Svjetska potražnja za električnom energijom raste najbržim tempom u posljednjih nekoliko godina, potaknuta snažnim gospodarskim rastom, intenzivnim toplinskim valovima i sve većom primjenom tehnologija koje koriste električnu energiju, poput električnih vozila (EV) i toplinskih pumpi, zaključuje se u novom izvješću Međunarodne agencije za energiju (IEA). Istovremeno, obnovljivi izvori energije nastavljaju brzo rasti, a solarna fotonaponska energija (PV) na putu je da postavi nove rekorde.
Prema IEA-ovom srednjoročnom izvješću o električnoj energiji, predviđa se da će globalna potražnja za električnom energijom ove godine porasti za oko 4 posto; u 2023. rasla je 2,5 posto. To bi predstavljalo najvišu godišnju stopu rasta još od 2007. godine, isključujući iznimne povrate zabilježene nakon globalne financijske krize i pandemije Covid-19. Snažan rast globalne potrošnje električne energije trebao bi se nastaviti i u 2025., s rastom od oko 4 posto, stoji u izvješću IEA-e.
Emisija CO2 blago raste
Obnovljivi izvori električne energije također bi trebali brzo rasti ove i sljedeće godine, pri čemu će udio obnovljivih izvora u globalnoj opskrbi električnom energijom porasti s 30 u 2023. na 35 posto u 2025. Očekuje se da će količina električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u 2025. prvi put nadmašiti količinu proizvedenu iz ugljena. Fotonaponski sustavi zadovoljit će otprilike polovicu rasta globalne potražnje za električnom energijom u 2024. i 2025. – dok bi solarna i energija vjetra zajedno mogle zadovoljiti čak tri četvrtine rasta. Također, predviđa se da će globalna proizvodnja električne energije iz solarne fotonaponske energije i energije vjetra nadmašiti proizvodnju hidroenergije u 2024. godini. To slijedi nakon masivnog godišnjeg povećanja globalne proizvodnje solarne fotonaponske energije od 33 posto i stalnog rasta proizvodnje energije iz vjetra od 10 posto.
Unatoč oštrom porastu udjela obnovljivih izvora energije, globalna proizvodnja električne energije iz ugljena vjerojatno neće pasti ove godine zbog snažnog rasta potražnje, posebno u Kini i Indiji. Kao rezultat toga, emisije ugljičnog dioksida (CO2) iz globalnog energetskog sektora stagniraju, s blagim porastom u 2024., nakon čega slijedi pad u 2025. Međutim, postoje značajne neizvjesnosti: proizvodnja hidroenergije u Kini snažno se oporavila u prvoj polovici 2024. s niskih razina iz 2023. Ako se ovaj uzlazni trend nastavi u drugoj polovici godine, mogao bi smanjiti proizvodnju električne energije iz ugljena i rezultirati blagim padom emisija iz energetskog sektora u 2024.
Neke od najvećih svjetskih ekonomija bilježe posebno snažan porast potrošnje električne energije.
Indija, najbrže rastuće veliko gospodarstvo na svijetu, očekuje da će zabilježiti porast potrošnje električne energije od 8 posto u 2024., što odgovara rastu zabilježenom prošle godine. To je potaknuto snažnim rastom BDP-a i povećanom potražnjom za hlađenjem zbog dugotrajnih i intenzivnih toplinskih valova. U prvoj polovici 2024. godine, zemlja se suočila s toplinskim valovima rekordne duljine, s vršnim opterećenjem koje je dosegnulo novi vrhunac i stavilo iznimno opterećenje na elektroenergetske sustave. Pretpostavljajući povratak prosječnim vremenskim uvjetima, očekuje se da će rast potražnje za električnom energijom u Indiji umjereno usporiti na 6,8 posto u 2025.
Potražnja za električnom energijom u Kini porasti će za 6,5 posto u 2024., što je slično prosječnoj stopi između 2016. i 2019. godine, predviđa IEA. Ovaj još uvijek snažan godišnji rast predstavlja umjereni pad u odnosu na 7 posto u 2023., usred stalne restrukturacije kineskog gospodarstva. Potrošnja električne energije u 2024. i 2025. bit će potaknuta snažnim aktivnostima u uslužnim industrijama i raznim industrijskim sektorima, uključujući brz porast proizvodnje solarnih fotonaponskih sustava, električnih vozila (EV) i baterija, te energetski intenzivnu obradu povezanih materijala. Nastavak širenja 5G mreža i podatkovnih centara, kao i snažna potražnja za električnim vozilima na domaćem tržištu, također su čimbenici koji pridonose rastu. Tijekom posljednje tri godine, Kina je godišnje dodavala potražnju za električnom energijom otprilike ekvivalentnu onoj u Njemačkoj, a očekuje se da će se ovaj trend nastaviti do 2025., s predviđenim rastom od 6,2 posto.
Pad potražnje u EU
Potražnja za električnom energijom u Sjedinjenim Američkim Državama značajno će porasti ove godine, povećavajući se za 3 posto na godišnjoj razini. Jača stopa rasta djelomično je rezultat usporedbe s 2023. godinom, kada je potražnja pala za 1,6 posto zbog blage klime. Potrošnja je povećana i zbog poboljšanih gospodarskih izgleda, kao i zbog rastuće potražnje za klimatizacijom usred teških toplinskih valova i širenja podatkovnih centara. Očekuje se da će potražnja porasti za 1,9 posto u 2025. godini.
Što se tiče ovogodišnje potražnje za električnom energijom u Europskoj uniji, predviđa se rast od 1,7 posto kako se gospodarske poteškoće ublaže, ali nesigurnost oko tempa rasta i dalje ostaje. Potrošnja u EU smanjila se u prethodne dvije godine, pri čemu je pad proizvodnje u energetski intenzivnim industrijama bio važan čimbenik. Znakovi oporavka potražnje pojavili su se početkom četvrtog tromjesečja prošle godine. Rast je dodatno dobio zamah tijekom prve polovice 2024. kako su se cijene energije stabilizirale, a razne industrije ponovno pokrenule operacije koje su prethodno smanjile. Ipak, iako se cijene energije u Europi smanjuju u odnosu na prethodne vrhunce, one su i dalje povišene u usporedbi s razinama prije pandemije COVID-19. To, u kombinaciji s umjereno usporenim makroekonomskim izgledima, i dalje pritišće neke industrije i povećava nesigurnost oko tempa oporavka potražnje.
U mnogim dijelovima svijeta, povećana uporaba klima-uređaja i dalje će biti značajan pokretač potražnje za električnom energijom. Nekoliko regija suočilo se s intenzivnim toplinskim valovima u prvoj polovici 2024., što je povećalo potražnju i opteretilo električne sustave, navodi se u izvješću.
Uloga podatkovnih centara
“Rast globalne potražnje za električnom energijom ove i sljedeće godine bit će među najbržima u posljednja dva desetljeća, ističući sve veću ulogu električne energije u našim gospodarstvima, kao i utjecaj snažnih toplinskih valova,” rekao je Keisuke Sadamori, direktor energetskih tržišta i sigurnosti IEA. “Ohrabrujuće je vidjeti kako se udio čiste energije u energetskom miksu nastavlja povećavati, ali to se mora dešavati mnogo brže kako bi se postigli međunarodni energetski i klimatski ciljevi. Istovremeno, ključno je proširiti i ojačati mreže kako bi se građanima osigurala sigurna i pouzdana opskrba električnom energijom – i implementirati više standarde energetske učinkovitosti kako bi se smanjili utjecaji povećane potražnje za hlađenjem na elektroenergetske sustave.”
S porastom umjetne inteligencije (AI), potražnja za električnom energijom u podatkovnim centrima privlači sve više pažnje, naglašavajući potrebu za pouzdanijim podacima i boljim mjerama praćenja. Izvješće ističe širok raspon neizvjesnosti u vezi s potražnjom za električnom energijom u podatkovnim centrima, uključujući tempo implementacije, raznolike i rastuće primjene AI-a te potencijal za poboljšanja energetske učinkovitosti. Bolje prikupljanje podataka o potrošnji električne energije u sektoru podatkovnih centara bit će ključno za ispravno identificiranje prošlih razvoja i bolje razumijevanje budućih trendova.
