Izgradnjom plinskog interkonektora između Sjeverne Makedonije i Srbije, koji bi trebao pratiti plinsku vezu te zemlje s Grčkom, Makedonija će zauzeti središnje mjesto u plinskom opskrbnom području srednje Europe.

Poruka je to koja je stigla iz Beograda nakon prošlotjednog razgovora potpredsjednika Vlade i ministra prometa Aleksandra Nikoloskog i Ivana Stoiljkovića sa srbijanskom ministricom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović-Handanović.

Alternativni pravci
Prema riječima srbijanske ministrice, za sigurnu opskrbu regionalnog tržišta prirodnim plinom potrebna je infrastruktura i alternativni pravci opskrbe.

“Izgradnjom plinske interkonekcije Srbija – Sjeverna Makedonija osigurava se diverzifikacija opskrbnih pravaca i izvora, poboljšanje sigurnosti opskrbe Srbije, Sjeverne Makedonije i cijele regije, omogućava daljnji razvoj distribucijske mreže južne Srbije i integracija postojećih i budućih skladišnih kapaciteta prirodnog plina u jedinstvenom energetskom sustavu”, rekla je Dubravka Đedović-Handanović, prenosi Deutsche Welle.

Naglasila je da je u tijeku izrada prostornog plana područja posebne namjene, te studije izvodljivosti i procjene utjecaja na okoliš, koji se financiraju iz EU fondova. Dužina plinovoda sa srpske strane je 47 kilometara, a završetak radova vrijednih 42 milijuna eura očekuje se 2027. godine.

Potpredsjednik vlade Nikoloski istaknuo je kako je izgradnja interkonektora strateški projekt za Makedoniju. Očekuje da iduće godine bude dovršen plinovod između zemlje i Grčke, čime bi se stvorio koridor za transport prirodnog plina iz Grčke preko Makedonije u Srbiju, što bi bilo vrlo značajno za regionalnu energetsku sigurnost.

“Na taj način će se izgraditi cijeli plinovod koji će ići od Grčke preko Makedonije i Srbije do Mađarske, Austrije i srednje Europe, čime će Makedonija zauzeti središnje mjesto u plinskom opskrbnom prostoru srednje Europe. U uvjetima krize na istoku i vojne agresije u Ukrajini, to će značiti još više za makedonsko gospodarstvo.

Prvo, bit će moguće diverzificirati opskrbu plinom u Makedoniji i imati tri ili četiri izvora plina za Makedoniju, a ne samo jedan. I drugo, puno važnije, to je da tranzit plina ide preko Makedonije do velikih europskih zemalja, tako da će makedonsko gospodarstvo, samo naplaćivanjem tranzita plina, ostvarivati ​​velike prihode”, rekao je Nikoloski.

Osim tog ključnog plinovoda koji će ići prema srednjoj Europi, Nikoloski se osvrnuo i na druge projekte čija će realizacija ojačati makedonsko gospodarstvo.

Poboljšanje infrastrukture
U tom segmentu je i unapređenje infrastrukture Koridora 10, odnosno izgradnja brze pruge Skoplje-Solun, koja bi trebala biti povezana s već postojećom brzom prugom od Soluna do Atene i brzom prugom Beograd-Budimpešta-Beč.

Radit će se na dovršetku Koridora 8 na dionici autocestovnog spoja s Bugarskom i Albanijom, a u budućnosti i na željezničkom povezivanju, kao i izgradnji multimodularnog kompleksa kod Trubareva gdje će biti izgrađena “suha luka” u kojoj bi se vršio pretovar robe koja dolazi iz luka Drač, Solun i Atena.

Vicepremijer Nikoloski najavio je da se srbijanski premijer Miloš Vučević očekuje u posjetu Skoplju krajem rujna ili početkom listopada, a da će do kraja godine biti održana zajednička sjednica dviju vlada.

Odgovarajući na novinarski upit o brzoj pruzi, Nikoloski je rekao da ne želi iznositi rokove. “Neka negdje između 2030. i 2032. godine imamo funkcionalnu brzu željeznicu s brzinom od 200 kilometara na sat, što će značiti preporod za cijelu Makedoniju”, rekao je Nikoloski.