Stručnjaci kažu da je suša u Srbiji ubrzala berbu kukuruza, te da će urod biti manji za 16 do 20 posto. Poljoprivrednici se boje smanjenja prinosa i traže dodatne potpore.

Vrućine i nedostatak oborina “pobrali” su dio kukuruza i prije nego što su kombajni ušli u polja, puno ranije u sezoni nego što pamte i najstariji poljoprivrednici.

Podbačaj u Bačkoj i Banatu

Najmanje prinose imat će proizvođači na sjeveru Bačke i Banatu, gdje prethodnih mjeseci gotovo da nije bilo kiše, pokazuju podaci.

U ostalim dijelovima zemlje biljke su imale nešto bolje uvjete za razvoj, pa se na razini Srbije očekuje između 16 i 20 posto manji urod nego lani. To znači, kažu stručnjaci, da ćemo kukuruza imati ne samo za domaće potrebe, nego i za izvoz.

Iako je u poljoprivredi više od tri i pol desetljeća, Dragan Cvetkov iz Zrenjanina za RTS kaže da suncokret nikad nije krenuo s polja prije Velike Gospojine, a ove će godine kukuruz biti pobran do tog datuma, 28. kolovoza.

“Tek smo završili berbu suncokreta, već smo krenuli u berbu kukuruza, a imam prijatelje koji su također završili kukuruz. Stanje u ataru je katastrofalno. Sve je izgorjelo, prinosi su ispod višegodišnjeg prosjeka i raspona”, objašnjava Cvetkov.

I drugi poljoprivrednici iz srednjebanatskog okruga kažu da je berba kukuruza ove godine poranila.

“Napravio sam analizu zrna i vlaga je ispod 15 posto. To je već za berbu. Otkad obrađujem zemlju, ovako nešto se nije dogodilo, da je sve uranilo mjesec dana i da suncokret i kukuruz beremo u isto vrijeme”, kaže Euđen Petri, poljoprivrednik iz Jankova Mosta.

Ističe da je u protekla dva tjedna sve presušilo, zbog visokih temperatura i toplinskog vala. Ni prošla godina, kaže, nije bila dobra za poljoprivrednike, ali će ove godine biti zadovoljan ako ostvari prinose kakve je imao lani.

“Klipovi su u redu, ali zrnatost nije kakva bi trebala biti. Ako bude 40 metara po lancu, to će biti super, a manje od 50 metara po lancu je gubitak. Moram reći i da je u mom kraju situacija je još uvijek dobra, jer smo imali dvije-tri kiše više nego u ostatku zemlje”, naglašava sugovornik.

Banatski proizvođači podsjećaju da je ovo treća godina u kojoj se suočavaju sa sušom i smanjenim prinosima, zbog čega strahuju kako dalje proizvoditi hranu. Cvetkov daje primjere dobre prakse.

“Ove godine teško da ćemo uspjeti biti na nuli. Cijena poljoprivrednih proizvoda ne ovisi o nama i o tržištu. Ni jače zemlje od nas nemaju utjecaja na svjetsku cijenu, ali pomažu poljoprivrednicima. Rumunjska, uz redovne, daje i dodatnih 280 eura po hektaru i tako subvencionira poljoprivrednike, kako bi proizvođači mogli preživjeti”, kaže Cvetkov.

Veliki gubici

To pokazuje da poljoprivrednici trenutno idu iz gubitka u gubitak. Petri sebe smatra sretnikom jer obrađuje svoju zemlju pa nema troškova najma.

“Također, sve sirovine kupujem za gotovinu i ne zadužujem se kod dobavljača, što je bitno. Nemam dugova ni kredita, ali vidjet ćemo što će biti u budućnosti”, objašnjava Petri svoju situaciju.

Stručnjaci kažu da je najlošije prošao kukuruz koji je posijan na pjeskovitom tlu, pa je već krajem srpnja bio potpuno žut.

“U proteklih 15 godina prvi put se desilo da smo imali dvije zime bez padalina i snijega, što je utjecalo na to da se i vlaga u površinskom sloju zemljišta slabije zadrži”, objašnjava direktorica Udruženja “Žita Srbije” Sunčica Savović.