Govoreći prošlog mjeseca u Jackson Holeu, čelnik Federalnih rezervi Jay Powell bio je jasan što smatra misijom američke središnje banke dok se tamošnje gospodarstvo oporavljalo o šoka inflacije. “Učinit ćemo sve što možemo kako bismo podržali snažno tržište rada dok budemo napredovali prema stabilnosti cijena”, rekao je Powell u Wyomingu.

U srijedu je Powell povukao i konkretan potez, snizivši referentnu kamatnu stopu za značajnih pola boda na 4,75-5 posto, čime je započeo prvi ciklus popuštanja središnje banke u više od četiri godine.

Fed je jasno dao do znanja da ni tu neće stati: većina članova Saveznog odbora za otvoreno tržište (FOMC) procijenila je da će kamatna stopa ove godine pasti za još pola boda, nakon čega će uslijediti niz smanjenja u 2025. pa bi stope trebale dosegnuti 3,25-3,5 posto, piše Financial Times.

Razljutio Trumpa
Taj potez, čude se mnogi, nije izazvao paniku na dioničkim tržištima premda je takav scenarij zabrinjavao mnoge uoči sastanka u srijedu. Glavnim dionički indeksi i državne obveznice završile su dan s minimalnim pomacima.

Odluka je hrabar potez Feda jer dolazi samo nekoliko tjedana prije predsjedničkih izbora u studenom i kritike pljušte. Republikanski kandidat Donald Trump rekao da je rez učinjen ili iz “političkih” razloga, kako bi se pomoglo njegovoj protukandidatkinji Kamali Harris, ili zato što je gospodarstvo u “vrlo lošem” stanju.

Prema FT-u, odluka označava prijelomni trenutak za Powella zatvarajući vrata za burnim razdobljem na mjestu predsjednika najvažnije svjetske središnje banke koje je uključivalo globalnu pandemiju, najveću ekonomsku kontrakciju od Velike depresije, rekordne vladine intervencije, rat i ozbiljne šokove ponude koji su doveli do najgore inflacije u 40 godina.

Mnogi su sumnjali da će Powell uspjeti obuzdati inflaciju, a da najveće svjetsko gospodarstvo ne potone u recesiju. No, dvije godine od vrhunca inflacije, ona je spuštena blizu ciljanih dva posto, dok je gospodarski rast ostao solidan.

U obrazloženju odluke u srijedu, predsjednik Feda objasnio je veće smanjenje stope od uobičajenog kao “rekalibraciju” monetarne politike kako bi bila prikladna za gospodarstvo u kojem cjenovni pritisci značajno popuštaju dok se potražnja na tržištu rada također hladi. “Američko gospodarstvo je na dobrom mjestu i naša je odluka osmišljena da ga tamo i zadržimo”, rekao je Powell.

Fed je obično odstupao od tradicionalnog tempa prilagodbi politike od četvrtine boda samo kada se suočavao s velikim šokom: na početku krize izazvane Covidom-19 ili kada je 2022. postalo jasno da je središnja banka je pogrešno dijagnosticirala problem inflacije u SAD-u, primjerice.

Fokus na tržištu rada
Hrabro smanjenje stopa u srijedu, koje je uslijedilo u okruženje izostanka ozbiljnih ekonomskih ili financijskih stresova, naglašava želju Feda da izbjegne nepotrebnu recesiju. Odluka odražava napore Feda da uravnoteži rizike s kojima se suočava gospodarstvo. Nakon što je inflaciju doveo u raspon, fokus se prebacio na tržište rada gdje sporiji mjesečni rast i veća nezaposlenost izazivaju zabrinutost.

“Fed je potpuno svjestan da je iz perspektive upravljanja rizikom približavanje neutralnom (teritoriju) vjerojatno pravo mjesto koje treba uzeti u obzir gdje se nalazi gospodarstvo”, rekla je Tiffany Wilding, ekonomistica u Pimcu, misleći na razinu kamatnih stopa koje ne ubrzava rast niti ga suzbija.

Sljedeći korak je utvrđivanje koliko brzo treba snižavati stope da bi se dosegla ta neutralnu razinu. Na konferenciji za novinare, Powell je rekao da nema žurbe. Postizanje konsenzusa otežat će mutna ekonomska slika, koja pokazuje određenu postojanost inflacije unatoč općem poboljšanju i primjetnoj slabosti inače robusnog tržišta rada. Predsjednički izbori također su na vidiku, iako je Powell iznova ponovio da će se odluke donositi isključivo na temelju ekonomskih podataka.