‘Hrana kao geopolitičko i strateško pitanje’, bio je naziv panel rasprave, ujedno i glavne ovogodišnje teme Večernjakove konferencije “Hrvatska kakvu trebamo” u Koprivnici.

Raspravljali su Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe, Mirko Ervačić, direktor Osatina grupe i Boštjan Napast, predsjednik Uprave ENNA grupe. Moderator je bio Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika.

“Uspjeli smo dio priče dovesti do velike razine samodostatnosti. Kompletna proizvodnja je zaokružena s ratarstvom, stočarstvom i dijelom stakleničke proizvodnje. Sav otpad završava u bioplinskim postrojenjima. Imamo ih šest, a još dva bi trebala biti gotova do proljeća.

Imamo 10 dizalica topline od 1,5 megavata snage. Svaka lokacija je samodostatna. Došli smo do toga da smo riješili struju, toplinu i hlađenje, te dobili niži cijenu koštanja proizvodnje”, rekao je Mirko Ervačić i dodao da je Osatina grupa uspjela zaokružiti kompletnu proizvodnju.

Dalić: Pravila igre u EU u poljoprivrednoj politici određuju se na razini EU, ali kvaliteta tih rješenja ovisi i o provedbi. Dinamika, način i brzina ipak ovise o nama.

Važnost samodostatnosti
Koliko je samodostatnost važna, vidjelo se i kad je poskupio plin. Ispričao je da su za vrijeme pandemije izvozili svinje u Mađarsku jer kapaciteti za klanje u RH nisu bili dostatni. No, u jednom trenutku u Mađarskoj su im rekli da neke kategorije mesa ne mogu dobiti natrag najmanje tri tjedna jer robne rezerve Mađarske nisu bile popunjene. Bili su Mađari spremni i platiti vrijednost svinja, ali meso neće, poručili su, izvesti sve dok se ponovno ne popune državne robne zalihe.

“I zato je samodostatnost nevjerojatno bitna”, poentirao je Ervačić. I u ENNA grupi također smatraju da je samoodrživost vrlo bitna, ne samo za poslovne objekte, nego za cijelu vertikalu, počevši od malih proizvođača.

“Želimo strateške partnerske odnose s proizvođačima, ponuditi im stabilnost i motivirati ih da dugoročno investiraju u nove tehnologije. Jedan od najvažnijih razloga su klimatske promjene koje će sve nas natjerati na promjene i na druge načine proizvodnje. Uspjeli smo u tome s mandarinom. Hrvatsku mandarinu doveli smo na strrana tržišta.

Isto radimo i s povrćem, na primjer, s brokulom u Virovitici i karfiolom u Opuzenu. Vrlo bitno je da imamo lokalnu, održivu i kvalitetnu hranu. Vjerujemo da je potencijal Hrvatske u tome što imamo prirodne resurse, vodu i zemlju, tako da je zapravo veliki privilegij to što lokalnom stanovništu i regiji možemo ponuditi kvalitetnu hranu”, rekao je Napast.

Emil Tedeschi, koji je se u panel raspravu uključio preko videoveze iz New Yorka, kazao je da, koliko god se koncentrirali na lokalno, teško da će baš sve moći proizvesti u Hrvatskoj. Neće se, na primjer, ovdje proizvoditi kakao ili kava.

“Živimo u globalnom svijetu i samoodrživost je bitna u energiji i onim segmentima u poljoprivrednoj proizvodnji gdje je to moguće. Fokusirati se samo na domaću komponentu u prerađivačkoj industriji je gotovo nemoguće. Nemoguće je, naime, zamisliti složen, konkurentan proizvod napravljen isključivo od domaćih sastojaka.

Velike ekonomije i države koje su blagoslovljene položajem i mogućnošću da budu na raznim geografskim širinama i u različitim klimatskim uvjetima, imaju velike komparativne prednosti. Hrvatska je mala i treba biti agilna. Naglasak bih stavio na obrazovanje jer bez obrazovanih ljudi ne možemo stvarati kvalitetne kompanije. Važan je i dijalog privatne i javne sfere”, smatra Tedeschi.

Jedna od tema panela bila su i pravila igre zadana iz Bruxsellesa i gdje je tu pozicija Hrvatske koja je “mali otok”, ali i dio velike Europe?

“Nije relano očekivati da bi jedna mala ekonomija, pa ni velika, a u Europi u stvari nema velikih ekonomija, mogla funkcionirati sama i razmišljati o budućnosti na izolirani način. Težimo samodostatnosti, dobro je da Hrvatska što je moguće veću količinu potražnje zadovolji iz vlastitih sredstava, ali nije realno očekivati da to bude u potpunosti.

Pravila igre u EU u poljoprivrednoj politici određuju se na razini EU, ali kvaliteta tih rješenja ovisi i o tome kako se ona provode. Dinamika, način i brzina ipak ovise o nama. Za Hrvatsku je jedan dio pravila u određenom trenutku značio korak unatrag. Mislim na pravila raspodjele poticaja koji se u najvećoj mjeri dodjeljuju prema veličini i broju hektara. No, iz posljednjih izvješća o strateškom dijalogu nazire se tendencija da se bolje uskladi politika poticaja s onim što se na zemlji proizvodi.

Politika poticaja i upravljanja poljoprivrednim zemljištima jedno je od važnih područja na kojima se presjecaju nacionalne potrebe i europska pravila. Prostor za nas kao malu zemlju u tom dijelu vidim u načinu na koji provodimo europska pravila”, kazala je M. Dalić i dodala da su poboljšanja moguća.

Utjecaj klimatskih promjena
Ervačić smatra da je zemljište nacionalno bogatstvo i nije svejedno kolika se vrijednost dobije na svakom hektaru.

“Jako puno zemljišta je nedovoljno dobro iskorišteno. Nisam za to da se sirovina samo izvozi, da postanemo sirovinska baza, uvijek sam za dodanu vrijednost koja čini dobro za društvo. Događa se da izvezemo kukuruz i pšenicu u Italiju ili druge zemlje, a istovremeno uvezeno tisuće i tisuće tona svinjskog mesa. Plus sve drugo. Drago mi je što je Podravka uspjela proizvesti dovoljne količine rajčice. Što se tiče EU regulative, imali smo puno restriktivnih mjera koje su dosta ograničile poljoprivredu proizvodnju, prihodi su smanjeni i digle su se cijene”, rekao je Ervačić.

Ne postoji jaka ekonomija bez jakih domicilnih kompamija koje će onda stvarati klastere koji će na sebe vezati male i srednje, istaknuo je Emil Tedeschi.

“Velike kompanije vuku klastere malih iza sebe. To se naročito dobro vidi kad dođu loše godine i kriza. Zemlje koje imaju snažne, velike kompanije, brže se oporavljaju. Bez kvalitetnog i fer odnosa s kooperatnima, s poznatim pravilima igre, nema kvalitetne suradnje. Najbolji se rezultati vide u okruženje koje promovira jednakost pravila igre i općenito fer poslovnu suradnju”, istaknula je predsjednica Uprave Podravke.

Tijekom rasprave o klimatskim promjenama rečeno je da je teško predvidjeti kako će utjecati na poljoprivredu.

“Nismo vidoviti, pa da znamo hoće li biti previše sunca ili kiše. U stočarstvu će se morati napraviti drukčiji uvjeti ua dobrobit životinja i uvoditi sustave kllimatizacije i slično. Proizvodnja povrća u Hrvatskoj treba dosta zaštićenih porostora i fali nam plasteničke i stakleničke proizvodnje. Navodnjavanje će također biti važno. Ove godine Slavonije će imati velike štete od suše”, rekao je Ervačić.

Vlada bi, kazao je u zaključnoj riječi Ervačić, trebala raditi na tome da se poticajiu ne daju po veličini površina, nego onoga što se proizvede.