U medijima smo bili svjedoci vijestima da su mještani i aktivisti izašli na ulice u raznim gradovima diljem Španjolske, Italije, Portugala i Grčke, a neki su bili naoružani vodenim pištoljima i natpisima kojima su posjetiteljima ne baš nježno poručili da – idu kući. Slični prosvjedi protiv turizma održani su ovog ljeta u gradovima diljem Španjolske, uključujući Madrid, Malagu, Granadu i Alicante. Izvan Španjolske, turistička žarišta poput Portugala, Italije i Grčke doživljavaju prosvjede.

Prosvjednici kažu da pretjerani turizam podiže cijene stanova, ubrzava gentrifikaciju i čini ionako nedostatne zalihe vode oskudnijim. U sušom pogođenim urbanim središtima poput Barcelone, turisti troše znatno više vode od prosječnog stanovnika. Na isušenoj Siciliji, brojni gradovi počeli su odbijati turiste zbog nestašice vode.

U Hrvatskoj je turizam – stup gospodarstva

Vlade su, sa svoje strane, manje sklone provoditi trajne mjere. Za mnoge zemlje EU-a, posebno one u južnoj Europi, turizam je ključni stup gospodarstva: 11,3 posto za Hrvatsku, a između 6 i 8 posto za Portugal, Grčku, Španjolsku i Italiju, pokazuje analiza Allianza, a prenosi Politico.

Nakon što je pandemija gotovo zaustavila turizam na dvije godine, ljudi željni putovanja krenuli su u takozvani “osvetnički turizam” — pokušavajući putovanjima “vratiti” izgubljeno vrijeme,

Dijelom upravo zbog turizma, Španjolska, Portugal i Grčka — koje su dugo zaostajale među velikim europskim gospodarstvima — nadmašile su ostatak EU-a 2023. Dok je BDP diljem bloka porastao za 0,5 posto, gospodarstva Portugala, Grčke i Španjolske zabilježila su rast stope iznad 2 posto.

“Ono što vidimo u medijima je ono što smo počeli viđati i prije pandemije”, izjavila je za POLITICO Sandra Carvão, direktorica tržišnog obavještavanja, politike i konkurentnosti u agenciji Ujedinjenih naroda za turizam, prenosi N1.

“Već tada smo vidjeli pokret i prosvjede protiv turizma u destinacijama i vidimo da se vraćaju, sada intenzivnije”, rekla je.

Nema japanki u Cinque Terreu…

Gradovi se bore protiv pretjeranog turizma kaznama, naknadama i zabranama – s različitim stupnjevima uspjeha.

Neki su uveli manja pravila kako bi odvratili turiste: nema selfija u područjima talijanskog grada Portofina, nema sjedenja na španjolskim stepenicama u Rimu, nema velikih kruzera u Dubrovniku ili grčkom Santoriniju i nema japanki u Cinque Terreu.

U Veneciji su vlasti uvele simboličnu ulaznicu od 5 eura kako bi ograničile broj turista. Mjera se, međutim, izjalovila i umjesto da ih umiri, potaknula daljnje prosvjede mještana koji tvrde da je grad pretvoren u tematski park.

Gradonačelnik Barcelone najavio je u lipnju da će grad ukinuti kratkoročno iznajmljivanje stanova turistima do 2028., u pokušaju da izbjegne najgoru od rastućih nestašica stambenog prostora u Europi. U proteklom desetljeću, Kanarski otoci, uz gradove Berlin i Lisabon odobrili su slične mjere.

Prema Carvãou, uspješna turistička strategija treba se usredotočiti na ravnotežu ekonomskog, društvenog i okolišnog utjecaja te mora uzeti u obzir razinu potražnje kao i kapacitet destinacije (u smislu veličine grada, infrastrukture ili resursa).

Carvão je naveo Amsterdam kao primjer grada na dobrom putu da turizam stavi pod kontrolu.

Grad, koji je stekao reputaciju europske prijestolnice zabava, zabranio je pušenje trave u svojoj četvrti crvenih svjetiljki i pokrenuo kampanju za izlazak usmjerenu na mlade, razularene Britance koji posjećuju samo na zabavu. Nedavno je najavio i zabranu izgradnje novih hotela.

Za razliku od drugih destinacija koje suzbijaju putnike, neke su odabrale otvoreniji pristup: Kopenhagen nudi nagrade za poticanje klimatski prihvatljivog ponašanja turista. Oni koji voze bicikl, voze se javnim prijevozom ili skupljaju smeće po gradu mogu zaraditi bilo što, od besplatne šalice kave do besplatnog ulaza u muzej.