Europska javnost često biva zbunjena statističkim podacima prema kojima članice EU još uvoze značajne količine energenata iz Rusije, unatoč proklamiranoj briselskoj politici prekida opskrbe i konstantnom postroženju sankcija. Štoviše, Europska unija je u međuvremenu postala najveći uvoznik ruskog LNG-a kojim se kompenzira uvoz ruskog plina, pri čemu je pojedinačno gledajući EU i njegov najveći kupac, nabavljajući više od polovice količina ruskog LNG-a.

Plus već četvrti kvartal

Za ruski prirodni plin, za koji nisu kao u slučaju ugljena i nafte uvedene sankcije, ostavljen je rok za prilagodbu, s tim da službeni Bruxelles ukazuje da i uvoz plina pada.

Najnoviji podaci Eurostata o saldu robne razmjene pokazuju da Rusija jest izgubila uvjerljivu poziciju partnera u opskrbi članica EU energentima i kako je njezino istiskivanje nadomješteno energentima iz SAD-a, Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva. U prvom tromjesečju 2020. u ukupnom uvozu energenata udjel Rusije bio je 27,7 posto, s tim da je u prethodnom razdoblju bio i viši, dok je u drugom ovogodišnjem tromjesečju pao na 3,7%. Smanjenje je rezultat ograničenja uvoza, ali i pada cijena koje su jedno vrijeme i nakon uvođenja sankcija držali Rusiju velikim opskrbljivačem Unije (sve do kraja 2022.).

Početkom 2020. današnji glavni energetski snabdjevači EU držali su između 6,2 i 6,3% tržišta EU, a u međuvremenu, svi su debelo preskočili Rusiju. Najveći udjel u uvozu energenata ima SAD (16%), Norveška (10,9%) i Ujedinjeno Kraljevstvo (5,8%). U apsolutnim iznosima, u prvom kvartalu 2020. vrijednost energetskog uvoza iz Rusije bila je na razini 21,6 milijardi eura, a pala je na 4,5 milijarde, dok je istodobno iz Sjedinjenih Država porastao sa 6,1 na na 19,3 milijarde, iz Norveške s 4,9 na 13,2 milijarde, a iz Ujedinjenog Kraljevstva s 5,1 na 7 milijardi eura.

Ukupno, dakle, udjel Rusije u uvozu energije u EU u drugom tromjesečju 2024. iznosio je samo jednu devetinu zajedničkog udjela tri nova glavna partnera. EU je energetski ovisna, a samo u drugom tromjesečju deficit u vanjskotrgovinskim odnosima Eurostat bilježi deficit na razini od više od 88 milijardi eura. Izuzev sirovina, u svim ostalim najvažnijim robama EU je u robnoj razmjeni u plusu, i to već četvrti kvartal za redom.

Najveći kupci

Prije toga, sedam kvartala, počevši od zadnjega u 2021., ostvarivan je negativan saldo. Suficit u trgovinskim odnosima u drugom tromjesečju 2024. Eurostat je zabilježio u strojevima i vozilima (56,9 milijardi eura), kemikalijama i povezanim materijalima (59,3 milijarde), hrani i piću (13,9 milijardi), te ostaloj proizvedenoj robi (1,8 milijardi) i ostaloj robi (3,2 milijarde).

Generalno, članicama EU najvažnije je uvozno tržište je Kina, iz koje dolazi nešto više od petine svih roba, te SAD, UK, Švicarska i Turska, dok su te zemlje ujedno i najveći kupci EU proizvoda, s time da vodeću poziciju ima SAD, gdje je u drugom kvartalu završilo više od petine roba, a Kina je na trećoj poziciji, nakon Ujedinjenog Kraljevstva.