NLB je u ponudi za preuzimanje stekla 36,39 posto dionica Addiko banke, bankarske grupacije sa sjedištem u Beču koja posluje na području bivše Jugoslavije. Slovenska banka željela je steći najmanje 75 posto vlasništva, pa je ponuda, koja je završila u petak poslijepodne, ocijenjena neuspješnom. Tako je i propao povratak NLB-a na hrvatsko tržište koji je bio i najvažniji strateški cilj kojeg se željelo postići preuzimanjem Addika.

NLB je ponudu za preuzimanje Addiko banke objavila početkom lipnja i prvotno je ponudio 20 eura po dionici, umanjeno za buduće isplate dividende. Sredinom srpnja je tada povećao ponuđenu cijenu na 22 eura za dionicu Addiko banke, opet umanjenu za buduće isplate dividende. Ponuda je vrijedila do 16. kolovoza u 17 sati, piše Slovenska tiskovna agencija.

U banci sa sjedištem u glavnom gradu Austrije najmanje 75 posto dionica željela je preuzeti najveća slovenska banka, koja je ujedno i najveća bankarska grupacija sa sjedištem na području bivše Jugoslavije. Zbog toga su stručnjaci, ali i upravni odbor Addiko banke, zbog složene i raštrkane vlasničke strukture, sumnjali u mogućnost uspjeha ponude.

Nakon obavljenih postupaka ti su se strahovi pokazali opravdanima. Ponudu su trebali prihvatiti vlasnici najmanje 14.625.000 dionica, no kako je priopćeno iz NLB-a, taj uvjet nije ispunjen i ponuda nije uspjela.

Transparentna ponuda

Ponudu su prihvatili vlasnici 7.096.224 dionice Addiko banke, što predstavlja 36,39 posto ukupnog broja, pojašnjavaju iz NLB-a. Stoga se namira ponude neće provoditi, a neće ni produžiti rok ponude.

Predsjednik NLB-a Blaž Brodnjak u priopćenju je napisao kako je NLB da transparentnu ponudu svim dioničarima Addiko banke i nastojala im omogućiti prodaju dionica pod istim uvjetima i po primjerenoj cijeni.

“Razumijemo i poštujemo da je nisu svi dioničari takvom ocijenili i nisu prihvatili, iako ostajemo uvjereni da brojne prednosti i strateške koristi od mogućeg povezivanja dviju grupacija ostaju nepromijenjene”, naglasio je.

Zahvalio je dioničarima koji su prihvatili ponudu, posebice upravi i nadzornom odboru, na pruženoj prilici te dodao: “NLB ostaje predana daljnjem razvoju poslovanja i provedbi nove poslovne strategije, uključujući i moguće druge mogućnosti preuzimanja”.

Objava ishoda ponude za preuzimanje dolazi nakon što je Europska središnja banka (ECB) nedavno oduzela glasačka prava dvojici važnih dioničara zbog nepoštivanja austrijskog zakonodavstva. Riječ je o srbijanskim tvrtkama Alta Pay i Diplomat Pay za koje je ECB procijenio da djeluju usklađeno, pa za sada ne mogu raspolagati svojim udjelom od 19,62 posto. Mjera će ostati na snazi sve dok ECB ne utvrdi da kupnja ovog udjela nije zabranjena prema austrijskom Zakonu o bankarstvu.

Kako se čini, upravo su Alta Pay odnosno Diplomat Pay, odigrali ključnu ulogu u neuspjehu NLB-a. Zbog toga bi Brodnjaku u nekom budućem eventualnom pokušaju preuzimanja Addika posao mogao znatno olakšati dogovor sa srbijanskim biznismenom Davorom Macurom koji je vlasnik spomenutih dionica. No, vlasnik Alta Grupe Davor Macura već je ranije za austrijski Die Presse jasno dao do znanja da ne namjerava prodati svoj udjel NLB-u pa dio promatrača ocjenjuje da će upravo Alta Pay i Diplomat Pay u budućem razdoblju pokušati pomalo povećavati svoj udjel u Addiku.

S druge strane, analitičari se pitaju hoće li se Blaž Brodnjak nakon ovog neuspjeha dioničarima NLB-a pokušati “umiliti” povećanjem dividende. Banka je nedavno isplatila prvi dio dividende u ukupnom iznosu od 110 milijuna eura (5,5 eura bruto po dionici), a krajem godine trebala bi uslijediti i isplata drugog dijela, u istom ukupnom iznosu.

Addiko banka sa sjedištem u Beču nastala je iz istočnoeuropskog dijela nekadašnje banke Hypo Alpe Adria. Prisutna je u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji i Crnoj Gori. Specijalizirana je za poslovanje sa stanovništvom i malim poduzetnicima.

NLB Grupa posluje u Sloveniji, Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori i Srbiji, a već godinama neostvarena želja joj je povratak na hrvatsko tržište, koje koči spor oko prenesenih deviznih depozita bivše Ljubljanske banke. Ranije ovog mjeseca NLB je dobio odobrenje ECB-a za ulazak na hrvatsko tržište, ali samo preko svog odjela leasinga.

Kostić odustao

NLB je od 2020. uspješno proveo dvije važne akvizicije u bankarskom sektoru, a to su preuzimanja Komercijalne banke u Srbiji 2020. i Sberbank Slovenije 2022., koja je kasnije preimenovana u N Banku. Obje su uspješno integrirane u NLB grupu.

Za Addiko banku u igri je (bio) i Agri Europe koji je u vlasništvu srbijanskog biznismena Miodraga Kostića i koji kontrolira Gorenjsku banku u Sloveniji. Već posjeduje 10 posto Addiko banke, a svojom je ponudom, koja je također nakon dva produljenja istekla 16. kolovoza u 17 sati, htjela preuzeti još 17 posto. Agri Europe je za dionicu Addika ponudila znatno manje od NLB-a, 16,24 eura ili više 17,50 eura umanjeno za već isplaćenu dividendu za prošlu godinu. Ni Kostićeva ponuda nije uspjela, a srbijanski biznismen očito je odlučio odustati od daljnje borbe. Iz Agri Europe sada kažu da im je namjera smanjiti udio u kapitalu Addiko banke ispod 10 posto. Ako uprava banke to odobri, AEC će prodati najmanje 11.000 dionica kako bi udio u kapitalu Addika bio ispod 10 posto, navodi se u priopćenju. Nije naveden razlog za ovu odluku.

Nakon svega, bilo je jasno da će u kratkom roku tržišna vrijednost Addika pasti. Potvrdilo se to već i u srijedu. Dionice Addiko banke pale su u srijedu na Bečkoj burzi za 7,4 posto, na 18,05 eura.