Vlada se polako vraća u puni pogon, a jedna od odluka koju sa zanimanjem čeka šira javnost i koja se treba prelomiti već u narednih mjesec dana je ona vezana uz subvencioniranje cijena energenata. Važeća uredba kojom je to definirano istječe krajem rujna. Zbog nemalih fiskalnih efekata protuinflacijskih mjera (rast deficita) iz Europske komisije već duže vrijeme pozivaju nacionalne vlade na njihovo ukidanje, a na tom tragu su i nedavne najave ministra financija Marka Primorca. Iako nije baš jednoznačno najavio kraj (svih) mjera ograničenja odnosno subvencioniranja cijena energenata, rekao je da je “uzevši u obzir trenutna tržišna kretanja, državni intervencionizam u ovom obliku sve manje opravdan”.

Rekao je, doduše, i da će se razmotriti “sve raspoložive mogućnosti s ciljem da cijene energenata za građane budu priuštive”, no to se uglavnom iščitava kao poruka da bi se s početkom listopada fokus izvršne vlasti trebao svesti na sprječavanje energetskog siromaštva kroz zaštitu socijalno ugroženog stanovništva, a ne linearne mjere.

Sve u svemu, sada se najizglednijim čini da nas s jeseni čekaju određena poskupljenja energenata. Ali kolika će ona biti, još je u domeni nagađanja, pa se tako čuju spekulacije da bi primjerice plin mogao poskupjeti za 15-ak posto, a neki kažu i do 25 posto. Iole potkrjepljenijih ili službenih računica zasad nema, a tek treba vidjeti i hoće li možda manji dio od postojećih mjera koje su primjenjivane u protekle dvije-tri godine na teret proračuna (PDV, trošarine, naknade), ipak ostati na snazi. U svakom slučaju, mada tržišta u kontekstu energenata danas ne obilježavaju ekstremne volatilnosti kakvima se svjedočilo 2022., neizvjesnosti i dalje ne manjka, a u novije vrijeme ponajprije su ih potaknule nove napetosti vezane uz razvoj događaja u rusko-ukrajinskom ratu.

Isplata zajma

Što bi ukidanje važećih mehanizama ograničenja cijena značilo za cijene plina i električne energije te što u tom pogledu danas sugeriraju tržišna kretanja, upitali smo i Hrvatsku elektroprivredu. No, to pitanje zasad nisu skloni komentirati, za razliku od objašnjenja vezanih uz poslovne rezultate kompanije za 2023. čija je objava na mrežnim stranicama prošla više-manje nezapaženo.

Naime, nakon 822 milijuna eura gubitka HEP grupe iskazanog za 2022., upravo na račun značajnog dijela tereta mjera za ublažavanje energetske krize koji je prebačen na tu kompaniju, prošla godina bila je u znaku stabilizacije poslovanja. Ostvarena je dobit od 116,6 milijuna eura. Na taj rezultat ključno je utjecala odluka Vlade kojom su opskrbljivači kupaca kategorije poduzetništvo unutar HEP grupe obeštećeni na isti način kao ostali opskrbljivači električnom energijom u Hrvatskoj. Usto, u Upravi na čelu s Vicom Oršulićem ističu dasu, za razliku od 2022. kada je zabilježen izraziti manjak dotoka vode za proizvodnju hidroelektrana, 2023. obilježile povoljne hidrološke okolnosti zahvaljujući kojima je u hidroelektranama proizvedeno 52 posto više (ili ukupno 7,5 TWh) nego godinu prije. Konačno, rezultatu je pogodovalo i smanjenja većine bitnih ulaznih troškova, odnosno prosječno niže cijene uvezene električne energije, ugljena i emisijskih jedinica.

Glavni pozitivan efekt ipak je bio u tome što su lani pokrenute aktivnosti na obeštećenju HEP-a za preuzeti teret energetske krize. Odlukom Vlade iz ožujka HEP je retroaktivno stavljen u ravnopravan položaj kao i ostali opskrbljivači na tržištu te mu je nadoknađena razlika između ugovorene cijene i cijene ograničene uredbom za kupce kategorije poduzetništvo u razdoblju od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2023. u iznosu 547,1 milijuna eura. Istovremeno, ističu u kompaniji, prema prethodnoj odluci Vlade koja je donesena za razdoblje nakon 1. travnja 2023. nastavljeno je s refundacijom sredstava na ime razlike cijena za poduzetništvo.

U HEP-u naglašavaju da se država i u sklopu zadnjeg, šestog paketa mjera Vlade odrekla isplate dijela dobiti HEP-a za buduća razdoblja do ukupnog iznosa od 194 milijuna eura, čime je osnažen investicijski potencijal i omogućen nastavak stabilnog poslovanja HEP-a. Također, Vlada je u ožujku prošle godine odobrila isplatu vlasničkog zajma od 400 milijuna eura za potrebe stabilizacije poslovanja.

Dodaju i kako je činjenica da hidrološke okolnosti značajno utječu na poslovanje HEP-a, ali i da je tu i niz drugih čimbenika. “Bitan faktor su vremenske okolnosti, kao što su, primjerice, bili ekstremni toplinski valovi ovog ljeta. Isto vrijedi i za raspoloživost elektrana – kako u Hrvatskoj, tako i na susjednim tržištima. Konačno, važno je i kretanje cijena električne energije i energenata na nama relevantnim tržištima”, objašnjavaju u HEP-u.

Polovina iz Krškog

Podsjećaju pritom da su se, unatoč rastu, u posljednjem razdoblju cijene električne energije održale na sličnoj razini kao što su bile početkom ove godine. Kako bilo, iz vodstva kompanije poručuju da kontinuirano prate kretanja na energetskim tržištima te se sukladno tome optimira proizvodnja i nabava električne energije.

Inače, potrebe za električnom energijom hrvatskog elektroenergetskog sustava namiruju se iz domaćih elektrana te uvozom električne energije, od čega gotovo polovinu čini proizvodnja iz hrvatskog dijela nuklearne elektrane Krško.