Bitka za austrijsku Addiko banku dobila je ovih dana novi zaplet jer se u proces umiješala i Europska središnja banka (ECB) koja je zbog kršenja austrijskog zakonodavstva, srpskim kompanijama Alta Payu i Diplomat Payu oduzela glasačka prava.
Kako će oduzimanje glasačkih prava utjecati na uspjeh ponude za preuzimanje NLB-a, koja istječe danas, zasad nije jasno. Analitičari procjenjuju da je uspjeh NLB-ove ponude sada malo vjerojatan, piše ljubljansko Delo.
Kako god bilo, tržište je negativno reagiralo na ovu informaciju. Naime, u srijedu su dionice Addika na Bečkoj burzi srezane na 19,60 eura, najniže u posljednjih mjesec dana. To signalizira da investitori sada drže manje vjerojatnim preuzimanje Addika od strane NLB-a.
Europska središnja banka (ECB) privremeno je oduzela glasačka prava dvojici važnih dioničara austrijske banke Addiko Bank, za koju je zainteresiran NLB. Srbijanske tvrtke Alta Pay i Diplomat Pay zasad ne mogu raspolagati svojim udjelom od 19,62 posto, objavila je ta bečka banka.
Nisu prijavili rast udjela
Tvrtka Alta Pay, koju vodi srpski biznismen Davor Macura, krajem ožujka ušla je u vlasništvo Addiko banke. Do svibnja je postupno povećavao svoj udio, a onda je dio udjela prodao beogradskoj tvrtki Diplomat Pay.
Sada Alta Pay posjeduje 9,63 posto dionica Addiko banke, dok Diplomat Pay posjeduje 9,99 posto. ECB je primijetio da srbijanske tvrtke to nisu prijavile austrijskoj Agenciji za financijsko tržište (FMA). Stoga im je donijela odluku o privremenom oduzimanju prava glasa po tim dionicama.
Mjera će biti na snazi sve dok ECB ne utvrdi da kupnja ovog udjela nije zabranjena prema austrijskom Zakonu o bankama, piše u današnjem priopćenju Addiko banke.
Istovremeno, ECB je zatražio od Trgovačkog suda u Beču da imenuje povjerenika za neaktivna glasačka prava. Također je obavijestila sud da Alta Pay i Diplomat Pay djeluju zajedno i stoga premašuju prag od 10% kvalificiranog udjela. Ako bi jedan od tih dioničara ili treća strana koja djeluje zajedno s njima stekla dodatne dionice Addiko banke, ECB bi također zamrznuo glasačka prava iz tih dionica.
“Sporovi oko prijenosa dionica i glasine o pozadini dioničara vjerojatno su izazvali previše kaosa za ECB”, komentirao je Florian Beckermann, predsjednik austrijske udruge za ulagače, za Frankfurter Allgemeine Zeitung.
Dodaje, međutim, da je “zakašnjela odluka regulatora” dobra iz perspektive tržišta kapitala. Odluka ECB-a sada povećava pritisak na Alta Pay i povezane ulagače da prihvate ponudu za preuzimanje NLB-a. Hoće li, međutim, biti dostignut prag prihvaćanja ponude od 75 posto, ostaje za vidjeti.
“Ako NLB ne bude uspješna, svi će dioničari krenuti u neizvjesnu budućnost”, upozorio je Beckermann. NLB je ponudu za preuzimanje Addiko banke objavila 7. lipnja i ponudila 20 eura po dionici, no tjedan dana kasnije povećala je cijenu na 22 eura. Slijedom poboljšane ponude u srpnju, NLB bi za Addiko ukupno trebao izdvojiti oko 430 milijuna eura.
Visok prag uspješnosti
Ponuda vrijedi do danas, a upravni odbor Addiko banke već ju je ocijenio financijski atraktivnom i predložio dioničarima da je prihvate. No, uprava Addiko banke također je izrazila nesigurnost u uspjeh ponude u poruci dioničarima. Prag uspješnosti postavljen je vrlo visoko sa 75 posto udjela, a prepreka na putu do tog cilja je trenutna složena i raspršena vlasnička struktura, navodi se.
Za Addiko banku u igri je i Agri Europe, u vlasništvu srpskog poduzetnika Miodraga Kostića, koja kontrolira Gorenjsku banku u Sloveniji. Već posjeduje 10 posto Addiko banke, a svojom ponudom želi preuzeti još 17 posto. Agri Europe trenutačno nudi 16,24 eura za dionicu Addiko banke.
Kao treći zainteresirani za Addiko banku spominjao se Macura sa svojom Alta Pay grupom, no on je, prema pisanju austrijskih novina, odustao od te namjere, ali je jasno dao do znanja da ne namjerava prodati svoj udio. Bez njega bi ponuda NLB-a de facto propala, piše austrijski list Die Presse.
Glavni motiv NLB-ove ponude za Addiko zapravo je hrvatsko tržište, što je predsjednik Uprave slovenske banke Blaž Brodnjak u više navrata i isticao. Strateškim planom u NLB-u su definirali da do kraja 2030. žele stvoriti grupu s imovinom vrijednom 50 milijardi eura, uz gotovo dvostruko veće prihode i dobit u odnosu na lanjska ostvarenja.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu