U Sloveniji su potvrđena prva tri ovogodišnja slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila, objavio je Nacionalni institut za javno zdravstvo (NIJZ), a sva tri slučaja zaraze potvrđena su u sjeveroistočnom dijelu Slovenije, u Pomurju i Podravlju. 

Virus Zapadnog Nila

Opasan virus zabilježen u dvije popularne europske destinacije

Virus je otkriven 1937. godine u sjeverozapadnoj Ugandi. U prošlosti je bilo zaraza njime i u Sloveniji. Tako je 2013. i 2017. zabilježen po jedan slučaj, a 2018. njih pet, piše agencija STA. 

Ove godine, već na početku sezone, zabilježeni su slučajevi zaraze u nekim zemljama EU, uključujući Hrvatsku. 

Zaraženih je bilo i u Italiji, Austriji, Mađarskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Bugarskoj, Njemačkoj i Rumunjskoj te u Srbiji, Albaniji i na Kosovu.

Virus Zapadnog Nila prenose komarci. Stoga se najčešće javlja u toplijim mjesecima, kada su komarci najaktivniji. Vrlo rijetko se virus među ljudima prenosi putem transfuzije, tkiva ili doniranih organa.

Većina ljudi ne oboli nakon uboda zaraženog komarca jer u približno 80 posto slučajeva zaraza prolazi bez simptoma.

Mali dio zaraženih razvije kratkotrajnu bolest praćenu simptomima poput povišene temperature, malaksalosti, glavobolje, osipa, bolova u mišićima. Inkubacija traje od tri do 14 dana.

Veći rizik od težeg tijeka bolesti imaju ljudi stariji od 50 godina i oni s oslabljenim imunosnim sustavom. Nakon infekcije imunitet je najvjerojatnije dugotrajan.

Blagi oblici bolesti ne zahtijevaju liječenje, ali teži slučajevi obično zahtijevaju bolničko liječenje.

Ne postoje učinkoviti antivirusni lijekovi. , što znači da se ublažavaju simptomi bolesti, i suportivno – podupiru se zahvaćeni organski sustavi.

Ne postoji cjepivo koje bi spriječilo infekciju ljudi virusom. Najučinkovitija mjera za smanjenje rizika od zaraze su mjere za sprječavanje uboda komaraca.