Moramo se hitno pozabaviti stambenom krizom s kojom se suočavaju milijuni obitelji i mladih, kazala je nova/stara šefica Europske komisije Ursula von der Leyen koja je u govoru na nedavnom reizboru najavila da će Europska unija prvi put dobiti povjerenika, odnosno ministarstvo koje će se izravno baviti stambenom tematikom.
Hrvatska je također u pionirskom pothvatu pa Plenkovićeva Vlada privodi kraju izradu prve domaće stambene strategije, čija bi se provedba, vjerojatno u nekom dijelu, mogla financirati sredstvima europskih fondova.
Europska se unija uglavnom financira iz uplata bogatih država članica, no nakon pandemije počela se samostalno zaduživati i putem izdavanja zajedničkih obveznica, koje će se, dakako, jednog dana morati zajedno i vraćati.
Hrvatska, za sada, kao relativno slabije razvijena članica dobiva iz EU više sredstava nego što uplaćuje. Predsjednica Komisije pravda uvođenje novog stambenog povjerenika činjenicom da se Europa suočava sa stambenom krizom, a pogođeni su ljudi svih dobi i obitelji svih veličina.
I Komisija kriva za problem
“Razvit ćemo europski plan pristupačne stanogradnje kako bismo razmotrili sve pokretače krize i pomogli u otključavanju potrebnih privatnih i javnih ulaganja”, kazala je njemačka političarka.
U svom govoru, von der Leyen je priznala da stambeno zbrinjavanje nije prepoznato kao “tipičan” problem Bruxellesa. Ugovori EU ne spominju tu temu, a zemlje članice nisu dale Komisiji ovlasti da izravno intervenira u nekretninskom sektoru.
“Cijene i stanarine rastu. Ljudi se bore kako bi došli do pristupačnih domova. Želim da ova Komisija podupre ljude tamo gdje je to najvažnije, a ako je važno Europljanima, važno je i Europi”, rekla je von der Leyen i predložila reviziju pravila o državnoj potpori kako bi se one mogle dodjeljivati širem krugu stanovništva, a ne samo najsiromašnijima. Također, od Europske investicijske banke očekuje se da pokrene paneuropsku investicijsku platformu za stambenu izgradnju.
U istraživanju Eurobarometra iz proljeća 2024. stanovanje je navedeno kao nacionalni problem broj jedan u tri države članice (Irska, Luksemburg i Nizozemska), a među prva tri u druge dvije, Portugalu i Njemačkoj. Niz je zemalja u kojima se cijena stambenog prostora udvostručila u posljednjih desetak godina, među kojima je i Hrvatska. Španjolska u posljednje vrijeme vrije jer je turistički najam istjerao lokalno stanovništvo iz stanova i gurnuo ih u kontejnerska naselja.
Hrvatski ekonomist Željko Lovrinčević, i sam autor niza radova sa stambenom tematikom, skeptičan je prema najavi iz Bruxellesa jer smatra da je EU podbacio na mnogim poljima zbog kojih su cijene stanova otišle u nebo. Inače, uvođenje stambenog povjerenika jedna je od rijetkih tema oko koje se slažu i socijalisti i konzervativci, odnosno i ljevica i desnica jer je pristupačno stanovanje sve veći problem od sjevera do juga EU.
“Nebitno je kako se pojedino ministarstvo ili povjerenik zove, problem se ne rješava tako da se osnuje ministarstvo s imenom tog problema. Ni Hrvatska nije riješila svoje demografske probleme stvaranjem resora za demografiju”, ističe Lovrinčević te objašnjava da je problem stanovanja postao gorući problem Europe zbog katastrofalne provedbe u četiri druge politike, od kojih su tri u nadležnosti Komisije, a jedna u nadležnosti Europske središnje banke. To su regionalna politika, poljoprivredna politika, pretvaranje stambenog fonda u kratkoročni najam preko internetskih platformi te visoka inflacija.
“Prvi je problem neuspjela regionalna politika s kojom se ne događa ništa bitno. Imamo daljnju brutalnu koncentraciju u gradovima, dok se ruralno stanovništvo smanjuje. Drugo, zelena agenda nameće poljoprivredi sve veća ograničenja zbog čega ljudi napuštaju ruralne prostore jer se sve manje dohotka stvara u poljoprivredi, što pojačava pritisak na gradove i cijene stanovanja u njima.
Treće, ogroman je stambeni fond preko platformi usmjeren na kratkoročni najam i tu se ništa nije napravilo”, ističe Lovrinčević tri ozbiljna neuspjeha Europske komisije koji su utjecali na rast cijena najma i stambenih kvadrata. Četvrti je inflacija s kojom se nije proslavila Europska središnja banka.
Guraju inflaciju i štite banke
“Europska središnja banka pridonijela je rastu inflacije, a i sada je uvela nakaradni sustav po kojemu banke zarađuju ogromna sredstava a da ne rade ništa”, dodaje hrvatski analitičar. “Nije rješenje u novom povjereniku, rješenje je da se te četiri politike promijene i postanu funkcionalne. S novim stambenim povjerenikom samo očekujem mnoštvo administrativnih mjera i ograničenja koji će voditi do niza devijacija”, kaže.
Primjer političke nekonzistentnosti Lovrinčević pronalazi i u Hrvatskoj, gdje je hrvatska Vlada dopustila mirovinskim fondovima da ulažu u nekretnine, odnosno nekretninske fondove. Gdje god postoje takvi fondovi, cijene nekretnina su rasle, a ne padale.
Također, na cijene stanova utječe i energetska tranzicija jer traži ogromna ulaganja u opremanje prostora, što poskupljuje cijenu stanovanja i najma. Hrvatska je Vlada najavila da će početi s oporezivanjem praznih stanova te da će podstanarima odobravati subvencije, a vlasnicima stanova pokrivati dio najamnine, ako ih ponude u najam na pet ili deset godina.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.<p>ovo je pretpostavljam njemački jezik?</p>
Uključite se u raspravu