Jesu li Amerikanci spremni za trgovinski rat Kina – SAD?

Autor: Kenneth Rogoff , 05. kolovoz 2024. u 22:00
Foto: Reuters

Ciljaniji pristup razlikovao bi osjetljivu vojnu tehnologiju od druge robe.

Teško se sjetiti pitanja koje ujedinjuje duboko podijeljenu političku klasu SAD-a više od potrebe za obuzdavanjem sve većeg utjecaja Kine, bilo kroz trgovinska ograničenja, carine na kineska električna vozila ili zabranu TikToka.

Međutim, iako je argument nacionalne sigurnosti kao razlog za takve protekcionističke mjere nedvojbeno uvjerljiv, nejasno je jesu li američki politički čelnici i američka javnost spremni za potencijalne posljedice koje bi to moglo imati na gospodarstvo.

Među tvorcima politike prevladava uvjerenje da je američka proizvodna baza nestala uslijed porasta kineskog uvoza na američko tržište tijekom 2000-ih, što gotovo onemogućava brzo jačanje vojnog potencijala koje je omogućilo pobjedu Saveznika u Drugom svjetskom ratu.

U američkim političkim krugovima “kineski šok” često se prikazuje kao ogromna pogreška koja je poharala gradove diljem takozvanog Proizvodnog pojasa i dovela do naglog povećanja nejednakosti.

Predstava za birače
Slijedom toga, tvorci politika i komentatori drže da SAD mora spriječiti “kineski šok 2.0” nametanjem golemih carina i trgovinskih ograničenja kineskim tehnologijama kao što su mobiteli, bespilotne letjelice i, što je najvažnije, električna vozila, solarni paneli i oprema za proizvodnju zelene energije.

Predsjednik Joe Biden i njegov prethodnik Donald Trump ne slažu se oko većine pitanja. Međutim, kada je riječ o suočavanju s Kinom, čini se da se obojica natječu za titulu američkog predsjednika najgorljivijeg pobornika protekcionizma.

Oslanjanje na ‘prijateljskije’

Trebale bi im godine da razviju vlastite proizvodne baze koje se mogu natjecati s kineskima, posebno po cijenama koje nude ti proizvođači.

No, narativ kineskog šoka koji podupire trenutnu trgovinsku politiku SAD-a duboko je manjkav. Iako je tržišno natjecanje s kineskim proizvođačima negativno utjecalo na neka radna mjesta u proizvodnji, slobodna trgovina nesumnjivo je stvorila više pobjednika nego gubitnika.

Nadalje, potrošači iz SAD-a s niskim prihodima bili su među najvećim korisnicima jeftinog kineskog uvoza. Tvorce politike koji vjeruju da prekid trgovine s Kinom neće imati za posljedicu povećanje cijena i značajan politički zazor čeka grub povratak u stvarnost.

Učinak trgovinskih ograničenja SAD-a na gospodarstvo mogao bi se svesti na najmanju moguću mjeru preusmjeravanjem kineskog uvoza preko dobavljača iz trećih zemalja, što bi Amerikancima omogućilo kupnju solarnih panela proizvedenih u Kini kao da su proizvedeni u Indiji, iako po višoj cijeni.

No, iako je ova predstava s carinama možda popularna među biračima, teško je dokučiti kako bi to poboljšalo nacionalnu sigurnost imalo više nego što je preusmjeravanje kineskog fentanila kroz Meksiko u SAD pomoglo u rješavanju opioidne krize.

Povrh toga, “prijateljskijim” zemljama trebale bi godine da razviju vlastite proizvodne baze koje se mogu natjecati s kineskima, posebno po niskim cijenama koje nude kineski proizvođači. U nekim sektorima poput električnih vozila, svojim je proizvodnim kapacitetima Kina postigla gotovo nepremostivo vodstvo u odnosu na zapadne zemlje.

S obzirom na takvo stanje stvari, cilj Ujedinjenih radnika automobilske industrije da Amerikanci kupuju električne automobile koje su u američkim postrojenjima proizveli radnici s visokim plaćama organizirani u sindikate bit će izuzetno teško postići, bez obzira koliko ga Biden ili Trump podržavali.

Bolje kompromis
Ciljaniji pristup u idealnim bi uvjetima razlikovao trgovinu koja uključuje osjetljive vojne tehnologije i drugu robu, ali to je složenije nego što mnogi shvaćaju. Konvergencija vojnih i civilnih tehnologija postala je bolno očita tijekom rusko-ukrajinskog rata, jer su jeftini dronovi izvorno projektirani za nošenje paketa prenamijenjeni u bombardere, a privatne mobilne mreže igraju ključnu ulogu u velikim bitkama. Osim toga, kao što je pokazala pandemija bolesti Covid-19, SAD i njegovi saveznici ovise o kineskim medicinskim potrepštinama.

Za nas koji vjerujemo da je multilateralna suradnja nužna za rješavanje gorućih svjetskih problema, od klimatskih promjena do reguliranja umjetne inteligencije, eskalacija suparništva između dviju velikih svjetskih sila duboko je zabrinjavajuća. Iz američke perspektive, kineska autoritarna vlada potkopava temeljne liberalne vrijednosti koje podupiru globalni ekonomski i politički poredak.

Nemilosrdni kibernetički napadi Kine i dalje predstavljaju neposrednu prijetnju američkom gospodarstvu i američkim tvrtkama, a potencijalna kineska blokada ili napad na Tajvan imali bi dalekosežne globalne posljedice. Iz perspektive Kine, SAD i njegovi saveznici cinično pokušavaju održati svjetski poredak uspostavljen kroz stoljeća europskog i američkog imperijalizma.

Na veliku žalost američkih diplomata, čini se da mnoge druge zemlje dijele to mišljenje, o čemu svjedoči rašireno nepoštivanje zapadnih sankcija protiv Rusije među gospodarstvima u razvoju i gospodarstvima u nastajanju. Neki se mogu nadati da će usporavanje kineskog gospodarstva obuzdati geopolitičke ambicije Kine. No, trajne poteškoće Kine mogu jednako vjerojatno dovesti do sukoba s SAD-om kao i do poticanja suradnje.

Ipak, unatoč onome što mnogi u SAD-u misle, ekonomsko razdvajanje Kine i SAD-a nije održiva opcija. Iako su trgovinska ograničenja Bidenove administracije i ratoborna retorika odgovor na kineske provokacije, obje zemlje moraju pronaći način da dođu do kompromisa ako žele postići stabilan, uključiv i održiv gospodarski rast.

© Project Syndicate 2024.

Komentirajte prvi

New Report

Close