Prošlo je 100 dana rada Vlade, a time i period mira u kojem se vladajućima daje vremena da se ekipiraju i poslože prioritete. Poduzetnici okupljeni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) upravo su toliko čekali da bi Vladi predstavili svoje ključne pozicije koje se mogu shvatiti kao zahtjevi iliti mjere poslodavaca, i čija će implementacija “osigurati ubrzanje rasta BDP-a, dosezanje standarda građana EU-a, više plaće, veću stopu zaposlenosti, rast izvoza, ulaganja, inovacija i razvoj cijelog društva”, navodi se u HUP-ovom dokumentu. Neki zahtjevi domaćeg poslovnog sektora, strukturiranih kroz 14 područja, poznati su, no neki su tek sada otkriveni. Detalji s analizom svih strateških sektora bit će poznati 26. rujna kada će ih na Danu poduzetnika HUP-ovici javno predstaviti. No pozicije, odnosno mjere koje su jučer objavili i čiji bi cilj trebao biti jačanje gospodarstva teško da će tome doprinijeti, smatra naš sugovornik Marinko Škare, rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli te poznati i cijenjeni makroekonomist.

Krajnja ocjena je da ove predložene mjere ne mogu osigurati dugoročni ekonomski rast u Hrvatskoj jer su zastarjele i kasne najmanje 30 godina, kaže Škare nakon što je detaljno pročitao HUP-ov dokument u kojem se iznosi neke poznate zahtjeve – porezno rasterećenje rada za 10 postotnih bodova te rasterećenje srednjih i viših plaća. Potom rezanje poreznih i parafiskalnih opterećenja poslovanja i rada, i to “za minimalno 500 milijuna eura uz izbjegavanje uvođenja novih poreza”. Traže i novi Zakon o radu koji će štititi radnika, a ne radno mjesto, poručuju.

STEM je prošlost

Udruga na čijem je čelu Irena Weber smatra da je malo i srednje poduzetništvu ključ rasta konkurentnosti i prosperiteta. Njihova je pozicija da ga treba dodatno administrativno rasteretiti, a prag za ulazak u sustav PDV-a povećati s 40 tisuća na 70 tisuća eura prihoda na godišnjoj razini. Predlažu i plaćanje PDV-a tek po realiziranim fakturama.

Što se tiče strukture domaćeg gospodarstva, HUP smatra da se mora transformirati. Veliki naglasak HUP-ovci pritom stavljaju na poticanje ulaganja u aktivnosti istraživanja i razvoja (R&D). Predlažu “horizontalno poticanje promjene strukture gospodarstva, ojačavanje proizvodnih i industrijskih sektora kroz fokus na ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) te usluge veće dodane vrijednosti unutar svih postojećih sektora”. Općenito bi, smatraju u HUP-u, trebalo poticati razvoj sektora više dodane vrijednosti koji se oslanjaju na znanje, rad, STEM.

Marinko Škare pohvaljuje brojne njihove pozicije. Od ciljanog privlačenja stranih studenata koje predlažu, spomenute promjene strukture gospodarstva, fokus na male i srednje poduzetnike, povećanje razine samodostatnosti… No neke pozicije, poput orijentacije na STEM, ocjenjuje ne samo pogrešnima, već i zastarjelima.

“Tko je upućeniji u problematiku i čita istraživanja iz navedenog područja znat će da je STEM mrtav i da budućnost pripada STEAM-u. Dovoljno je pogledati projekte koje financira Pentagon i koji se bave generativnom umjetnom inteligencijom (GenAI), njezinim osjećajima, osobnostima i integracijom s tehnološkim napretkom. STEM je bio zastupljen od 1970-ih do digitalne revolucije. Sada vlada STEAM”, ističe Škare. Njemu se osim znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike priključuje još i umjetnost (Arts).

Kao drugu pogrešnu poziciju HUP-a navodi prijedlog ukidanja studijskih i srednjoškolskih programa za koje ne postoji interes studenata i učenika (osim onih koji su društveno nužni) te poticanje obrazovnih programa usmjerenih na STEM i područja koja stvaraju višu dodanu vrijednost u cilju usklađivanja obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada.

Nakon pregleda HUP-ovog dokumenta Škare zaključuje da bi sve mjere koje se navode imale minoran utjecaj na dugoročni ekonomski rast.

“One koje se odnose na efikasnije poslovanje i unapređenje uvjeta poslovanja donijele bi svega 0,5 postotnih jedinica. S druge strane, pogrešne pozicije koje sam naveo smanjile bi ukupnu proizvodnost čimbenika proizvodnje i imale negativan utjecaj na ekonomski rast od 2 i više postotnih jedinica”, navodi.

Rektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli naglašava da se nalazimo u potpuno novom vremenu u kojem moramo raspravljati o strategiji uvođenja 3D tehnologija, o stopama usvajanja AI-a i GenAI-a.

“Jedan podatak dovoljno govori o tome gdje će Hrvatska i EU biti u narednih 10 godina. Primjerice, Europa u razdoblju od 2020. do 2022. ima 14.371 AI patenta, SAD 41.507, Kina 91.436, a Hrvatska 8”, upozorava Škare dodajući da bi mjere koje predlaže HUP bile dobre da smo u 2000. godini.

Što je s GenAI-jem?

“Posebno se to odnosi na problem migracija i nedostatka radne snage. Gdje su procjene utjecaja usvajanja AI-a i GenAI-a na migracije i tektonske promjene koje će se dogoditi? Uopće ih nema, a to će izmijeniti svjetsko gospodarstvo iz korijena. Što je s kriptovalutama? U dokumentu niti spomena o tome, a u sljedećih nekoliko godina se uvode kriptovalute središnjih banaka”, upozorava.

O ekonomskim politikama Vlade Škare uopće neće govoriti dok se ne napravi nulti i prvi korak. Ti koraci su osnivanje Ekonomskog savjeta RH i ustroj makroekonomskog modela RH u realnom vremenu. “Ne možete izgrađivati modernu Hrvatsku snažnih tvrtki, jakog gospodarstva, zadovoljnih zaposlenika i visokog standarda na klasičnim i neoklasičnim modelima ekonomskog rasta koji su zastarjeli”, kaže Škare dodajući da Hrvatska praktički nema niti jednu strategiju razvoja koja bi odgovarala modernoj ekonomiji.