Stočarstvo i poljoprivreda u Srbiji godinama bilježe pad, ali ne u svim segmentima. Kada je riječ o govedarstvu, broj grla je od 2000. godine do danas pao za oko 550.000, sa tadašnjih 1.270.000 na oko 725.000 u 2023. godini. 

Sličan trend prisutan je i kada su u pitanju svinje. U Srbiji je 2000. godine bilo oko četiri milijuna svinja, da bi deset godina kasnije taj broj pao za oko 570.000. Prema popisu poljoprivrede iz 2023. godine, u Srbiji se uzgaja oko 2,26 milijuna svinja. 

Ovčarstvo u usponu
Međutim, kada je riječ o ovčarstvu, u prethodnih dvadeset godina bilježi se čak i blagi rast. U prethodnih dvadeset godina broj ovaca je porastao za oko 90.000, tako što ih je 2000. godine bilo registrirano oko 1,61 milijuna, a prema posljednjem popisu poljoprivrede od prošle godine u Srbiji se uzgaja oko 1,7 milijuna ovaca. 

Za razliku od tih grana, u jednom sektoru ne samo da se ne bilježi pad, već je došlo do drastičnog rasta i razvoja, a riječ je o pčelarstvu. U Srbiji je 2000. godine bilo registrirano 166.000 košnica, da bi za dvadesetak godina taj broj porastao čak osam puta i prema posljednjem popisu u Srbiji ima oko 1,26 milijuna košnica pčela.

Pad se bilježi i u broju registriranih poljoprivrednih gospodarstva. Kada je o njima riječ, za dvadesetak godina broj gospodarstva se smanjio za oko 270.000, sa nekadašnjih 778.000 na trenutnih oko 500.000. Ista situacija je i kada je riječ o radnoj snazi u poljoprivredi, koja je za posljednjih deset godina pala za oko 300.000 ljudi.

U poljoprivredi je 2012. godine aktivno radilo oko 1,44 milijuna ljudi, a prema posljednjem popisu radi oko 1,15 milijuna. U posljednjih dvadesetak godina je došlo i do drastičnog pada površine poljoprivrednog zemljišta koje se koristi, pa je tako 2000. godine bilo korišteno oko 5,1 milijuna hektara.

Deset godina kasnije je taj broj pao za oko 60.000 hektara, da bi prema zadnjem popisu iz 2023. godine površina poljoprivrednog zemljišta koje se koristi smanjena na 3,257 milijuna, što  je za dvadesetak godina čak oko dva milijuna hektara manje.

Rast subvencija
Prema riječima strručnjaka, stočarstvo treba razvijati zbog obnove humusa u tlu. Svake četvrte godine, kako je naveo, zemljište treba gnojiti stajskim gnojem.

Agroekonomski analitičar Žarko Galetin izjavio je za Euronews Srbija kako je stočarstvo u načelu generator razvoja cijele poljoprivrede, a da su trendovi u toj grani jako negativni. Ističe da je danas odnos stočarstva u odnosu na ratarsku proizvodnju nepovoljan, da bi biljna proizvodnja trebala biti u najvećoj mjeri u funkciji razvoja stočarstva, kao nekom prvom stupnju prema prerađivačkoj proizvodnji i finalnom proizvodu.

“Mi se pozicioniramo dobro na svjetskom tržištu primarnih poljoprivrednih proizvoda, prije svega žitarica i jednim dijelom i uljarica, gdje smo prepoznati kao značajni izvoznici, a evo kao što vidite, posljednjih godina smo prinuđeni čak da uvozimo mlijeko, svinjsko meso, pa i goveđe meso”, rekao je Galetin.

Na pitanje kakvi su trendovi u zemljama okruženja kada je riječ o stočnom fondu, Galetin kaže kako su i u tim zemljama negativni trendovi, ali ne tako drastični kao u Srbiji. Država je posljednjih godina povećala subvencije u stočarstvu i po grlu stoke. Postavlja se pitanje koliko ti poticaji mogu ubrzati obnavljanje stočnog fonda.

“Sada imamo stvarno relativno visoke poticaje i što se tiče i čak i neke nove kategorije, kao što su krave dojilje koje su stavljene u režim subvencija, značajna sredstva se tu odvajaju. Međutim, vi morate tom problemu pristupiti sveobuhvatno, konzistentno, predvidivo, morate razvijati genetske centre koji su prilično kod nas zapušteni.

Mi smo uvezli jedan značajan broj rasno kvalitetne stoke i mi ćemo dobiti gotovu stoku, gotovu svinju sa jako dobrim rasnim podrijetlom, ali kod nas ne razvijamo vlastitu genetiku”, rekao je Galetin.

Galetin kaže kako se agrarni budžet donosi od godine do godine i da poljoprivredni proizvođač u Srbiji ne zna da li će i iduće godine biti ovako povećane subvencije za grla stoke i za stočarstvo. 

“Morate imati predvidivost. Stočarska proizvodnja nije kao ratarska proizvodnja. Stočarska proizvodnja traži dugoročno ulaganje, to su dugoročne investicije koje su mnogo ozbiljnije, mnogo veće, mnogo zahtjevnije i stočarstvo se ne može tako brzo regenerirati i tako brzo obnoviti. Pohvaljujem potez države da povećava poticaje za stočarsku proizvodnju, ali to jednostavno traži jednu dugoročnu strategiju razvoja stočarstva”, smatra Galetin. 

U Srbiji godinama pada i broj poljoprivrednika s obzirom na to da ih je 2012. bilo 1,4 milijuna poljoprivrednih proizvođača a sada ih je 1,1 milijun. To pad od 14 posto u odnosu na posljednji popis poljoprivrede iz 2023. godine.

“Ovaj pad pripisujem prije svega okolnosti da dolazi do okrupnjavanja poljoprivrednih gospodarstava, što se na kraju vidi i po površinama po jednom gospodarstvu. Imamo situaciju da u Vojvodini imamo prosječnu površinu 13,4 hektara po gospodarstvu, što je značajan rast u odnosu na prethodne godine. I iz tih razloga dolazi do pada broja”, rekao je Galetin i naveo da je produktivnost u poljoprivredi povećana i da više nema potrebe za tolikom fizičkom radnom snagom.

Dolaze mladi
Dodaje da se broj poljoprivrednih proizvođača, pa čak i gospodarstva, smanjuje jer izumiru  staračka domaćinstva, a neke površine se pripajaju većim gospodarstvima. Prosječna starost po domaćinstvu je čak šezdeset godina i to je ono što nije dobro. No, ima dosta mladih poljoprivrednika koji ostaju na zemlji i koji se ozbiljno bave poljoprivredom, primjenju nove tehnologije i digitalna dostignuća u samoj poljoprivredi.

“To je ono što ulijeva nadu i perspektivu da se ipak može naša poljoprivreda podići na noge. Država je to konačno i uvidjela kako bez jedne razvijene poljoprivrede nemamo ni prerađivački sektor, nemamo taj finalni proizvod sa mnogo većom dodatnom vrijednošću nego što sada imamo tako što izvozimo kukuruz, pšenicu i neke druge primarne proizvode”, zaključio je Galetin.