Sarajevska zračna luka pustila je u rad Terminal B u ožujku 2023. godine, iako su završni radovi na terminalu nastavljeni do kraja 2023. godine.

Na ovom terminalu otvoren je veliki broj ugostiteljskih, trgovačkih i uslužnih objekata, a izmješten je i niz objekata sa starog terminala, poput poslovne lože.

Novi sadržaji

Sarajevo danas ima najviše ovih objekata, više od Beograda i Zagreba. Niz usluga na novom terminalu dobilo je znatno veći i bolji prostor. Istovremeno je zračna luka otvorila novi VIP terminal, a upravna zgrada i službe zračne luke dobile su adekvatan prostor za rad. Zračna luka dobila je četiri nova parkirna mjesta za referentni zrakoplov A321 (kodno slovo C), a sada ih ima 11.

Novi terminal je na četiri etaže, što je razumljivo zbog ograničenog prostora za proširenje, njime je zračna luka dobila 10.000 četvornih metara (zajedno sa starim terminalom ukupno 19.000 četvornih metara). Oba terminala sada imaju jedinstveni prostor i fasadu, novu veliku nadstrešnicu prema parkingu (kiss & fly zona). Terminali sada imaju ukupno 11 izlaza (6 novih), od kojih su tri sa zračnim mostovima, 24 šaltera za prijavu na let (dvostruki broj prije) i kapacitet od 2 milijuna putnika.

No, kako Sarajevo enormno raste, vrlo brzo će stići i ovaj kapacitet, piše Zamaaero. Lani je zračna luka imala gotovo 1,4 milijuna putnika, a ove će sigurno imati 1,8 milijuna putnika, a 2025. premašit će sadašnji kapacitet terminala od 2 milijuna putnika. Stoga su 2021. godine, dvije godine prije otvaranja Terminala B, Sarajevo pokrenule aktivnosti na izradi koncepta i potrebne dokumentacije za usuglašavanje dugoročnih dokumenata razvoja zračne luke, koji će odrediti glavni okvir projekta i potrebe. Terminal bi bio smješten na zapadnoj strani zračne luke, potpuno odvojen od sadašnje zgrade terminala. Terminal bi se gradio na tri etaže u glavnoj zgradi, suteren, prizemlje i 1. kat te dvije etaže kod ulaza (bez podruma) i gradio bi se u fazama. Terminal je modularno dizajniran za nadogradnju poput lego kockica, tj. nakon 1. faze, kada se ukaže potreba za dodatnim putnicima, on bi se proširio.

U prvoj fazi projekta imao bi kapacitet od 2,5 milijuna putnika, a u zadnjoj fazi razvoja imao bi kapacitet od 5 milijuna putnika, odnosno 7 milijuna zajedno sa starim terminalom. Stari terminal također bi postao terminal za LCC i chartere. Pošto Sarajevo već ima 124 tjedna LCC letova i 8 chartera (132 tjedna letova ili u prosjeku skoro 19 dnevno) te kako je logično da stari terminal ima tu namjenu.

To bi također moglo odvojiti uslugu i stvoriti jeftiniju uslugu za LCC s nižom razinom usluge. Terminal bi bio uz parkiralište. Terminal bi imao ukupno 43.920 četvornih metara (više nego dvostruko u odnosu na sadašnju brojku), od čega je 15.840 četvornih metara u putničkom dijelu terminala (vrata), a 28.080 četvornih metara u ulaznom dijelu terminala (glavna zgrada). Terminal bi imao 5 zračnih mostova. Komercijalni parking bi se gradio na dvije etaže.

Dodatno zemljište

Zračna luka ima 38.000 četvornih metara vlastitog zemljišta za izgradnju ovog terminala, a trebalo bi otkupiti 40.000 četvornih metara zemljišta, prvenstveno za komercijalno parkiralište i dio jednog modula lučke zgrade. Terminal bi se gradio uz novi rotor nove četverotračne gradske transverzale, pa bi izlaz na novi terminal bio izravno s rotora. Izvrsno rješenje.

U zračnoj luci su svjesni da su im potrebne najmanje dvije godine za izgradnju 1. faze novog terminala, a svjesni su i da će imati dvije-tri godine pakla s nedostatkom kapaciteta i gužvama na terminalu. No, ne može si pomoći jer je novi terminal u fazi administrativnih dozvola i političkih odluka, na što će se još neko vrijeme čekati.