Bosna i Hercegovina je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni s tzv. ostalim zemljama, jedino s Velikom Britanijom.

U detaljnim podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, koji su objavljeni u njihovom Infocomu, navodi se da je u prvoj polovini godine u Veliku Britaniju izvezeno proizvoda za 49,6 milijuna KM, a uvezeno za 42,3 milijuna KM.

Treća tržišta

S druge strane, najveći deficit među trećim zemljama je s Turskom, za više od 600 milijuna KM (oko 300 milijuna eura).

U Tursku je prodano proizvoda za 182,6 milijuna KM, a iz Turske je stiglo 793 milijuna KM.

Slijedi Kina, u koju je otišlo 31,2 milijuna KM proizvoda iz BiH, dok je iz ove zemlje stiglo čak 507 milijuna KM. U SAD je izvezeno robe u vrijednosti od 96,7 milijuna KM, a primljeno 128,7 milijuna KM. Iz Rusije je stiglo proizvoda u vrijednosti od 92,8 milijuna KM, au teritorijalno najveću zemlju svijeta otišlo je robe u vrijednosti od 39,4 milijuna KM. U Ujedinjene Arapske Emirate izvezeno je robe za 23,1 milijun KM, a stiglo je gotovo dvostruko više, odnosno 45,5 milijuna KM.

Najmnogoljudnija zemlja svijeta Indija u Indiju je otišla za oko devet milijuna KM, a stigla za 41,9 milijuna KM, dok je iz Egipta uvezeno 22,6 milijuna KM, a izvezeno oko šest milijuna KM.

“U vanjskotrgovinskoj razmjeni s trećim zemljama Bosna i Hercegovina je ostvarila ukupan rast izvoza na takozvana treća tržišta. Izvoz je povećan u Tursku i Kinu, ali s ovim zemljama imamo dubok trgovinski deficit. U sljedećim se kvartalima očekuje dalji rast izvoza u skladu s globalnom potražnjom. Bosna i Hercegovina je dio globalnih ekonomskih tokova te će se događanja u evropodručju manifestovati na bh. trgovinske tokove. U skladu s tim, očekuje se veća inozemna potražnja za našim proizvodima, što će povećavati ukupan bh. izvoz prvenstveno na tržište EU. Ukupan uvoz u Bosnu Hercegovinu je rastao u prethodnom periodu s tržišta EU i ostalih tržišta”, naveli su iz Vanjskotrgovinske komore BiH.

Doktor ekonomske diplomacije Siniša Pepić kaže za “Nezavisne novine” da visoki deficit BiH, posebno u robnoj razmjeni s trećim zemljama, odražava duboko ukorijenjene strukturne probleme u ekonomiji zemlje.

“Naše gospodarstvo, bazirano na niskotehnološkim industrijama i izvozu sirovina, nije dovoljno konkurentno da bi se uspješno natjecalo na globalnom tržištu, posebice u odnosu na zemlje s jakom industrijskom bazom i visokotehnološkim sektorima. Osim toga, nepovoljni su i uvjeti za razvoj globalnog tržišta, tečaj konvertibilne marke dodatno otežava izvoz, čineći naše proizvode skupljima i manje atraktivnima na tim tržištima”, istaknuo je Pepić. Kako kaže, nedostatak diverzifikacije izvoza i prevelika ovisnost o nekoliko ključnih tržišta dodatno komplicira situaciju, a domaće tvrtke često ne mogu ispuniti visoke standarde i očekivanja na tržištima poput SAD-a ili Kine.

“U tom kontekstu uloga diplomacije, a posebno trgovačke diplomacije, postaje bitna. Nažalost, ovaj koncept još uvijek nije dovoljno razvijen niti prepoznat u Bosni i Hercegovini. Gospodarska diplomacija, koja podrazumijeva aktivan angažman diplomatskih misija u promicanju ekonomskih interesa zemlje i otvaranje novih tržišta za domaće kompanije, mogli bi biti ključni faktor u smanjenju deficita i poboljšanju trgovinskih odnosa”, istaknuo je Pepić.

Nedostatak strategije

Dodao je kako nedostatak strategije i slaba koordinacija između gospodarskog sektora i diplomatskih misija otežava provedbu ovog koncepta u praksi.

“U cilju poboljšanja vanjskotrgovinske bilance potrebno je hitno uvesti i razvijati gospodarsku diplomaciju kao sastavni dio vanjske politike BiH. To bi uključivalo obuku diplomatskog osoblja u pitanjima gospodarstva i trgovine, jačanje suradnje između diplomatskih predstavništava i domaćih tvrtki te aktivno traženje novih trgovinskih mogućnosti i sklapanje povoljnijih trgovinskih sporazuma”, pojašnjava.