Američko tržište dionica u posljednje dvije godine bilježi zamah. Indeks S&P 500 porastao je za otprilike 40% otkako je predsjednik Joe Biden preuzeo dužnost u siječnju 2021. i, zajedno s Dow Jonesom i NASDAQ-om, opetovano postavlja nove rekorde. Povrh toga, dolar je naglo ojačao u odnosu na sve glavne valute, dok je cijena zlata porasla na rekordnih 2.470 dolara po unci ranije ovog mjeseca.

Ekonomistima i komentatorima nije lako objasniti ove trendove. Iako bi se povećanje cijena zlata moglo pripisati povećanoj percepciji rizika koja proizlazi iz političkih i geopolitičkih neizvjesnosti, ovo objašnjenje ne uzima u obzir procvat tržišta dionica. Nasuprot tome, pad VIX indeksa volatilnosti od 2022. mogao bi objasniti rast američkog tržišta dionica, ali ne i skok cijena zlata.

Jedno od mogućih objašnjenja za procvat dionica jest brzi razvoj umjetne inteligencije od kraja 2022. koji je uzrokovao nagli porast dionica tvrtki poput proizvođača čipova NVIDIA. No, dok je tehnološki sektor doživio najveće dobitke i privukao najviše pozornosti, tržište je stalno raslo na svim razinama, čak i ako isključimo tehnološke dionice.

Odgovor na deviznom tržištu

Neki vjeruju da se rast cijena dionica i zlata može objasniti američkom monetarnom politikom. Kamatne stope u SAD-u porasle su u posljednje dvije i pol godine, uključujući dugoročne stope. To je trebalo smanjiti cijene dionica i robe. Tržišta dionica obično bilježe pad kada kamatne stope rastu, pod pretpostavkom da ostali čimbenici ostanu nepromijenjeni. Razlog tome jest činjenica da rast kamatnih stopa smanjuje sadašnju diskontiranu vrijednost budućih korporativnih zarada, potičući ulagače da prijeđu s dionica na obveznice. Štoviše, cijena zlata također ima tendenciju pada kada rastu realne kamatne stope (prilagođene inflaciji) i obrnuto.

Kako onda itko može tvrditi da se američkom monetarnom politikom može objasniti procvat dionica i zlata? Argument glasi da ulagatelji u tržišnom gospodarstvu, sasvim prirodno, očekuju da će Federalne rezerve početi ublažavati monetarnu politiku kasnije ove godine, što bi u teoriji moglo objasniti i visoke cijene dionica i zlata.

Dakle, što objašnjava nedavna financijska tržišta? Je li to zatezanje američke monetarne politike u posljednje dvije godine ili trenutačna očekivanja o labavijoj monetarnoj politici u budućnosti?

Odgovor možemo potražiti na deviznom tržištu. Najjači dokaz protiv objašnjenja visokih cijena dionica i zlata monetarnom politikom jest da je američki dolar sada također viši za otprilike 14% nego prije tri godine. Da su realne kamatne stope bile niske ili da se očekivalo da će pasti, dolar bi oslabio u tom razdoblju.

Drugo moguće objašnjenje za skok cijena zlata jest da su se mnoge zemlje počele diverzificirati od dolara, posebno potencijalni američki protivnici poput Kine. Ali da je to pravo objašnjenje, dolar bi oslabio umjesto da dosegne najvišu razinu u 20 godina. Osim toga, malo je dokaza da povećane geopolitičke napetosti između SAD-a i Kine potiču globalni odmak od dolara, barem do sada.

Još jedno objašnjenje istovremenog rasta cijena dionica, zlata i dolara temelji se na snažnom američkom gospodarstvu koje potiče snažnu potražnju za ovom imovinom.

Hoće li tako i ostati?

Američki gospodarski rast svakako je usporio na 2,5 posto u 2023. godini. Ipak, i dalje je premašio prosječnu stopu rasta za ovo stoljeće – oko 2 posto od 2001. godine. Potražnja potrošača ostala je snažna, poduprta zakonima o gospodarstvu koje je potpisala Bidenova vlada, osobito Zakonom o čipovima i znanosti, Zakonom o ulaganjima u infrastrukturu i radnim mjestima te Zakonom o smanjenju inflacije koji su pomogli potaknuti rast u 2021. i 2022.

Što je još važnije, gospodarska aktivnost dosljedno je premašivala očekivanja u posljednje tri godine. Prije dvije godine, među analitičarima i širom javnosti prevladavalo je uvjerenje da su Sjedinjene Države na rubu recesije ili da su već u recesiji. No, suprotno tim očekivanjima, realni BDP nastavio je rasti.

Rast BDP-a bio je iznimno visok u 2021., a gospodarska aktivnost nastavila je s iznenađujućim rastom u 2022. i 2023., unatoč sumornim predviđanjima o dugotrajnom padu gospodarske aktivnosti. Rast se do sada nastavio i u 2024. godini. I dok ni demokrati ni republikanci nisu skloni preokrenuti fiskalnu ekspanziju kako bi zaustavili rast nacionalnog duga, potražnja za dolarom kao sigurnim utočištem ostala je snažna, što upućuje na to da globalni ulagači imaju povjerenja u stabilnost i otpornost američkog gospodarstva.

Svaki put kada rast premaši očekivanja, potražnja za američkim dionicama, zlatom i dolarom raste. No, tek ćemo vidjeti hoće li se ti trendovi nastaviti i nakon predsjedničkih izbora u studenom.

*autor je profesor formiranja kapitala i rasta na Sveučilištu Harvard, bio je član Vijeća ekonomskih savjetnika predsjednika Billa Clintona. Znanstveni je suradnik u američkom Nacionalnom uredu za ekonomska istraživanja