Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu u lipnju je objavio pokretanje novog prijediplomskog studijskog programa – Logistika. U trajanju od šest semestara studij će obuhvaćati područje tehnologije prometa i transporta, a u usporedbi s dosadašnjim studijskim programom, primijenit će se suvremeni pristup u nastavi s naglaskom na inovativne metode, posebice kroz vježbe u potpuno opremljenim laboratorijima za simulacije u logistici te laboratorijima u tzv. stvarnom okruženju. O novom studijskom programu, razlozima za njegovo pokretanje, metodama učenja i pripreme novih snaga za tržište rada u tom sve izazovnijem sektoru u Hrvatskoj, razgovarali smo s Markom Šoštarićem, dekanom Fakulteta prometnih znanosti i Kristijanom Rogićem, pročelnikom Zavoda za transportnu logistiku…

Kako je došlo do ideje za studijskim programom ‘Logistika’?

Šoštarić: Novi studijski program Logistika rezultat je naše sveobuhvatne reforme nastave na Fakultetu prometnih znanosti. Naime, posljednje velike promjene u studijskim programima radili smo prije petnaestak godina, a to je za znanost i visoko obrazovanje izrazito dugo razdoblje bez promjena. U tom razdoblju došlo je do velikih promjena u prometu i logistici, ali i općenito u tehnologiji. Uz to, metode učenja i poučavanja bilo je potrebno prilagoditi novim generacijama studenta. Iz tog razloga smo prije tri godine pokrenuli proces reforme nastave na svim našim studijskim programima. Započeli smo s prijediplomskim studijem Aeronautike te nastavili sa studijem Prometa i studijem Logistike. I eto, početkom kolovoza dobili smo sve dozvole, odnosno dopusnice, i od listopada krećemo s novim modernom nastavom na svim našim prijediplomskim studijima.

Koje su glavne novine u studijskim programima?

Šoštarić: Danas su u prometu i logistici sveprisutne nove tehnologije, kao što su autonomna vozila, bespilotne letjelica, pogoni na vodik i druga alternativna goriva, informatičke platforme za dijeljenje vožnji ili kupnju karata za prijevoz, umrežena i povezana vozila. Sve je više umjetne inteligencije i strojnog učenja u prometu, zatim tu je mobilna telefonije 6. generacije, kvantna komunikacija, znanost o podacima… O svemu tome studenti će učiti na novim kolegijima.

Osim sadržaja kolegija, promijenili smo značajno i metode učenja i poučavanja, odnosno prilagodili smo ih potrebama i preferencijama današnjih mladih generacija. Nastava će se na novim kolegijima primarno izvoditi po konceptu “learning by doing” u kojem je puno manje onih klasičnih “ex katedra” predavanja na kojima profesor nešto priča, a studenti zapisuju u neudobnim drvenim klupama. Bit će puno više učenja kroz praktičan rad i rješavanje konkretnih prometnih problema, puno više nastave u laboratoriju ili na terenu. Studenti neće više biti pasivni slušači, nego će kroz nastavu zajedno s profesorom sudjelovati u rješavanju konkretnih problema i tako će učiti. Nastojat ćemo ih primarno učiti kako kritički razmišljati, kako koristiti logiku, kako biti kreativan, kako rješavati probleme, kako unaprjeđivati stvari. Kako razviti neki novi proizvod, uslugu ili softver od ideje do operativnog rada, kako prihvaćati poslovne izazove. Sve to trebalo bi ih isprofilirati na način da završetak studija shvate kao početak cjeloživotnog obrazovanja. I vjerujem da ćemo ih s takvim pristupom pripremiti za bilo koji posao u struci koji budu željeli raditi nakon što završe fakultet.

Ima li već upisanih u ovaj studijski program? Ako da, koliko? Ako ne, kada će se krenuti s upisima?

Šoštarić: Ovaj program nije apsolutna novost na Fakultetu prometnih znanosti. Studij logistike postoji na fakultetu od 2005. godine, ali je bio smjer na studijskom programu Inteligentni transportni sustavi i logistika. Ovom reformom nastave uspostavljen je kao samostalni studij te će na njemu sada studenti obrađivati više konkretnih tema iz područja logistike. Svi studenti koji su upisali studij na ljetnom upisnom roku studirat će po novom programu, a nešto slobodnih mjesta ostalo je još i za jesenski rok, pa svi maturanti koji još nisu upisali fakultet, a zanimaju ih suvremene tehnologije iz prometa i logistike, dobrodošli su k nama na Fakultet.

Što će sve studenti moći naučiti kroz ovaj studijski program?

Rogić: U procesu razvoja novog studijskog programa vodilo se računa o znanjima i vještinama koje su potrebne u praksi u sadašnjem trenutku, ali i o znanjima koja će biti potrebna u budućnosti. U modernim logističkim sustavima koriste se složeni informacijski sustavi, automatizirana postrojenja, velike baze podataka, te različite inačice autonomnih vozila. Sve to zahtijeva sve višu razinu znanja i razumijevanja mogućnosti prilagodbe i načina korištenja takvih sustava u logistici. U tom smjeru ćemo poučavati i naše studente kroz osnovne logističke predmete: Prijevozna logistika, Proizvodna logistika, Povratna logistika, Informacijski sustavi u logistici, Skladištenje robe, Distribucijska logistika… Radi boljeg razumijevanja tehnoloških trendova i njihove primjene u logistici, studenti će imati i puno raznih atraktivnih predmeta poput Znanosti o podacima, Elekromobilnosti, Autonomne mobilnosti, Inteligentne prometne infrastrukture, Poslovne analitike, Vođenje projekata, Osnova automatizacije, Simulacije logističkih procesa na kojima će uz logistička znanja razvijati i druge inženjerske i upravljačke vještine.

Jesu li u programu osmišljene kakve vježbe ili prakse za studente?

Rogić: Svakako. Cijeli program primarno je baziran na velikom broju različitih vježbi, na praktičnoj nastavi, posjeti raznim logističkim centrima i tvrtkama. U nastavi sudjeluje i puno vanjskih suradnika koji su priznati stručnjaci ili menadžeri u logističkim tvrtkama. Svaki student će prilikom studija odraditi i mjesec dana stručne prakse i nekoj od tvrtki iz logističkog sektora. U tu svrhu fakultet ima potpisane ugovore o stručnoj praksi sa 80-ak tvrtki i posebni Ured na fakultetu koji daje podršku studentima oko pronalaženja njima najatraktivnije tvrtke za praksu te oko realizacije te prakse. Osim prakse, u suradnji sa subjektima u logističkom sektoru razvili smo i dodatne oblike povezivanja studenata i potencijalnih poslodavaca kroz izradu diplomskih radova i programe stipendiranja studenata, koje mislimo podići na višu razinu i time omogućiti studentima lakši pristup tržištu rada. Na fakultetu jako potičemo i podržavamo i međunarodnu mobilnost studenta, pa svi studenti koje to žele mogu ići na razmjenu na neki od srodnih fakulteta u Europi. Ta mobilnost može trajati od nekoliko tjedana, pa sve do cijelog semestra ili godine. To je izrazito pozitivno iskustvo za studente i svi koji su bili na takvoj razmjeni vratili su se bogatiji za puno novih znanja i iskustava.

Da li se na vašem fakultetu studenti već zanimaju za nove tehnologije u logističkoj industriji poput automatizacije, digitalizacije i umjetne inteligencije?

Šoštarić: Da, i to je normalno za današnje generacije studenta. Studenti koji ove godine upisuju fakultet rođeni su 2005. ili 2006. godine. Dvije ili tri godine nakon njihovog rođenja izišao je prvi iphone i android telefon. Znači pametni telefoni, tableti, računala bila su sastavni dio njihovog odrastanja. Osnovnu školu završili su uz veliku pomoć Googlea, a srednju uz pomoć ChatGPT-a. Znači automatizacija, digitalizacija i umjetna inteligencija njihova su svakodnevnica i to smatraju uobičajenim tehnologijama u prometu i logistici. Mislim da su njihova razmišljanja sad već usmjerena prema autonomnim letećim automobilima ili teleportaciji.

Kako biste ocijenili trenutačnu poziciju Hrvatske na europskom tržištu transporta i logistike?

Šoštarić: Trenutačno nam je pozicija solidna, ali bi mogla biti još bolja. Imamo dobre autoceste i uz njih je u posljednje vrijeme niknulo puno logističkih centara. Veliki potencijal nam je luka Rijeka i ona može postati jedan od glavnih ulaza za robu prema središnjoj Europi, međutim tu je problem nerazvijena željeznica između Rijeke i Zagreba. Stoga u Hrvatskoj moramo ubrzati razvoj željeznice i multimodalnog prijevoza, posebno na mediteranskom koridoru između Rijeke i Zagreba, ali i na drugim koridorima. Dobro je što je Hrvatska uz to što kroz nju prolaze Mediteranski koridor i koridor Rajna – Dunav nedavno dobila još dva ogranka glavnih europskih prometnih koridora. To su koridori Baltičko more – Jadransko more koji u Hrvatskoj pokriva dionicu od Splita do Ogulina i Bosiljeva i Zapadni Balkan – Istočni Mediteran koji pokriva pravac od Zagreba odnosno od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom. Ulazak tih pravaca na mrežu glavnih europskih koridora otvara mogućnosti izdašnog financiranja razvoja prometne infrastrukture na tim koridorima, a to može dati velik zamah razvoju logističkog sektora u Hrvatskoj.

Koji su najvažniji trendovi u logistici koji će oblikovati budućnost industrije u narednim godinama? I kako se Hrvatska priprema za njih?

Šoštarić: Nekoliko je usporednih trendova: s tehnološke strane primjena segmenata industrije 4.0. u logističkim sustavima: digitalizacija, automatizacija, autonomni roboti, autonomna vozila. Osim toga, važan dio organizacije logističkih procesa je njihovo usklađivanje s načelima neutralnog utjecaja na okoliš “zero emisson”, smanjenja razine otpada (posebno u segmentu pakiranja) “zero waste” i smanjenje razine osjetljivosti lanaca opskrbe “zero latency”. U Hrvatskoj smo koliko-toliko usklađeni s tim trendovima, međutim puno je prostora za unapređenje sustava. U segmentu prometne infrastrukture imamo strategiju prometnog razvitka koja definira siguran, racionalan i održiv prometni sustav sa što manjim negativnim utjecajem prometa i logistike na okoliš te je usklađena s europskim smjerom razvoja prometnog sustava. Za neke gradove imamo izrađene planove održive urbane mobilnosti koji obrađuju i održivu urbanu logistiku. Neki gradovi trenutačno izrađuju te planove. Znači strateške planove za razvoj transporta i logistike i na nacionalnoj i na lokanoj razini u pravilu imamo. Moramo samo uporno raditi na realizaciji tih planova.

Postoji li, prema vašem iskustvu, dovoljna suradnja između akademskih institucija i industrije u razvoju novih stručnjaka za logistiku?

Rogić: Mislim da postoji. Na Fakultetu imamo primjerice gospodarski savjet fakulteta u kojem je 20-ak renomiranih tvrtki i institucija iz područja prometa, logistike i aeronautike. Te tvrtke i institucije puno su nam pomogle u razvoju naših novih studijskih programa tako da će naši studenti sada dobivati veliku količinu znanja koji su direktno primjenjiva u konkretnom radu u struci. Uz to, najbolji stručnjaci iz tih tvrtki su suradnici u nastavi, pa studenti i od njih dobivaju konkretna operativna znanja i iskustva. Važno je spomenuti i velik broj projekata koje na fakultetu radimo za industriju, gospodarstvo i javnu upravu. U te projekte često su uključeni i naši studenti, pa i na taj način stječu dragocjeno iskustvo na realnim projektima.

Kolika je potreba za kvalitetnim logističkim stručnjacima na hrvatskom tržištu rada?

Rogić: Potreba je stvarno velika, a u budućnosti će s razvojem te grane gospodarstva sigurno biti još i veća. Mislim da nema nezaposlenog inženjera logistike trenutačno u Hrvatskoj. Puno studenta nam se zaposli već tijekom studiranja. Neki čak kao studenti dobe atraktivne, zanimljive i dobro plaćene poslove, pa malo otegnu sa završetkom studija što nam baš nije drago, ali ih ipak u pravilu uspijemo motivirati za polaganje tih nekoliko preostalih ispita i završetak studija.

Gdje vidite najveće prilike za rast u logističkom sektoru u Hrvatskoj u sljedećih 5-10 godina?

Šoštarić: Veliki potencijal je razvoj luke Rijeka, ali on mora biti praćen i sinkroniziran s razvojem željeznice od Rijeke do granice s Mađarskom. Značajna prilika za rast su i novi europski prometni koridori kroz Hrvatsku koji će omogućiti sufinanciranje razvoja prometne infrastrukture na njima iz EU-fondova. Uz to treba razvijati logističke centre i zone u blizini važnih prometnih čvorišta te sve to popratiti intenzivnom digitalizacijom i razvojem inovacija. Na taj način možemo u sljedećih 10-ak godina razviti logistički sektor u Hrvatskoj do te mjere da on ne zaostaje za logističkim sektorom najrazvijenijih zemalja EU.