Žetva suncokreta u Srbiji je na samom kraju, a prve prognoze kažu kako će zbog suše imati 10 do 15 posto manji rod od desetogodišnjeg prosjeka, kaže dr Vladimir Miklič, rukovoditelj Odjeljenja za suncokret Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu.

Miklič navodi kako otkupna akontacijska cijena suncokreta od 37 dinara je niža nego prethodnih godina, ali da će površine pod tom kulturom nastaviti rasti jer je suncokret daleko otporniji na klimatske promjene od ostalih ratarskih kultura.

Snažna industrija
On naglašava i značaj jake domaće industrije ulja i kaže kako bi ona mogla preraditi i tri puta veću količinu suncokreta.

“Suncokret je jedna od najvažnijih stavki srpskog poljoprivrednog izvoza jer za razliku od drugih ratarskih kultura, u izvoz ide u prerađenom obliku, kao ulje. Iako su prinosi manji, otkupna cijena neće biti veća. Zaradit će samo poljoprivrednici koji imaju prinose veće od tri i po tone po hektaru”, kaže Miklič za RTS. Prema njegovim riječima, ovisno koliko je tko uložio, jer su ulaganja u suncokret sve veća.

“Nekad se nije gnojilo, uvijek se više ulagalo u kukuruz. Sada je drugačije. Za desetak godina suncokret neće moći ni bez navodnjavanja”, ukazuje Miklič i dodaje da površine pod tom kulturom u Srbiji rastu iz godine u godinu te da sada dostižu 270.000 do 280.000 hektara.

Smatra kako će površine nastaviti rasti unatoč padu otkupne cijene, koja trenutno iznosi 37 dinara i do kraja sezone može porasti za dva do tri dinara. Rukovoditelj Odjeljenja za suncokret ističe kako ne stoje argumenti poljoprivrednika koji kažu kako Srbija ima najnižu otkupnu cijenu suncokreta u regiji, te da se uljare dogovaraju oko otkupne cijene, zbog čega su ih u nekoliko navrata prijavljivali antimonopolskoj komisiji.

Miklič je rekao kako je upravo došao iz Rumunjske, gdje je cijena suncokreta ista ili možda čak malo manja. “Svuda je cijena relativno niska, mnogo je faktora koji na to utječu. Što se tiče eventualnih dogovora tvornica o tome koju će cijenu ponuditi proizvođačima, ja dugo surađujem s njima, a takvih saznanja nemam. Mislim da to tako ne ide. Velika je prednost Srbije što ima tako jak prerađivački sektor, vrlo moderan i velikih kapaciteta”, kaže Miklič.

Dodaje da Srbija ima proizvodnju od nekih 700.000 do 750.000 tona ulja u solidnim godinama, nešto slično će biti i ove godine.

“Proizvodimo najmanje tri puta veću količinu ulja nego što Srbija troši. Ulje je odličan izvozni proizvod i ta industrija je 90-ih godina uz šećerane financirala čitavu proizvodnju. Naravno, to su radili kako bi osigurali sirovine za sebe, ali da nije bilo toga, ogromne površine zemljišta bile bi zapuštene”, zaključuje ovaj stručnjak.

Moguće nestašice
Prema njegovim riječima suša je uzela danak u cijeloj Europi, koja je najveći proizvođač suncokreta.

Moguće je, zaključuje Miklič, da se na globalnom tržištu dogodi nestašica ulja, najprije zbog sukoba Rusije i Ukrajine, koje su i najveći proizvođači, ali dodaje da takvih strahova za Srbiju nema.