Nakon nekoliko godina u kojima je uz poslovno okruženje obično išao atribut “turbulentno” (pandemija, rat u Ukrajini, snažan rast inflacije), u komentarima godišnjih izvješća za 2023. ono se uglavnom opisivalo kao “izazovno” ili “još ne baš stabilno”. Ipak, rast ulaznih cijena donekle se stabilizirao. Glavna obilježja poslovanja industrije hrane i pića telegrafski bi mogla izgledati otprilike ovako:
Još jedna godina rasta prihoda, ali nešto manjeg nego godinu prije. Znatan rast troškova rada uslijed dvoznamenkasta rasta (12%) prosječne bruto plaće, a u pojedinim nišama i cijena sirovina. Poboljšana efikasnost poslovanja mjerena EBITDA maržom. Bruto investicije u dugotrajnu imovinu (262 milijuna eura) iznad srednjoročnog prosjeka, ali manje (2%) nego prethodne godine.
Nastavljen rast zaposlenosti, premda nešto sporije od višegodišnjeg prosjeka. Tempo povećanja produktivnosti podjednak onom u EU (2%), ali to znači i dalje velik zaostatak za prosjekom Unije. Podjednak udio sektora u ukupnom izvozu i ukupnom uvozu, uz novi rekord njegova vanjskotrovinskog deficita. Prehrambenih proizvoda proizvedeno manje (za nepunih 3%), a pića više (za nešto više od 3%) nego godinu prije.
Šire gledano, uz industriju hrane i pića trebalo bi reći primjerice da se u proteklih desetak godina fizički obujam domaće proizvodnje povećao više od 20 posto. Prehrambena industrija odavno je najjača grana prerađivačkog sektora u Hrvatskoj. Slično je i drugdje, ali njezin relativni značaj kod nas je i izraženiji. U ukupnom BDP-u naše zemlje ona čini oko tri posto, dok je europski prosjek približno dva posto.
U ukupnoj industrijskoj proizvodnji Republike Hrvatske hrana i piće zajedno participiraju više od 20 posto. Značaj tog sektora ogleda se i u udjelima u zaposlenosti, kao i u tome što nosi približno svaki deveti euro ukupnog izvoza prerađivače industrije.
Najveći bazen brendova
Neizostavan dio priče o tom sektoru su brendovi. Njegovi proizvodi svakodnevno su na stolovima potrošača, pa je već poslovično i najveći bazen najvrjednijih i najprepoznatljivijih brendova. Uz mnoge od njih može se reći i veoma dugovječnih. Tako primjerice na mrežnim stranicama Vindije opis te prehrambene grupe koja objedinjuje deset kompanija s nešto više od 4200 zaposlenih i tisuću domaćih kooperanata te oko 1400 proizvoda i 12 brendova, počinje s “Dobar vam dan, baš svaki dan od 1959. godine”.
Podravka pak pod današnjim imenom posluje i duže, 77 godina, s tim da je njezina preteča (radionica za preradu voća i tvornica pekmeza braće Wolf) nastala prije 90 godina. Kraševa povijest dulja je od stoljeća, a pod tim imenom više od sedam desetljeća. Jedan od njegovih simbola, Bajadera, ove godine obilježava “okrugli” 70. rođendan, kao i Cockta koja je već niz godina dio liste brendova Atlantic grupe, zajedno s Cedevitom, Argetom, Barcaffeom… Ledo upravo ovih dana ima rođendan, jedan manje od okruglih 60. Franck i Zagrebačka pivovara na tržištu žive dvostruko duže, vršnjaci su od 132 godine, a “Karlovačko” je ove godine na jubilarnih 170.
Sličnih crtica našlo bi se mnogo, a na listama najvećih hrvatskih kompanija među najviše rangiranima iz sektora hrane i pića uglavnom su prilično dugovječna imena. Među 100 najvećih poduzeća u Hrvatskoj prema prihodima 2023. iz tog sektora ih je petnaestak. Prihode veće od 100 milijuna lani je imalo 20-ak vodećih prehrambeno-prerađivačkih poduzeća. U najvećima među njima oni su višestruko veći od toga. To posebice vrijedi za grupe koje objedinjuju više prehrambenih tvrtki i/li brendova liderskog statusa u svojim proizvodnim nišama.
To svakako vrijedi za grupe Vindija, Podravka (segment Prehrane) i Pivac, kao i za poslovno područje Prehrane Fortenova grupe s perjanicama poput PIK-a Vrbovec, Jamnice i Zvijezde, ili Atlantic grupe sa strateškim podučjima od kave i pića do delikatesnih namaza te ‘slatkog i slanog’.
Atlanticovu 2023. obilježila su rekordna kapitalna ulaganja od gotovo 40 milijuna eura. Uprava predviđa da će Grupa u 2024. prodajom premašiti milijardu eura. Odnosi snaga među vodećim igračima i grupacijama postepeno se mijenjaju; osim što organski ne rastu istim tempom, nisu svi podjednako okrenuti ni širenju (i) kroz akvizicije. Jedna ovogodišnja M&A transakcija već se nametnula kao događaj godine na tržištu. U prošle jeseni najavljenom, a nedavno završenom postupku prodaje agro biznisa Fortenova grupe odabrana je Podravkina ponuda vrijedna 333 milijuna eura.
Zaključenjem te transakcije, za što je u tijeku ishođenje regulatornih suglasnosti poljoprivredna proizvodnja postaje novi, treći stup poslovanja Grupe Podravka. Zbog toga je osnovano i novo društvo, Podravka Agri, koje će upravljati preuzetim kompanijama. Tim su paketom obuhvaćeni Belje,Vupik i PIK Vinkovci te još tri manja društva (Energija Gradec, Belje Agro-Vet i Felix). Uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju u portfelj grupe Podravka prelaze i poznati brendovi prerađivačke djelatnosti Belja, od suhomesnatih proizvoda i vina do mlijeka i mliječnih proizvoda.
Akvizicijski je aktivna i Grupa Pivac. Matično društvo Mesna industrija Braća Pivac, koje je prije pet godina veliku pažnju javnosti izazvalo preuzimanjem Kraša, u svibnju ove godine dogovorilo je preuzimanje Celjskih mesnina s vlasnicima austrijskog holding društva CM Invest u čijem je vlasništvu vodeći slovenski proizvođač mesnih prerađevina. Paralelno s tim Grupa radi i na jačanju poslovanja u BiH; u Ljubuškom gradi pogon za preradu i proizvodnju mesnih prerađevina. Inače, višegodišnji snažan rast Grupe umnogome je rezultat značajnih investicija u proširenja kapaciteta i unaprjeđenja tehnoloških procesa. Prošle godine primjerice MI Braća Pivac u investicije je usmjerila 18,8 milijuna eura, od čega najveći dio u izgradnju pogona u Gospodarskoj zoni Ravča.
Društvo je u 2023. ostvarilo 16-postotni rast prihoda, a u komentaru godišnjeg izvješća Uprava je ukupne rezultate ocijenila “u skladu i boljim od planiranih”. Iznadprosječno su prihode povećale i druge dvije mesno-prerađivačke sastavnice Grupe: karlovački PPK za 17 posto, a Vajda iz Čakovca za oko deset.
Kad je riječ o operacijama preuzimanja, Atlantic grupa lani je trasirala novu akviziciju, i to nakon višegodišnjeg razdoblja koje su više obilježila dezinvestiranja takozvanih nestrateških poslovnih operacija.
Atlantic pojačao kavu
Grupa u većinskom vlasništvu Emila Tedeschija u svibnju 2023. ugovorila je, a u ožujku ove godine i zaključila preuzimanje kompanije Strauss Adriatic, vlasnika srpskih brendova kave Doncafe i C kafa. Tom akvizicijom dodatno je potvrđeno strateško određenje ka jačanju osnovnog poslovanja, u kojemu je kava jedan od važnijih aduta. Uz 15-postotni rast prihoda na razini cijele grupe (koja uz proizvodnju prehrambenih proizvoda i pića objedinjuje i distribucijski biznis te ljekarničko poslovanje) Atlantic je lani povećao i profitabilnost. Godinu su obilježila i rekordna kapitalna ulaganja od gotovo 40 milijuna eura. Uprava predviđa da će Grupa ove godine prodajom premašiti milijardu eura, od čega na proizvodni segment otpada značajan dio.
Po prirodi stvari prehrambeni sektor generalno karakteriziraju manje oscilacije s obzirom na ekonomske cikluse, pa i veća otpornost na krize. No, uz i dalje povišenu inflaciju s pratećim pritiscima na plaće, kao i nastavkom rasta ulaznih troškova, Uprave kompanija mahom jačaju fokus na efikasnost nabave, ulaganja u tehnologiju, digitalizaciju proizvodnje i poslovanja, kao i na alate zasnovane na umjetnoj inteligenciji.
Dvadeset najvećih poduzeća iz prehrambenog sektora i u 2023. je gotovo bez iznimke povećalo prihode, a veći dio i po dvoznamenkastim stopama. Na razini sektora prihodi od prodaje porasli su 9 posto, na više od 8,4 milijarde eura, a prema sektorskoj analizi Hrvatske gospodarske komore, za isti postotak povećani su prihodi od prodaje u inozemstvu (na 1,92 milijarde eura). EBITDA marža na razini sektora porasla je sa 7,7 na 9,7 posto.
U okviru grupe Vindija, jednog od najvećih poslodavaca u prehrambenom sektoru, Vindija d.d. i Koka kao dvije najveće sastavnice lani su zabilježile četiri odnosno šest posto rasta prihoda, što je relativno skromno imajući u vidu da su prosječne prodajne cijene mlijeka i sokova porasle za više od deset posto. No, zato su iskazale snažan skok dobiti. Vindija je na 473,5 milijuna eura prihoda iskazala 20,7 milijuna eura dobiti naspram 2,5 milijuna godinu prije, dok je Koka uz 214 milijuna prihoda dobit povećala sa 3,3 na 8,5 milijuna. Ipak, treba reći da su u odnosu na druge glavne igrače u sektoru, varaždinsku kompaniju godinama karakterizirali niži pokazatelji profitabilnosti.
Inače, u Vindiji uz inzistiranje na kvaliteti rado ističu predanost daljnjem razvoju mreže kooperanata, čime se potiče opstanak lokalnih farmi i poljoprivrednih gospodarstava u svim krajevima Hrvatske. Nenad Klepač, predsjednik Uprave, najavljuje da će se sljedeće godine Vindija fokusirati na dodatna ulaganja u inovacije i tehnologije, uključujući i ulaganja u održivost i ESG inicijative. U narednih tri do pet godina Grupa bi uz dodatno proširen asortiman proizvoda trebala povećati i prisutnost na europskim, ali i svjetskim tržištima, kaže.
Zbog svega zagovara i daljnje porezno rasterećenje investicija u modernizaciju te nacionalnu ili podršku putem EU fondova za velike investicije i poticanje domaćeg gospodarstva. Istodobno, ohrabrujućim smatra unaprjeđenja primarne poljoprivredne proizvodnje započeta ove godine putem nacionalnog programa državnih potpora sektoru stočarstva zbog narušena proizvodnog potencijala. Tvrdi da su već vidljivi pozitivni učinci na interes primarnih proizvođača te vjeruje da bi se uz te potpore moglo zaustaviti urušavanje broja muznih krava, a onda i povećati proizvodnja mlijeka.
I u Dukatu su zadovoljni što je resorno ministarstvo prepoznalo nužnost revitalizacije proizvodnje mlijeka kroz Program razvoja sektora mljekarstva u RH do 2030. “Taj program predviđa, uz ostalo, i mjeru subvencionirane kupnje junica, na što gledamo s optimizmom, jer radi se o konkretnoj i brzoj mjeri poticanja proizvodnje novih količina mlijeka”, ističe Zoran Ković, direktor kompanije.
Podcrtavajući da je proizvodnja mlijeka jedna od najznačajnijih poljoprivrednih grana za gospodarstvo naše zemlje, podsjeća kako ona ipak iz godine u godinu pada. Tako danas Hrvatska vlastitom proizvodnjom pokriva tek nešto više od 40 posto vlastitih potreba za mlijekom. Kako je poticanje njegove proizvodnje jedan od ključnih stupova strategije poslovanja i održivosti kompanije, prošle je godine kroz projekt subvencionirane kupnje junica za farmere uspjela stabilizirati proizvodnju mlijeka na svom otkupnom području. “S jednakim aktivnostima i intenzitetom nastavljamo i u ovoj godini”, poručuje.
Kontekst odgovornog poslovanja kompanije, međutim, znatno je širi. Dukat je tako začetnik najvećeg pojedinačnog projekta pošumljavanja u zemlji (naziva Volim šume) kojim je u posljednje tri godine zasađeno 47.000 sadnica stabala te obnovljeno 12 hektara šumskih površina, a projekt u jesen ulazi u četvrtu sezonu. Kompanija je pokrenula i najveći “food waste” projekt u zemlji (Hrana se ne baca), a umalo cijelo desetljeće najveći je donator hrane u domaćoj prehrambenoj industriji. U cilju smanjivanja količine plastike u ambalaži su pakiranja lani olakšana za 12 tona plastike, a krajem ove godine se pušta u rad i treću solarnu elektrana na karlovačkom pogonu koja će tvornicu opskrbljivati s osam posto zelene energije. Kompanija je u vlasništvu francuskog Lactalisa, a 2023. je zaključila s 353 milijuna eura prihoda ili pet posto više nego godinu prije.
Grupa Podravka u segmentu Prehrane u 2023. je ostvarila rast prihoda od šest posto, na 554 milijuna eura, što je više od tri četvrtine ostvarenog na razini cijele Grupe. Unatoč rastu troškova sirovina, ambalaže i energenata te dodatnog ulaganja u materijalna prava zaposlenika tzv. normalizirana operativna dobit prije amortizacije (EBITDA) u području Prehrane povećana je 2,5%, na 52,5 milijuna. Neto dobit bez jednokratnih stavki porasla je za 1,7%, na 24 milijuna, dok je izvještajna zbog povoljnog utjecaja poreznih olakšica za poticanje ulaganja zabilježila rast od čak 36 posto, na 43,3 milijuna. No, u prvom polugodištu ove godine utjecaj tih olakšica (knjiženih u prvoj polovici 2023.) bio je suprotan pa je izvještajna dobit unatoč bržem rastu prihoda (9 posto) bila osjetno niža.
Dvije nove tvornice Podravke
U Upravi koprivničke kompanije na čelu s Martinom Dalić ističu kako su u proteklom razdoblju ostvareni značajni iskoraci u modernizaciji i transformaciji poslovanja, ponajviše na tržištima zapadne i srednje Europe.
“Ukinuti su neprofitabilni dijelovi asortimana s nezadovoljavajućom profitabilnošću na tržištima Poljske, Češke i Mađarske te je usklađena cjenovna politika s onima u zapadnoj Europi. Na tržištu Njemačke Podravka je preuzela vlastitu distribuciju u velikim trgovačkim lancima, a u tradicionalnim/etničkim trgovinama promijenjen je distributer”, objašnjavaju. Usto, s Atlantic Grupom dogovorena je suradnja na tržištima SAD-a i Austrije na način da Atlantic osigurava podršku i distribuciju Podravkinih proizvoda u Austriji, a ona to čini za proizvode Atlantica u SAD-u.
Osim toga, značajna su sredstva uložena u modernizaciju i proširenje proizvodnih kapaciteta. U siječnju ove godine otvorena je nova tvornica tjestenine u Koprivnici u koju je uloženo više od 15 milijuna eura, a u srpnju i približno 13 milijuna vrijedan pogon za preradu rajčice u Varaždinu, čija je izgradnja započela sredinom 2023. Uz te projekte intenzivirana je suradnja s poljoprivrednim kooperantima, posebno u proizvodnji rajčice, kako bi se osigurala stabilna opskrba tvornica kvalitetnim sirovinama.
Uveden je i novi, modernizirani sustav plaća koji je ispravio dugogodišnje nelogičnosti u vrednovanju radnih mjesta i koji omogućuje veću fleksibilnost i motivaciju zaposlenika. To je, kažu, ključno za daljnji rast i razvoj kompanije. Nastavilo se s ulaganjima u digitalizaciju, energetsku učinkovitost i unapređenje uvjeta rada, čime se dodatno jača pozicija kompanije na globalnom tržištu.
Uza sve, kroz strateške investicije i prilagodbu poslovnih modela na ključnim tržištima su postavljeni temelji za dugoročni rast i konkurentnost, uz zadržavanje kvalitete i inovativnosti proizvoda. Ipak, ključni događaj 2024. nedavno je potpisivanje ugovora o kupnji poljoprivrednog segmenta Fortenova grupe. Ulaskom na velika vrata u poljoprivredu, Podravka dobiva i sirovinsku bazu koja će joj osigurati sigurnu opskrbu za prerađivačke kapacitete.
Uz zelene politike, vodeće prehrambene kompanije iz godine u godinu jačaju i fokus na nutritivne trendove i promjene potrošačkih navika. To vrijedi i za Ledo, vodeću kompaniju na tržištu sladoleda i smrznute hrane u Hrvatskoj, koju je prije tri godine od Fortenova grupe u paketu s ostatkom njezine “frozen food” divizije preuzela globalna grupacija Nomad Foods.
Ledo je u 2023. povećao prihode za 14 posto, na gotovo milijuna eura, s tim da je dobit u odnosu na prethonu godinu smanjena za četvrtinu, na 5,9 milijuna. Za proizvodnju premium sladoleda, za koja su osvojena brojna domaća i međunarodna priznanja, od velike su važnosti napredna tehnološka rješenja, kao što u području smrznute hrane unaprjeđenju ponude inovativnih proizvoda pridonosi raznolik portfelj tvrtke Nomad Foods.
“Naš je prioritet nastaviti stalan rast u maloprodajnom segmentu, s naglaskom na impulsne i obiteljske sladolede. Osim toga, planiramo ubrzati rast brenda King i proširiti našu multipack ponudu. Naposljetku, nova proizvodna linija u Zagrebu, vrijedna više od četiri milijuna eura, obogatit će naš asortiman premium proizvoda”, ističu u Ledu.
Među prioritetima im je i plan ubrzanja rasta u out-of-home segmentu, posebice u prodajnom kanalu za ugostiteljstvo, (HoReCa). S tim ciljem implementirali su novu organizacijsku strukturu i povećavaju komercijalna ulaganja.
Tijekom prethodnih nekoliko godina, kažu, portfelj u segmentu smrznute hrane doživio je niz značajnih promjena. Iako je Ledo u njemu već dugo predvodnik s bogatom ponudom proizvoda u kategorijama povrća i ribe, odnedavno ona obuhvaća širok izbor paniranih ribljih proizvoda i začinjenih mješavina povrća za različite prigode i prehrambene navike potrošača.
“Naš kontinuirani napredak oslanja se i na stručnost tvrtke Nomad Foods, pri čemu koristimo prednosti njezine međunarodne mreže i svakodnevne razmjene najboljih praksi, poručuju iz Uprave Leda koju predvodi Andy Felix Michaux.
Fortenovin trojac
Današnje glavne perjanice Fortenovina područja Prehrane uglavnom su zabilježile rast prihoda 2023., ali uslijed rasta troškova i slabiju dobit u odnosu na godinu prije. Najveću stopu kod prihoda ostvarila je Jamnica, za 17 posto, na 201 milijuna eura. Dvoznamenkastih 14 posto povećanja (na 328 milijuna) ostvario je PIK Vrbovec, dok tržišne cijene u usporedbi s 2022. nisu išle u prilog prihodima Zvijezde; u odnosu na rekordnih 196 milijuna pretprošle godine, lani su pali za gotovo petinu, na 158 milijuna.
Iako je Jamnica nakon preklanjskih 13,3 milijuna eura dobiti lani iskazala samo 4,3 milijuna, u kompaniji su zadovoljni ostvarenjima u 2023. “Nakon izvrsnih prošlogodišnjih rezultata Jamnica plus nastavila je s rastom, jačajući poziciju vodeće hrvatske kompanije u proizvodnji i prodaji mineralnih voda i ostalih osvježavajućih napitaka. U srpnju 2023. postigli smo rekordne rezultate sezone, a u istom razdoblju ove godine ostvarili smo još snažniji rast proizvodnje i prodaje, što je čvrst temelj za ostvarenje rekordnih rezultata u 2024.”, komentiraju u njezinu vodstvu.
Stalna ulaganja u razvoj proizvodnih kapaciteta i logistiku, uključujući i investiciju u najmoderniju proizvodnu liniju u Europi, omogućila su, kažu, značajno unaprjeđenje efikasnosti i dostupnost proizvoda Jamnice i u najzahtjevnijem razdoblju u godini.
“Turističku sezonu koja uvelike doprinosi rezultatima na domaćem tržištu vidimo i kao dodatnu priliku za upoznavanje turista s brendovima Jamnice koje mogu nastaviti konzumirati i u svojim zemljama. U ovoj sezoni vidljiv je i trend stagnacije segmenta ugostiteljstva i prelijevanje dijela prometa u tzv. impuls i maloprodajne kanale”, napominju.
U kontekstu ukupnih rezultata apostrofiraju i izvoz kao jedan od strateških fokusa i ključnih pokretača rasta. Za nadolazeće razdoblje tako najavljuju nastavak jačanja pozicije na postojećim tržištima, kao i otvaranja novih.
Fokus na zaposlenike im je i 2023. bio prioritet, s rekordnim ulaganjima u materijalna prava radnika. Nedostatak specifičnih stručnih zanimanja na tržištu predstavlja izazov, kažu, ali u tom pogledu stabilnosti pridonosi strategija zapošljavanja ljudi iz neposrednih lokalnih zajednica, uz što bolju integraciju stranih. Nezaobilazan naglasak i u Jamnici je na održivosti, a posebno naglašavaju ulaganja u obnovljive izvore energije te uvođenje ekološki prihvatljivih rješenja u proizvodnji i ambalaži.
U pivarskom sektoru protekle je godine nastavljen postepeni oporavak. Ipak, poslovanje je i dalje otežano zbog utjecaja rasta troškova života i nastavka rasta cijena sirovina, ističe Miroslav Holjevac, predsjednik Uprave Zagrebačke pivovare. Sredinom 2023. troškovi proizvodnje bili su, kaže, između 20 i 25 posto viši nego 2019. Unatoč izazovnim uvjetima poslovanja kompanija je zadržala lidersku poziciju na hrvatskom tržištu piva s 40 posto udjela u maloprodajnom kanalu. Prošlu godinu zaključila je s 18-postotnim povećanjem prihoda koji su time stigli nadomak 200 milijuna eura.
“Naša perjanica, Ožujsko pivo, i dalje drži titulu najomiljenijeg brenda hrvatskih potrošača na ukupnom tržištu, a nastavku pozitivnih rezultata doprinijeli su usredotočenost na rast premium portfelja, napori u pogledu održivosti te širenje izvan tradicionalne ponude piva. Štoviše, naše funkcionalno piće Hidra, sve je češći izbor onih koji preferiraju bezalkoholno osvježenje”, naglašava Holjevac.
S ponosom ističe najprestižnije regionalno priznanje za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima – Poslodavac Partner, kao i ono globalne organizacije Top Employers Institute, a dodaje i da kompanija sustavno ulaže u povišice i druge oblike materijalnog i nematerijalnog nagrađivanja zaposlenika.
U Heinekenu Hrvatska podsjećaju da je po potrošnji piva naša zemlja u top 10 zemalja u Europi, s oko 80 litara godišnjeg prosjeka po stanovniku. Dok ovdašnji ljubitelji piva najviše preferiraju lager (90% tržišnog udjela), svjetski trendovi pokazuju zamjetan rast potražnje za pivima s nižim udjelom ili 0% alkohola. Popularna su i piva s okusom, poput radlera i cidera, ali i ona lagana i osvježavajuća.
“Neki od ovih trendova polako postaju sve uočljiviji i u Hrvatskoj. Vjerujemo da će uskoro postati veoma relevantni”, kažu u toj kompaniji. Stoga već neko vrijeme nude bezalkoholne varijante najpopularnijih brendova (Heineken 0.0 i Karlovačko 0.0) te Heineken Silvera koji je odgovor na potrebe mlađih potrošača koji traže pivo laganog i osvježavajućeg okusa.
Industriju piva u Hrvatskoj općenito karakterizira jaka sezonalnost zbog turističke sezone, pri čemu se većina prodaje odvija tijekom ljeta. Uz to, značajan je i utjecaj vremenskih prilika te održavanja velikih sportskih natjecanja poput europskog nogometnog prvenstva ove godine.
U Heinekenu Hrvatska trenutno je u tijeku velik investicijski ciklus usmjeren na unapređenje kapaciteta lokalne proizvodnje, modernizaciju opreme, povećanje sigurnosti unutar pivovare te općenito na održivo poslovanje. Riječ je o ukupno oko 25 milijuna eura ulaganja u ovoj te djelomično u idućoj godini, pri čemu u vodstvu kompanije izdvajaju liniju za punjenje limenki, projekt vrijedan 9 milijuna eura.
Menadžerske rošade
Inače, i prošle godine, ali i ove, u više kompanija prehrambeno-prerađivačkog sektora dogodile su se i promjene u upravljačkom vrhu. Čelno mjesto u Krašu u proljeće prošle godine napustio je Slavko Ledić. Zamijenio ga je Allen Haramić kojem se nešto kasnije u Upravi pridružio i Mario Muller. Haramić je pak u svibnju ove godine dao ostavku, a predsjednicom Uprave imenovana je Marijana Knežević Tudić, “kraševka” od pripravništva 2000. godine.
Nekoliko promjena dogodilo se i u MI Pivac. Prije nešto više od godinu dana preminuo je njezin predsjednik Uprave Ivica Pivac, a ovog ljeta Miljenko Pivac se s mjesta člana uprave povukao na savjetničku funkciju, dok je funkciju člana Uprave preuzeo Darko Markotić.
Isto tako, ove su godine Upravu Vindijine Koke napustila dva člana, Janko Štefanek i Igor Mamuza, nakon čega su u Upravi ostali Stjepan Sabljak kao predsjednik te Nenad Klepač kao član. Novog čelnog čovjeka proljetos je dobio primjerice i splitski Bobis. Predsjednikom uprave te pekarsko-slastičarske tvrtke postao je nekadašnji prvi čovjek Podravke Miroslav Vitković.
