Narodna banka Srbije (NBS) nastavila je u rujnu s ublažavanjem monetarnih uvjeta smanjenjem referentne kamatne stope za 25 baznih bodova, na razinu od 5,75 posto. Banka očekuje da će inflacija, nakon blagog skoka u srpnju i kolovozu, doći do pada cijena – ali ne značajno.

Snižena je i stopa na depozite (na 4,5 posto), kao i stopa na kredite (na točno sedam posto), objavila je ovih dana središnja banka.

U granicama cilja
Izvršni odbor NBS-a je prije svega uzeo u obzir da je od svibnja inflacija u granicama cilja (3 ± 1,5 posto), kao i da se do kraja projekcijskog razdoblja očekuje njeno kretanje u tim okvirima, uz tendenciju daljnjeg smanjivanja prema središnjem cilju projekcije.

“Uzimajući u obzir ostvareno i očekivano kretanje ključnih čimbenika inflacije, a prije svega daljnje smanjenje globalnih inflatornih pritisaka, kao i dezinflacijski učinak restriktivnih monetarnih mjera, Izvršni odbor je ocijenio da postoje uvjeti za nastavak ublažavanja monetarne politike smanjenjem referentne kamatne stope.

Izvršni odbor ocijenio je da, unatoč započetom popuštanju, monetarna politika i dalje ima restriktivan karakter”, priopćila je NBS, prenosi Beta. Inflacija je u lipnju usporila na 3,8 posto, a u srpnju i kolovozu cijene su rasle po stopi od po 4,3 posto, zbog čega će NBS i u narednom razdoblju “zadržati oprezan pristup u ublažavanju monetarnih uvjeta”. Dodaju i da će daljnje odluke o monetarnoj politici ovisiti o podacima o inflaciji i makroekonomskim kretanjima koji će pristizati.

Porast inflacije u srpnju dijelom je posljedica međunarodnih kretanja, pri čemu su mjesečnu dinamiku inflacije obilježila poskupljenja pojedinih kategorija prerađene hrane, kruha, kave i slastica, čije se cijene odražavaju na globalni rast cijena, kao i rast cijena usluga, navodi NBS.

Zemlja se već dvije godine bori s poskupljenjem u prehrambenom sektoru, u okviru kojeg je Vlada Srbije uvela restrikcije cijena nekih namirnica, a akcija Najbolja cijena druga je po redu nakon prošlogodišnje pod nazivom Bolja cijena.

U prvom polugodištu ove godine međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda Srbije iznosio je 4,3 posto i bio je potaknut domaćom potražnjom, čemu su najveći doprinos dali potrošnja kućanstava i bruto investicije u osnovna sredstva, kaže NBS.

Gledano s proizvodne strane, gospodarskom rastu najviše su pridonijeli uslužni sektori, posebice trgovina, te građevinarstvo i prerađivačka industrija.

“Unatoč tome što će rezultati ovogodišnje poljoprivredne proizvodnje zbog suše tijekom ljetnih mjeseci vjerojatno biti lošiji od očekivanih, prema našoj procjeni to neće utjecati na projicirani rast bruto domaćeg proizvoda na godišnjoj razini od 3,8 posto, s obzirom na povoljna kretanja u ostalim gospodarskim područjima”, navode iz središnje banke.

Iako nešto postupnije nego što se ranije očekivalo, usporavanje globalne inflacije se nastavlja, uz doprinos čimbenika na strani ponude i na strani potražnje, navodi središnja banka.

Na strani ponude, prethodno snižene cijene energije i hrane djelovale su u smjeru usporavanja inflacije, kao i osigurale bolje funkcioniranje globalnih opskrbnih lanaca, navodi NBS.

Na strani potražnje još uvijek dezinflacijsko djeluju kamatne stope vodećih središnjih banaka, koje će, realno, još neko vrijeme biti povišene, prema očekivanjima NBS-a.

Pad cijena nafte
Europska središnja banka u četvrtak je snizila kamatnu stopu za četvrtinu boda, označavajući svoje drugo smanjenje stope na depozite ove godine. Uskoro se očekuje i odluka Feda.

“Izvršni odbor je imao u vidu da nadležne institucije predviđaju blagi trend pada svjetske cijene nafte u narednom razdoblju, zahvaljujući poboljšanju ponude nafte na svjetskom tržištu od strane zemalja OPEC+, kao i usporenom rast potražnje za naftom”, navodi NBS.

Sljedeća sjednica Izvršnog odbora na kojoj će se odlučivati ​​o referentnoj kamatnoj stopi održat će se 10. listopada.