Ministarstvo informacija i telekomunikacija objavilo je da je u prvih šest mjeseci 2024. izvoz proizvoda i usluga u području informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija (ICT) porastao za 18,84 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne, rekordne godine.

“Izvoz ICT usluga u razdoblju iza nas nastavio je bilježiti konstantan i stabilan rast te je u prvom polugodištu ove godine iznosio milijardu i 943 milijuna eura, dok je u istom razdoblju 2023. godine iznosio milijardu i 635 milijuna eura. eura”, priopćeno je.

Dugoročni rast

Od 2012. do 2023. prihodi od izvoza te gospodarske grane porasli su 10 puta, navodi se, dok se prema postojećim projekcijama očekuje da će do kraja godine dosegnuti čak četiri milijarde eura. Istaknuli su i kako nastavljaju provoditi čitav niz aktivnosti s ciljem daljnjeg ubrzanog razvoja područja ICT-a, koje predstavlja jedan od najjačih pokretača ukupnog gospodarskog napretka Srbije. Nastavit će se, najavljuju iz Ministarstva informiranja i telekomunikacija, s predanim radom na poboljšanju poslovnog okruženja i stvaranju svih potrebnih preduvjeta kako bi se trend rasta ICT sektora nastavio istim intenzitetom i u budućnosti. Vrijednost izvoza ICT usluga premašila je cjelokupni izvoz hrane, dakle i poljoprivrede i prehrambene industrije. Udio ICT sektora u proizvodnji odavno je premašio prosjek cijele Europske unije (od 4,89 posto). Direktor Instituta za razvoj i inovacije Nenad Jevtović kaže za Danas da se često kada se govori o ICT-u misli samo na programere.

“Međutim, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), sam taj sektor se odnosi na informacije i komunikacije, a tu spada i izdavaštvo delta, sve što je vezano za kinematografiju, zatim sve što je vezano za emisioni program, zatim telekomunikacije, kao i računalno programiranje i informacijsko-uslužne djelatnosti. Tih šest poddjelatnosti čini ICT sektor”, objašnjava sugovornik. Kako dodaje, ovaj sektor je veliki pokretač srpskog gospodarstva. “Oko pet posto našeg BDP-a u 2022. dolazi iz ovog sektora, od čega polovica iz računalnog programiranja. Ti su udjeli sigurno veći jer ima puno tokova novca koje službena statistika ne može obuhvatiti, poput kriptovaluta i slično”, kaže Jevtović. Potencijali su, prema njegovim riječima, veliki, ali trebalo bi postaviti neka pitanja. “Mi prodajemo svoje usluge i svoje radne sate, ali je potrebno i da pređemo na onaj nivo gdje će nastajati srednja i velika poduzeća u IT sektoru koja će izvoziti iz Srbije. Dakle, da ne prodajemo samo radne sate, već i proizvod”, smatra Jevtović.

Ministar informacija i telekomunikacija Dejan Ristić izjavio je za RTS da rezultati pokazuju da je cilj od četiri milijarde eura izvoza ove godine dostižan.

“Apsolutno imamo kapaciteta za to, a to pokazuju i rezultati. U prvih pet mjeseci ove godine izvoz je porastao za 20 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ministarstvo kontinuirano radi na poboljšanju okruženja za IT sektor te nastavljamo stalni dijalog s našim partnerima. Stvaramo zajednicu znanja u kojoj surađuju znanstveni instituti i poslovni subjekti kako bi procvat IT sektora bio trajan”, rekao je Ristić.

Ruski faktor

Ovdje moramo spomenuti da je eksplozivnom rastu IT sektora svakako pogodovalo dodatnih 10.000 tvrtki koje su otvorili Rusi koji su počeli emigrirati od izbijanja rata u Ukrajini. Osnovali su većinu tvrtki iz područja računalnog programiranja, doveli veliki strani kapital, a rade gotovo isključivo sa stranim naručiteljima.

“Kada će izvoz ICT proizvoda ugroziti manje grane bilo je samo pitanje vremena, ali sada se postavlja pitanje – mogu li se te ogromne, dvoznamenkaste stope rasta nastaviti u, primjerice, sljedećih deset godina”, rekao je Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize u Privrednoj komori Srbije. Podsjeća i da je ICT znatno manji od domaće proizvodne industrije, da je Srbija i dalje proizvodno orijentirano gospodarstvo te da se u dogledno vrijeme neće moći mjeriti s, primjerice, kemijskom i metalskom industrijom.