje, prvenstveno na tržištu SAD-a. Generalno je u prošloj godini farmaceutska industrija u Hrvatskoj bilježila rast poslovnih prihoda i izvoza, u kojima je Plivin udjel i lani uvjerljivo najznačajniji, zaslužna je za oko 60% ostvarenih rezultata.

Najveći rast izvoznih prihoda među izvoznim liderima, uz HEP, imala je lani perjanica zagrebačkog Končara, tvrtka Končar – Distributivni i specijalni transformatori. Porasli su za 35%, a glavno tržište ove tvrtke koja više od 90% svoje proizvodnje prodaje u inozemstvu, članice su EU. Končar DST među Top-10 izvoznika već je treću godinu, a u 2023. se progurao i ispred Valamar Rivijere, ostvarivši brži rast i veći izvozni rezultat.

Petrol i Aluflexpack Novi

Končar DST je za lanjske rezultate nagrađen još jednom titulom najboljeg izvoznika među velikim tvrtkama Zlatni ključ koju dodjeljuje udruženje Hrvatski izvoznici, ukazujući kako je i u izazovnim vremenima i neizvjesnim uvjetima poslovanja moguće jačati poslovanje i zaposlenost, ulagati u inoviranje proizvoda i proizvodnje i ostvariti sjajne rezultate.

Valamar je, pak, jedina turistička kompanija među najvećih 10 izvoznika, iako je izuzetan rezultat u 2023. imala i Plava laguna. Obje porečke tvrtke lani su imale nešto slabije nekonsolidirane ukupne prihode, no oni ostvareni na poslovima s inozemstvom rasli su im, i to dvoznamenkasto. Obje su imale i veće rezultate nego u pretpandemijskoj 2019. s tim da valja napomenuti da su konsolidirani podaci na razini grupacije Valamar, u 2023. u kojoj je uzgred i obilježio 70. rođendan, bili rekordni. U 2023. je inače bolja od Plave lagune po ukupnim prihodima bila rovinjska Maistra, no Plava laguna bila je uspješnija po prihodima od inozemnih poslova.

Dva izvoznika imala su veći izvozni rezultat od Plave lagune i pozicionirani su među Top-10 izvoznika – Petrol i Aluflexpack Novi. Kao većina u naftnom biznisu, i hrvatska podružnica slovenskog Petrola u godini nakon što je akvizirao tvrtku hrvatskog generala Ivana Čermaka Crodux derivati dva i proveo službeno pripajanje, imala je nešto slabiji rezultat i u ukupnim i u izvoznim poslovima. Aluflexpack Novi iz Poličnika, proizvođač fleksibilne ambalaže, inače dio austrijsko-švicarske grupacije AFP, koja je i sama ove godine prolazila vlasničke promjene, kontinuirano bilježi rast, pa je i lani probijen novi rekord i u prihodima i izvozu i upao je među deset najvećih hrvatskih izvoznika.

Iz tog kruga ispao je, pak, CE-ZA-R, koji je s rezultatom u 2022. bio sedmorangirani, a spustio se za 12 mjesta. Tvrtka CE-ZA-R Petra Pripuza, najveća u njegovoj grupaciji CIOS i ujedno regionalni lider u trgovini s metalnim otpadom, gotovo tri četvrtine prihoda realizira na stranim tržištima, no lani je ostvarena vrijednost bila 30% manja nego godinu ranije. Slično kao u energetskom sektoru, velike oscilacije u cijenama obilježavaju i biznis nabave i recikliranja otpadnih materijala. Iako su specijalizirani isključivo na metalne sirovine, iz Pripuzove kompanije su najavili i da namjeravaju proširiti poslovanje, te uključiti i prikupljanje i obradu nemetala.

Još više od CE-ZA-R-a spustio se na izvozničkoj ranglisti desetorangirani iz 2022., tvrtka GEN-I, podružnica slovenskog opskrbljivača električnom energijom, koja je zabilježila još i veći pad prihoda, bili su gotovo prepolovljeni. Gospodarenje otpadom inače je jedan od rijetkih sektora koji više izvozi nego uvozi, no prošle godine većina tvrtki iz sektora imala je ‘tanji’ rezultat nego u 2022., a ostali se nisu niti probili među 100 najvećih izvoznika.

Osim Končara DST-a iz djelatnosti proizvodnje električnih strojeva još je jakih imena među izvoznicima koji svi redom bilježe značajan, dvoznamenkast porast realiziranih poslova. Končar Energetski transformatori, zajednička tvrtka Končara i Siemens Energyja spremna je dočekala povećanu potražnju za transformatorima, a gotovo polovicu prodaje realizirao je na tržištu SAD-a, koje je uz zemlje EU najvažniji kupac njegovih transformatora. Samoborska Klimaoprema glavni je hrvatski igrač u segmentu proizvodnje opreme za klimatizaciju i ventilaciju, te projektiranja i izvođenja čistih prostora. Potonji segment sve snažnije raste, lani čak 62%. Pritom Klimaoprema prvenstveno realizira projekte za najveće farmaceutske kompanije, a najveći projekt realizira u Švicarskoj.

Iz elektroindustrije proizvođač kablova Elka još prolazi restrukturiranje i stabiliziranje poslovanja nakon što je tvrtku preuzela Iskra slovenskog poduzetnika Dušana Šešoka. Najveći dio kupaca su s područja EU, s tim da je lani Elki rastao prihod iz regije i na hrvatskom tržištu, ali i dalje oko 80% donosi tržište EU.

Iz metalne industrije nekoliko je jakih igrača na stranim tržištima. Tvrtka ABS, nasljednik proizvodnje propale sisačke željezare, koja se preporodila pod talijanskim vlasnicima, grupaciji Danieli, i dalje je pozitivna poslovna priča. Jedina čeličana u Hrvatskoj napredovala je na izvozničkoj ljestvici i drži se među 20 najvećih, a premda su ukupni prihodi bili nešto slabiji, izvoz je bio osjetno veći nego u 2022. Tvrtka konstantno investira u modernizaciju, a nedavno su vlasnici u Sisak doveli predstavnike 50-ak najvećih svjetskih proizvođača čelika kako bi im demonstrirali prvi proizvodni pogon u svijetu opremljen s najsuvremenijom Q-ONE tehnologijom. Radi se o, kako je tom prigodom istaknuo Antonello Mordeglia iz Danielija, inovaciji koja je postavila nove standarde u industriji čelika, omogućujući energetski učinkovitiju i ekološki prihvatljiviju proizvodnju čelika. Ta bi investicija trebala okrenuti još jednu novu stranicu u poslovanju sisačkog ABS-a.

Još dva su stara proizvođača napredovala na listi nakon vlasničke promjene, pod novim vlasnicima. Tvornica željezničkih vagona Gredelj i Đuro Đaković Specijalna vozila. Gredelj pod slovačkom Tatravagonkom među ostalim je podebljao svoj dosadašnji program rada, pa je popravke i modernizaciju vlakova upotpunio i proizvodnjom teretnih vagona. Inače je i tijekom stečajnog procesa koji je u Gredelju godinama trajao, tvrtka bila zaposlena, no razmjeri su vidljivi iz podatka da je u 2019. ostvarila manje od 13 milijuna eura prihoda, od čega 12% na stranim tržištima, dok je lani prihod skočio na više od 143 milijuna eura, a od toga gotovo 93% čini izvoz.

U slučaju ĐĐ Specijalna vozila, ključne tvrtke slavonskobrodske grupacije Đuro Đaković, također je s novim vlasnikom došao novi program proizvoda. Čeh Jaroslav Strnad sa svojim partnerom Reneom Materom (koji je potkraj prošle godine preminuo), i prije konačnog preuzimanja u 2022., kao manjinski je dioničar počeo ĐĐ Specijalnim vozilima donositi poslove i otvarati tržište, no lani je iz Slavonskog Broda isporučeno rekordnih 740 vagona za kupce u Francuskoj, Njemačkoj i Austriji. Za nastavak dobre izvozne priče temelj je i proširenje portfelja i uvođenje novih tipova teretnih vagona u proizvodnju, a pojačanje ponude slavonskobrodska tvrtka priprema i u segmentu obrane, proizvodnju novog tipa razminirača.

Vertiv preskočio M San

Dinamičan izvozni rast nije, pak, zabilježio i HS Produkt iz Karlovca, koji je uspon prodaje, uglavnom na tržištu SAD-a, imao proteklih godina. No, u prošloj godini, premda svjedočimo povećanim nabavama na međunarodnom tržištu naoružanja raste, HS Produkt inkasirao je manje novca, a prema objašnjenju Uprave, razlog je smanjena potražnja na komercijalnom američkom tržištu, koja je razumljiva s obzirom na to da su u razdoblju od 2020. do sredine 2022. realizirane prodaje vrlo velikih količina njihovih proizvoda. No, zahvaljujući američkim partnerima, u HS Produktu kažu kako su izašli na neka nova tržišta, Meksiko i Dominikansku Republiku, a ono što je znakovito za poslovne rezultate u ovoj godini je velik ugovor koji je zaključen u 2023. s policijom Iraka, koji je do 2017. bio drugo najvažnije tržište. KarlovačkI proizvođač lani je izbacio na tržište i novi model pištolja, razvijan pet godina, kojim računa pojačati prihode od prodaje.

Ericsson Nikola Tesla lani nije imao problema s rastom prodaje u inozemstvu, dok je M San grupa, premda je rasla na ukupnoj ljestvici najvećih kompanija, zapela na izvoznoj, a preskočio ju je i Vertiv, podružnica američkog proizvođača podatkovnih centara i energetskih modula i uređaja za hlađenje podatkovnih centara, a u čijim pogonima u Rugvici nastaju podatkovni centri namijenjeni EMEA regiji. S digitalizacijom koja ulazi u sve pore života posao napreduje, premda se dinamika rasta prihoda i izvoza u prošloj godini usporila, osvrne li se na prethodne godine u kojima je rast bio doista krupan.

Našem prvom jednorogu Infobipu izvoz konstantno raste, pa se i diže na listi, u gornjoj polovici, a menadžment očekuje da će taj trend nastaviti, jer je SMS industriju karakterizira stabilan rast i u vrijeme usporavanja ekonomskih ciklusa, ima izgrađen vodeći položaj na tržištu i uvelo je nekoliko inovacija i, što je važno, ima dogovorenu poslovnu suradnju za narednih 3 do 5 godina.

Od softveraša među izvoznicima se uz Ericsson Nikola Teslu i Infobip još u vrhu drži i Span, predma je lani izvedba bila nešto slabija nego prethodne godine, a u vodećih 100 izvoznika još je Intesa Sanpaolo International Value Services, koja se posljednjih godina od kad posluje u Hrvatskoj strelovito uzdiže rezultatima. Posebice se to odnosilo na 2022., kada je izvoz s manje od 10 milijuna učetverostručen, a i lani je povećan za 19%.

Mate Rimac, koji se među top-izvoznike probio 2022. s tvrtkom Bugatti Rimac, i to na visoko mjesto, među prvih 15, lani nije održao tempo, rezultat je bio slabiji, pa se i spustio na ljestvici, dok je njegova druga tvrtka Rimac Technology imala sjajan izvozni skok (135%), ali još nije dovoljno za ulazak među 100 velikih.

Posljednje godine za automobilsku industriju predstavljaju vrlo neizvjesna i nestabilna vremena, pa i izvoz kod tvrtki koje su u Hrvatskoj vezane uz tu proizvodnju oscilira. AD Plastik iz Solina lani je popravio izvozni rezultat, ali on još osjetno zaostaje za brojkama iz ranijih godina. U 2023. je tako povećan za 10 milijuna eura, na 88 milijuna, a rekordan izvoz taj proizvođač plastičnih dijelova za velike proizvođače automobila dosegnuo je u pretpandemijskoj 2019., više od 142 milijuna eura. Proizvođači kožnih presvlaka za automobilsku industriju lani još nisu imali pad, ali primjerice za Wollsdorf Components ostvareni rezultat još je dobrano ispod rekordne 2019.

Među proizvođačima vezanima uz automobilsku industriju je i Harburg-Freudenberger Belišće, tvrtka za proizvodnju strojeva za proizvodnju automobilskih guma. Prethodnih godina bilježila je slabije izvozne rezultate, a lani je sa skokom od 78% dosegla svoj rekord. Na listi se ove godine pojavila i tvrtka koja među ostalim radi i karoserije za motorna vozila, no i čitavu paletu proizvoda metalne konstrukcije, od modularnih brodskih kabina, industrijskih lakirnica, pogonskih jedinica za industrijske robote i slično. Riječ je o WE-KR iz Donje Višnjice kraj Lepoglave, čiji je osnivač Ivan Križanec, a lanjski izvoz dosegnuo je rekordnih gotovo 55 milijuna eura.

Inače, na listi velikih izvoznika vezanih uz automobilsku industriju je i nekoliko tvrtki koji nisu vezani uz proizvodnju, nego trgovinu i održavanje motornih vozila – Inter Cars, Grand Dalewest, koji se i prvi put pojavio u “stotki”, te Volvo Group Croatia.

Na listi velikih izvoznika ima i drugih tvrtki iz sektora trgovine, uglavnom veletrgovca – L’Oreal Adria, koja zadnje tri godine snažno bilda izvozni rezultat, kao i Ferrero, Žitni terminal iz Solina, Wellmax iz Split specijaliziran za veleprodaju elektroinstalacija, Tehno-mag Zagreb, koji snažno raste od kada je veleprodaju tehnike nadopunio poslovanjem u svom maloprodajnom lancu u susjednoj BiH. Jedan od stalnih veletrgovaca na listi je Orbico Branka Roglića.

Proizvodnja pića jedna je od onih u kojima izvozni rezultat premašuje vrijednost uvezene robe, a tomu je najviše pridonijela Coca–Cola. Tvrtka se, inače, na listu vodećih 100 izvoznika prvi put ubacila u 2022., a sada je pretekla i najvećeg izvoznika iz prehrambenog sektora, koprivničku Podravku. Coca-Colin lanjski rast prihoda u prodaji na drugim tržištima bio je osjetno veći nego ga je prema nekonsolidiranim podacima imala Podravka, koja je ostvarila 167 milijuna eura iz izvoza, pa je s izvoznim rezultatom hrvatska podružnica globalnog proizvođača pića prvi put pretekla i Podravku i zauzela visoko 13. mjesto.

U proizvodnji hrane, inače, Podravka je drugorangirana po prihodima, iza Vindije, ali je Vindijin izvozni skor bio puno skromniji, lani je bio oko 44 milijuna eura. Naprijed na izvozničkoj listi iz prehrambenog sektora snažno grabi EMPWR iz Nove Gradiške. Ta je tvrtka već u 2022. udvostručila izvozni rezultat, a lani je na druga tržišta prodala svojih pločica vrijednih više od 152 milijuna eura, što ju je pozicioniralo na visoko 20. mjesto na ovoj ljestvici.

U klubu vodećih 100 izvoznika iz prehrambenog sektora još su i Dukat, PIK Vrbovec Plus, jedina hrvatska šećerana HIŠ, te Kraš. Iz segmenta poljoprivrede i ribarstva, pak, samo su dvije tvrtke prisutne među vodećih 100 izvoznika – zadarski Cromaris i osječko Žito. Pri tom je Cromarisov izvozni prihod skočio za 10%, a Žito je imao manju prodaju na stranim tržištima.

Manje i za drvare

I drvna industrija jedan je od velikih izvozničkih sektora, prvenstveno u segmentu prerade i proizvodnje manje dodane vrijednosti. Od proizvođača namještaja, pak, samo je jedna tvrtka u društvu vodećih 100 izvoznika, LPT iz Preloga, koja praktički sav prihod ostvari od prodaje u inozemstvu. No, pad potražnje koji je ovaj sektor zahvatio s rastućom inflacijom i smanjenom potrošnjom na glavnim hrvatskim izvoznim tržištima, a koja poprima tek ove godine dramatične razmjere, LPT u svom poslovanju osjetio već prošle godine, zabilježivši gotovo 12-postotni pad prihoda iz izvoza.

Premda je percepcija u javnosti da je tekstilna i proizvodnja obuće u Hrvatskoj izumrla, prenesena u zemlje s jeftinijom radnom snagom, još ima živih i velikih izvoznika među njima. Kao i neke druge proizvodne tvrtke, uglavnom su stacionirane na sjeveru Hrvatske, a među velikim izvoznicima dominira proizvodnja čarapa, koje su pretekle odjeću kojom je u izvozu prednjačio Benetton. Sada je glavni izvoznik iz redova tekstilaca Ytres, tvrtka koja posluje u sastavu talijanske grupacije Calzedonije, a solidan rezultat bio je nešto slabiji u odnosu na prethodnu, rekordnu godinu. U drugoj Calzedonijinoj tvrtki za proizvodnju čarapa, Tubla, izvoz je lani porastao i dosegao dosad maksimalnu razinu prihoda, dok je u trećoj koja je među 100 najvećih izvoznika, Intinova, specijaliziranoj za proizvodnju donjeg rublja, prodaja na stranim tržištima bila neznatno ispod rekordne 2022.

Jedini proizvođač obuće među izvoznim liderima je Haix. Pojavio se prvi put na ovoj prestižnoj listi, gdje ga je doveo rekordan izvozni rezultat, povećan za 25% na godišnjoj razini. Od kada je ovaj njemački proizvođač specijalizirane obuće za vojsku, policiju i vatrogasce odlučio proizvodnju vratiti iz Azije i odabrao Malu Suboticu u Međimurju, proizvodnja kontinuirano raste, dnevno prema podacima za prošlu godinu iz pogona izlazi 8 tisuća pari.

Osim Haixa, novo lice na listi izvoznika je i D.Trading, tvrtka koja trguje električnom energijom, plinom, ugljenom i plinskim kondenzatom, a koja je odmah u prvoj godini ne samo uskočila među 100 najvećih, nego se pozicionirala čak na 24. mjesto, ispred mnogih slavnih kompanijskih imena i prekaljenih izvoznika.

U segmentu poslovanja s naftom uz Inu još je jak igrač Janaf, čiji je uobičajeno visok izvozni rezultat lani dodatno skočio, a nastavlja tim trendom i u ovoj godini. Inače uz Janaf, te HEP, pa i Inu u kojoj država ima značajan vlasnički udjel, još je nekoliko državnih tvrtki na listi vodećih izvoznika, i to visoko plasiranih.

Vraća se Croatia Airlines

Croatia Airlines, kao i globalna industrija zračnih putovanja, postupno se približava razinama putničkog prometa iz pretkrizne 2019., no povratak obujma očekuje tek u 2024. Hrvatska kontrola zračne plovidbe od naknada koje naplaćuje civilnim i vojnim korisnicima zračnog prostora (samo 5% prihoda ostvaruje na domaćem tržištu), lani nije uspjela nastaviti s rastom, dok je Hrvatski operator prijenosnog sustava HOPS, unatoč manjoj razini ukupnih prihoda, lani imao dvoznamenkast rast prihoda s inozemnih tržišta.

Gleda li se porijeklo privatnih vlasnika vodećih hrvatskih izvoznika, može se konstatirati da prevladavaju oni sa stranim kapitalom. Od 100 vodećih strane vlasnike ima njih 65, te još nekoliko je u značajnom suvlasništvu stranih vlasnika. No, ta činjenica očito mnogima olakšava prodor do kupaca izvan hrvatskih granica.

Jedna od zanimljivosti je i da se na listi vodećih izvoznika našla i jedna domaća agencija za posredovanje u zapošljavanju, splitska Maritimae Regionis, koja je specijalizirana za ‘iznajmljivanje’ pomoraca stranim brodarima. Sudeći prema rezultatu, potražnja je sjajna, jer ostvareni prihod nikad veći nego u 2023. Od hrvatskih brodara, pak, na listi se našla Tankerska plovidba, kojoj je prihod bio osjetno manji nego godinu ranije.

Od velikih brodogradilišta, pak, koja su nekoć bili sam vrh izvoznog gospodarstva Hrvatske, nakon kriza i potonuća koje su prošli proteklih godina, kontinuitet na listi Top izvoznika održava samo Brodogradilište Viktor Lenac, specijalizirano za remont brodova, koji obavljaju među ostalim i za američku ratnu mornaricu, a u 2023. rezultat je bio izvoz bio osjetno manji nego u rekordnoj 2022. Još se drži na listi MKM Yachts, tvrtka koju je osnovala australske grupacije Scenic radi gradnje serije polarnih kruzera. Drugi brod, na kojemu je angažiran bio i riječki 3. maj, dovršen je i isporučen lani, a nešto sporijom dinamikom nego se predviđalo priprema se i ugovaranje gradnje trećeg kruzera u seriji.

Od nekadašnjih velikih izvoznika na najnovijoj listi nema ni Petrokemije. Kutinski proizvođač mineralnih gnojiva ispao je zbog prekida proizvodnje koji je obilježio prvu godinu poslovanja pod novim vlasnicima, turskom grupacijom Yildirim, a pogoni su stajali zbog visokih cijena plina, koji su glavna sirovina u proizvodnji, ali su u pozadini i neriješeni vlasnički odnosi s drugim važnim dioničarom, državom. S obzirom na tempo pregovora i činjenice da ove godine de facto nije bilo proizvodnje u kutinskim pogonima, skori povratak Petrokemije na listu najvećih izvoznika nije izgledan.

Inače, osim Plive, iz farmaceutske industrije, koja je snažan izvozni sektor, još su četiri tvrtke ušle na listu vodećih izvoznika i sve redom su imale bolju izvoznu godinu, a naročito JGL. Izvozni uspon te riječke tvrtke posljednjih godina doista je impresivan, a u 2023. ostvarila je s 25-postotnim rastom čak bolji rezultat od također velikog izvoznika Hospira Zagreb, no rastom se lani istaknulo i Belupo, kao i ACG Europe. Ipak, ukupan rezultat ostalih velikih izvoznika u farmaceutskom sektoru još daleko zaostaje za ostvarenjem Plive.

Iz redova proivođača strojeva i opreme, pak, na najnovijoj listi je opet Tehnix, čiji je osnivač Đuro Horvat lani preminuo. Dobra priča je i dalje proizvodnja koju je talijanski Carel donio u Istru, u Labin, gdje proizvode elektronske kontrolere za sustave za grijanje i hlađenje, te uređaje za ovlaživanje. U 2023. zabilježen je rekordan izvoz, a nastavku trenda snažnog rasta nadaju se i u 2024., kako zbog interesa na tržištu, tako i činjenice da je krajem 2023. s radom startala nova tvornica u koju je uloženo više od 5 milijuna eura.

Tradicionalno iz proizvodnje nemetalnih mineralnih proizvoda među izvoznicima najbolje kotiraju proizvođač cementa iz Kaštela Cemex i našički proizvođač građevinskih materijala Nexe, te Calcit Lika, koji se potvrđuje na stranim tržištima od kada su slovenski vlasnici realizirali ulaganja u preradu kamena u kalcitna punila za građevinarstvo, a u 2023. naročito je na ljestvici napredovao Knauf Insulation, proizvođač izolacijskih materijala iz Novog Marofa. Iz tog sektora još je među velikim izvoznicima i Calucem iz Pule, koja već tri godine posluje kao dio španjolskog Cementos Molinsa. Građevinski sektor, koji koristi materijale ovih proizvođača, nije izvozno značajnije aktivan, a jedini među 100 izvoznika iz redova građevinaca je Dalekovod, čiji je rezultat lani bio osjetno veći, za više od 20%, nego u 2022.