Od IT industrije u Hrvatskoj mnogo se očekuje. Više je razloga velikim očekivanjima. Posljednjih godina ta je industrija rasla brže do prosjeka domaćeg gospodarstva. Usto, nalazimo se u vremenu sveopće digitalizacije i početka primjene umjetne i generativne umjetne inteligencije koje već imaju, a imat će i još veći utjecaj na svako područje života. Status jednoroga Infobipa i Rimca također je potaknuo velike nade jer je pokazao da u Hrvatskoj postoje ljudi koji svoje ideje i rješenja znaju i mogu plasirati globalno.

Međutim, svima bi njima, jednorozima i onima koji streme to postati, bilo lakše kada bi poslovali u državi poticajnog poslovnog okruženja. Hrvatska, nažalost, nije takva. Ne postoji strategija razvoja IT sektora, a kamoli umjetne inteligencije. Industrija se teškom mukom izborila da postane dio Strategije pametne specijalizacije bez čega ne bi mogla aplicirati za europski novac namijenjen ulaganjima u istraživanje i razvoj. Nije poznato koja područja IT-a su najpotentnija i imaju najbolje šanse za rast jer u Hrvatskoj ne postoji pregled startup scene.

U takvim okolnostima IT je uspio ostvariti odlične financijske rezultate. U 2022., primjerice, poslovni prihodi ove industrije rasli su 25 posto. U pet godina (od 2018. do 2022.) taj je rast bio viši od 80 posto da bi u 2022. prihodi premašili 3,4 milijarde eura, pokazuje analiza Hrvatske gospodarske komore. Istovremeno, njen udio u BDP-u porastao je s 2,1 na 3,6 posto. No, od lani taj rast, koji je bio posebno potaknut koronakrizom, usporava.

Tijekom 2022. globalne IT kompanije masovno su dijelile otkaze što se moralo preliti na Hrvatsku. Situaciju u kojoj se našao IT sektor vrlo je dobro dočarao Nikola Dujmović, predsjednik Uprave Spana, u uvodniku financijskog izvješća za 2023.

“Projekti su se usporavali. Otkazi su pljuštali u IT firmama svih veličina. Analitičari su pronalazili definicije ovog fenomena koji se pojavio naglo, potaknut vanjskim faktorima, ali bez očite najave. Zasićenje digitalnim budžetima je možda najbolji opis koji sam čuo. Kada je pritisak pandemije popustio, a prijetnja globalnim sukobom narasla, mnogima je bilo dosta tog digitalnog rasta i željeli su odahnuti od brze, gotovo prisilne digitalne revolucije zadnjih par godina”, kaže Dujmović.

Nije bilo dramatično, ali…

No, u vremenu u kojem čovjek u prosjeku vjerojatno više vremena provede u virtualnom nego u fizičkom svijetu nema zaustavljanja. Mijenjaju se samo prioriteti. Kriza tako u Hrvatskoj nije bila dramatična. Pokazuju to i prve analize poslovanja domaće IT industrija, ali i stanje na listi 505 najvećih kompanija po prihodima.

Industrija je lani rasla po nešto nižim stopama, a na listi 505 nema nikakvih dramatičnih promjena. Dapače, naše su najveće domaće IT kompanije uglavnom ostvarile rast prihoda. Ipak, ključni problem ovog sektora, kao i općenito gospodarstva Hrvatske, ostaje njegova struktura – previše je uslužno, a premalo proizvodno orijentiran.

Prvi uvid u stanje sektora već tradicionalno, početkom ljeta, daje analiza Tajane Barančić, prokuristice Astra poslovnog inženjeringa, računovodstvene tvrtke specijalizirane za rad s IT tvrtkama, te predsjednice Nadzornog odbora CISEx-a, udruge nezavisnih izvoznika softvera. Njezina evaluacija pokazuje usporavanje rasta svih pokazatelja. Rast ukupnih prihoda u 2023. usporio je s 24 posto u 2022. na 9,8 posto u 2023. (s 3,1 na 3,4 milijarde eura). Rast izvoza usporio je s 34 na 7,1 posto (s 1,4 na 1,5 milijarde eura). Rast neto dobiti usporio je s 25 na 9,4 posto (s 382 na 418 milijuna eura). I prosječna mjesečna neto plaća lani je slabije rasla nego u 2022. (9 prema 10 posto) te dostigla 1652 eura.

“Posebno veseli rast izvoza s obzirom na to da su izvoznici upravo najviše izloženi nepovoljnim okolnostima na međunarodnom tržištu posljednje dvije godine, a čiji smo efekt jače osjetili tek u prošloj godini. Da, stope rasta osjetno su manje od onih prethodnih godina, ali realno, ostvariti daljnji rast na rekordnu i “ludu” 2022. godinu (i prije nje 2021. također takvu) bio bi pravi pothvat i u povoljnim tržišnim okolnostima”, kaže Barančić u analizi.

I ovogodišnji pregled top 505 kompanija u Hrvatskoj po prihodima (prema podacima analitičke kompanije Dun&Bradstreet), kao uostalom i analiza poslovanja IT kompanija Tajane Barančić, pokazuje da je vrlo malo velikih IT kompanija u Hrvatskoj. Svega njih 51 (od više od 6000) ima više od 100 zaposlenih, a još manje njih prihode koji bi im garantirali ulaz u vrh domaće poslovne scene. I tu se, zapravo, već nekoliko godina, ništa značajnije ne događa.

Na ljestvici na kojoj se raspon ostvarenih prihoda kreće od 3,8 milijarde eura (Ina) do 37,8 milijuna eura (Strabag AG) našlo se tek 15 IT kompanija, jednako kao i u 2022. Većini njih (14) lani su rasli prihodi. U odnosu na 2022. dvije su poznate kompanije, Electrocoin i Nanobit, ispale iz kluba Top 505 kompanija u Hrvatskoj, a dvije su nove ušle – Storm Computers i Wirex Digital. Ovoj posljednjoj Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) odbila je, krajem prošle godine, zahtjev za upis u Registar pružatelja usluga virtualne imovine pa je upitna budućnost njenog poslovanja u Hrvatskoj.

Riječ je o podružnici britanske kompanije Wirex, platforme za digitalno plaćanje, koja je u drugoj godini poslovanja u Hrvatskoj uprihodila 56,2 milijuna eura bez ijednog registriranog zaposlenog te se tako pozicionirala na 327. mjesto među 505 najvećih u Hrvatskoj. Kompaniju je ruski Transparency International prozvao da služi bogatim Rusima za izvlačenje novca i izbjegavanje sankcija. Hanfa joj je odbila zahtjev za upis u spomenuti registar jer nije uspostavila sustav sprječavanja i otkrivanja pranja novca i financiranja terorizma razmjeran njihovoj veličini. Mediji su kasnije pisali da je Wirex Digital poslovanje preselio u Italiju, no tvrtka je još aktivna u Hrvatskoj, odnosno nije izbrisana iz Sudskog registra.

Lijepo iznenađenje – Storm

Na ljestvici imamo i jedno lijepo iznenađenje. Na njoj se prvi put našla kompanija Storm Computers koja je dio Storm Grupe. Ovu tvrtku početkom devedesetih osnovali su supružnici Vladimir i Mirela Olujić te Tomislav Kraljik, a startali su doslovno iz garaže. Danas, 33 godina kasnije, s prihodima od 54,5 milijuna eura, koji su u 2023. u odnosu na prethodnu godinu rasli čak 81 posto, među vodećim su IT kompanijama u Hrvatskoj.

Vladimir Olujić, predsjednika Uprave tvrtke Storm Computers, kaže da je veliki rast prihoda u prošloj godini rezultat nekoliko faktora. “Tvrtka je ostvarila značajan financijski rast u skladu s porastom obima poslovanja ICT integratorskog sektora u cjelini. Također, naš kontinuirani rast kvalitete poslovanja omogućio je reinvestiranje u daljnje unapređenje profesionalnih kompetencija i razvoj novih poslovnih vertikala”, ističe. Navodi i da su lani zabilježili povećanu potražnju, posebno u segmentu sistemske integracije i cloud rješenja, a sve to omogućilo je da učvrste svoju poziciju na tržištu.

U godini koju su obilježile turbulencije, i koja je bila itekako izazovna, Storm Computers, kao i cijela Grupa, uspjeli su ostvariti značajan rast prihoda, kaže Olujić. “To možemo pripisati našoj sposobnosti da se prilagodimo promjenama na tržištu i nastavljamo uvoditi inovacije te prije svega, ulaganjima u naše stručnjake i tehnologiju koju koristimo. Dugoročno smo strateški usmjereni na pružanje cjelovitih tehnoloških rješenja i osiguranje visokokvalitetne usluge našim klijentima. I to se pokazalo uspješnim”, naglašava.

U ovoj, i dalje izazovnoj, godini, svoje prilike vide u daljnjem širenju i ulaganju u njihov DataBox podatkovni centar, u praćenju trendova, razvoju novih rješenja te povećanju broja zaposlenih stručnjaka, kaže Olujić koji kao izazove navodi usporavanje globalnog IT sektora, ali i konkurenciju u privlačenju i zadržavanju vrhunskih talenata.

Što se ostatka ljestvice tiče – više-manje sve po starom. Najveća među IT kompanijama, kao i ranijih godina, je M San Grupa. Slijedi Ericsson Nikola Tesla, King ICT, Infobip, Span… Infobip je lani, premašivši 100 milijuna eura prihoda (103,7 milijuna eura) koji su rasli 17 posto, na ljestvici “preskočio” Span koji je ostvario 100,8 milijuna eura prihoda.

Najveća među njima, M San Grupa, osnivača Stipe Matića, u 2023. ostvarila je 339,1 milijuna eura prihoda koji su rasli tri posto u odnosu na 2022. Kompanija koja za sebe kaže da je najznačajnija IT grupacija u ovom dijelu Europe, jedna je od 40 najvećih tvrtki po prihodima u Hrvatskoj, točnije 36.

Kada je Matić osnovao M San Grupu 1995., njezina je osnovna djelatnost bila, a još je i danas, distribucija računalnog hardvera, softvera i potrošačke elektronike. U međuvremenu se M San okrenuo proizvodnji, pa u vlasništvu danas imaju četiri brenda te proizvode televizore (Vivax), računala (MSGW), led rasvjetu (MS Lux) te električne bicikle, romobile i motocikle (MS Energy). Medijski vrlo samozatajan osnivač i vlasnik M San Grupe u svom vlasništvu ima i dvije vrlo atraktivne IT kompanije, King ICT te Omegu Software, koju je prvospomenuta akvizirala 2021.

Druga po prihodima IT kompanija u Hrvatskoj je Ericsson Nikola Tesla čiji je temelj poslovanja razvoj i isporuka informacijsko-komunikacijskih proizvoda, rješenja, softvera i usluga. Za njih, unatoč krizi u ICT industriji, prošla je godina po ostvarenim prihodima, 239,2 milijuna eura (rast od 2 posto u odnosu na 2022.) bila rekordna u posljednjih pet godina. Međutim, u ukupnom poretku najvećih domaćih kompanija, u odnosu na 2022., pali su osam pozicija, na 65. mjesto.

Za Ericsson NT i 2024. je posve sigurno izazovna, posebno stoga što od ove godine tehnološka jedinica za izgradnju i održavanje HT mreže, Ericsson Nikola Tesla Servisi, prelazi u Hrvatski Telekom. Ericsson Nikola Tesla time će ostati bez otprilike 55 milijuna eura, koliko su računali da bi ovim poslom uprihodili ove i sljedeće dvije godine, rekla je Gordana Kovačević, predsjednice Ericsson Nikola Tesle, na predstavljaju poslovnih rezultata u 2023. Navela je i da gubitak tih prihoda neće uspjeti nadoknaditi u samo jednoj godini.

Brojni ugovori Ericsson NT-a

“Očekujemo da ćemo do 2026. tu rupu u prihodima pokriti, a možda i premašiti”, optimistična je. Ta rupa vidljiva je i na rezultatima poslovanja u prvom polugodištu ove godine jer su ukupni prihodi kompanije pali 21 posto, na 108,9 milijuna eura.

Rupu u prihodima planiraju pokriti, rečeno je na predstavljanju rezultata poslovanja, uz projekte u segmentu izgradnje mobilnih komunikacijskih mreža, značajnim rastom prihoda u segmentu Digitalno društvo u kojem ciljaju na provođenje projekata digitalne transformacije javnih usluga i servisa. Poznato je da u tom segmentu imaju brojne ugovore s domaćim tijelima državne uprave, ali i s Ministarstvo unutarnjih poslova Crne Gore.

Kako je najveća snaga Ericsson NT inovativnost, posebno njihov R&D Centar, koji je lani, s ostalim ekspertnim centrima, ostvario gotovo 142 milijuna eura prihoda i zadržao vodeću poziciju u grupi Ericsson, kompanija će vjerojatno znati iskoristiti prilike koje dolaze s razvojem i napretkom tehnologije.

U komentaru rezultata kompanije u 2023. godine, predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević istaknula je: “U 2023. godini ENT Grupa poslovala je stabilno i ostvarila kvalitetne poslovne rezultate. Time smo pokazali sposobnost da efikasno reagiramo na tržišne i makroekonomske izazove te odgovorimo na potrebe kupaca. U skladu s našom strategijom bili smo fokusirani na jačanje vodeće pozicije u mobilnim mrežama, rast u segmentu Digitalno društvo te zadržavanje i kontinuirano unapređenje pozicije u segmentima Istraživanja i razvoja te Usluga, te smo zaposlili više od 200 stručnjaka. U usporedbi s prethodnom godinom prihodi od prodaje zabilježili su rast od 2,2%, pri čemu je rast ostvaren na domaćem tržištu i u segmentu usluga za Ericsson.

Udjel izvoza u ukupnim prihodima zadržao se na visokoj razini od 57,2%. Usprkos različitim izazovima, osigurat ćemo stabilno poslovanje ENT Grupe i u ovoj godini. Očekujemo da će na našu prodaju pozitivno utjecati realizacija ugovora na izvoznim tržištima, stabilno poslovanje na Ericssonovom tržištu te nove poslovne prilike u segmentu Digitalno društvo. Značajno investiramo u razvoj novih proizvoda, rješenja i usluga, nastavak digitalne transformacije kompanije te kompetencije naših stručnjaka u cilju osiguranja konkurentnosti i održivosti u narednim godinama”.

King ICT treća je najveća domaća IT kompanija koja je s prihodima od 115,8 milijuna eura zauzela 151. mjesto među 505 najvećih u Hrvatskoj. Dakle, samo dvije IT kompanije su među sto najvećih u Hrvatskoj.

Plamenko Barišić, predsjednik Uprave King ICT-a, kaže da se prošle godine osjetio pad globalne potražnje u domeni softvera po narudžbi, no rasle su potrebe za kibernetičkom sigurnosti i rješenjima zasnovanima na umjetnoj inteligenciji. Takva situacija dovela je do određenog niveliranja, ističe. “Ključno je na vrijeme prepoznavati takve promjene i potrebe kupaca te se brzo prilagođavati vlastitim portfolijem, sposobnostima i kapacitetima”, navodi Barišić dodajući da i domaće tržište iz godine u godinu postaje sve zahtjevnije jer postaje sve otvorenije i konkurentnije. “Eurizacija ekonomije i euroatlantske integracije povećali su interes inozemnih igrača za nastup i djelovanje na našem tržištu”, objašnjava.

U teškim i sve konkurentnijim okolnostima King ICT ipak uspijeva konstantno rasti. Prošlogodišnji rast ukupnih prihoda veći je od onog ostvarenog u 2022. (10 prema 9,5 posto). Usto, prihodi od izvoza rasli su 115 posto, na 3,3 milijuna eura. “Inozemni prihodi dio su naše dugoročne strategije i rezultat investicija u lokalnu tržišnu prisutnost na tržištu zemalja Beneluxa, BiH, Srbije i Sjeverne Makedonije.

Sva ta tržišta su na različitom stupnju razvoja od hrvatskog i imaju svoje specifične potrebe. Najveći doprinos rastu inozemnih prihoda donijele su usluge kibernetičke sigurnosti, modernizacija podatkovnih centara i napredna mrežna infrastruktura”, objašnjava Barišić. Dobri rezultati nikako nisu znak za predah. Dapače. Ova će godina zbog pritiska globalnih podjela, nestabilnosti i ratova biti izazovnija i zahtjevnija od protekle, kaže Barišić.

“Hrvatska ekonomija će zahvaljujući relativno maloj veličini, izdašnim EU fondovima, dobroj turističkoj sezoni, povijesno niskoj nezaposlenosti i vanjskim investicijama pokazati žilavost i otpornost. Ovo stanje trebamo iskoristiti na najbolji način i osigurati poluge dugoročne ekonomske održivosti i rasta jer će se val danas povoljnih okolnosti polako ispuhati zaključno s 2026. godinom”, smatra.

Nepovoljno za izvoznike

Da će situacija i ove godine biti izazovan za IT sektor smatra i Tajana Barančić. Uz analizu poslovanja u 2023., poduzetnica je napravila i analizu poslovanja za prvih pet mjeseci 2024. Njezin uzorak pokazuje rast prihoda od 6 posto i rast izvoza od 3 posto.

“Evidentno je da izvoznici, u pravilu softverske agencije, i dalje imaju nepovoljnu situaciju, ali rijetki očajavaju. Očekivanja su da će se do iduće godine okrenuti trend, iako nitko više ne očekuje u skoroj budućnosti dramatičan rast sektora kakav smo navikli gledati. Iako IT budžeti globalno rastu, fokus će biti na pojedinim segmentima i tehnologijama.

Mnoge IT kompanije neće imati sjajnu budućnost ako se neće značajno mijenjati i ulagati u specijalizirane produkte i usluge, te u segmente u kojima se očekuje najveći rast, primarno GenAI, računarstvo u oblaku, kibernetička sigurnost, podatkovna znanost i inženjerstvo, ali i metaverzum kao tehnološko područje za koje se očekuje napokon značajan rast, dok LearnOps pristup postaje imperativ za sve kompanije, posebno tehnološke”, piše Barančić u analizi.

Predsjednik Uprave Storm Computersa, koji ima više od 30 godina iskustva na tržištu, razmišlja slično kao Barančić. Kaže da ključ za dugoročni razvoj i rast poslovanja u dinamičnom i nepredvidljivom IT sektoru leži u neprestanoj prilagodbi na uvjete tržišta i inovaciji.

“Naša dugogodišnja prisutnost na tržištu temelji se na sposobnosti da stalno usvajamo nove tehnologije i znanja, ali i na održavanju visoke razine iskustva, stručnosti i strateških partnerstava”, ističe. Definitivno je potreban zaokret domaće IT industrije koja je, godinama se kritizira, previše uslužno, a premalo proizvodno orijentirana. No predsjednik Uprave King ICT-a nije optimističan da bi moglo doći do značajnijih promjena.

“Činjenica je da u strukturi dominiraju isporuke IT usluga, hardver i softver globalnih tehnoloških tvrtki u odnosu na domaće proizvode, intelektualno vlasništvo i patente. Nažalost, tako će se nastaviti i u budućnosti s obzirom na fragmentiranost, usitnjenost i izostanak nacionalne strategije za IT industriju i ekonomskih politika kojima bi se mogle napraviti značajnije strukturne preinake u IT industriji”, ističe.

Tako recimo, od 15 najvećih IT kompanija u Hrvatskoj, njih četiri su strana zastupništva u Hrvatskoj – Ingram Micro, Axians Hrvatska (bivši S&T), Also Croatia i IBM Hrvatska. Tu je i Intesa Sanpaolo International Value Services, jedinica talijanske banke u čijem je vlasništvu Privredna banka Zagreb, koja je usmjerena na digitalnu transformaciju Grupe s uredima u Hrvatskoj, Srbiji, Slovačkoj i Italiji. Lani je ova jedinica ostvarila 57 milijuna eura prihoda i rast od 20 posto. Ostatak čine domaće kompanije, a jedna od njih, Apis IT, u državnom je vlasništvu. Tvrtka koja razvija digitalna rješenja za državni i javni sektor lani je ostvarila rast prihoda od 13 posto uprihodivši 59,7 milijuna eura.

Combis, koji je od 2010. u vlasništvu Hrvatskog Telekoma, jedina je IT kompanija na ljestvici kojoj su lani pali prihodi (tri posto). Još jedna tvrtka na ljestvici dio je velike korporacije – mStart plus – koji je dio Fortenova grupe. mStart plus ujedno je i posljednja od IT kompanija koja se uspjela “ugurati” u 505 najvećih u Hrvatskoj. S prihodima od 39 milijuna eura (rast od 8 posto) i gotovo 400 zaposlenih, smjestili su se na 475. mjestu ljestvice.

Kao što smo već i spomenuli, na ljestvici najvećih IT kompanija među top 505 od 2023. nema Nanobita, proizvođača mobilnih igara koji je 2020. prodan švedskoj Stillfront grupi, od kada mu kontinuirano padaju prihodi. Nema niti Electrocoina kojem su, prema podacima Fine i Poslovne Hrvatske, prihodi lani pali 98 posto, na 1,2 milijuna eura. Iz kompanije objašnjavaju da se ne radi o padu prihoda tvrtke, nego o promjeni načina njihova iskazivanja.

“Naši prihodi za 2023. utvrđeni su prema vremenu nastanka događaja i iskazani su u neto efektu provizije ostvarene na temelju posredovanja u prodaji i kupnji kriptovaluta. U prethodnim godinama, prihodi su bili iskazani u bruto iznosu, odnosno, prema fakturnoj vrijednosti proizvoda. Dakle, ova promjena u načinu iskazivanja prihoda dovela je do velike razlike u prikazanim iznosima za 2022. i 2023., ali ne odražava stvarni pad prihoda Electrocoina”, ističu.

Ipak, prošle je godina bila vrlo izazovna, ne samo za njih, već za veliku većinu kripto mjenjačnica i kriptu burzi.

“Naša očekivanja i projekcije pada prometa u 2023. bila su u skladu s mnogim najavama unutar kripto industrije. Ipak, s početkom 2024. te uslijed oporavka kripto tržišta, počeli smo bilježiti i statistički oporavak svih naših usluga. Trenutni trendovi ukazuju na povratak pozitivnog rasta, stoga smo optimistični u pogledu nastavka ovog oporavka i do kraja 2024.”, kažu iz Electrocoina. S pozitivnim pogledom naprijed i novim projektima, koje još ne žele otkrivati, ostaju vjerni svojoj misiji.

“Nastavljamo pojednostavljivati pristup kriptovalutama te nastavljamo svoje napore u akviziranju novih partnera koji će omogućiti kripto plaćanja u svojim trgovinama, kao i onih koji će omogućiti kupoprodaju i razmjenu kriptovaluta u svojim mjenjačkim uredima”, navode iz Electrocoina. Svatko sa svojom misijom i u 2024. pokušat će s tržišta uzeti najviše što može.