Najnoviji izvještaj o vladavini prava u Europskoj uniji (EU) sadrži više od tisuću stranica, rekla je potpredsjednica Europske komisije (EK) Vera Jourova tijekom predstavljanja izvještaja u srijedu u Bruxellesu.

Već peti put Europska komisija provjerava stanje nacionalnih pravosudnih sustava, antikorupcijskih pravila, slobode medija i drugih institucionalnih mehanizama kontrole – te upućuje preporuke na adrese 27 država članica.

Po prvi put u izvještaj su uključeni i kandidati za pristupanje Uniji: Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija. U vezi s izvještajem je održano više od 640 online sastanaka te su obavljeni razgovori s više od 930 službenika, novinara i predstavnika civilnog društva, navela je Jourova na konferenciji za novinare, piše Deutsche Welle.

U izvještaju nije dana dobra ocjena Mađarskoj, koja trenutno predsjeda rotirajućim predsjedništvom EU-a. Navodi se da ta zemlja nije ostvarila napredak ni na jednom od područja na kojima su 2023. uočeni nedostaci. Primjerice u pravosuđu ili u jačanju neovisnosti javnih medija.

Zamrznut EU novac Mađarskoj
Ovaj izvještaj bi mogao biti važan za Mađarsku jer je Europska komisija zamrznula novac namijenjen toj državi – zbog zabrinutosti za stanje vladavine prava. Nakon pravosudne reforme prošle godine je oslobođena samo otprilike jedna trećina tih zamrznutih sredstava.

Ni Slovačka, kojom od 2023. ponovno vlada proruski populist Robert Fico, nije dobila dobre ocjene. Samo na jednom području, fizičke sigurnosti novinara, Komisija bilježi napredak u usporedbi s prethodnom godinom.

EK također izražava zabrinutost zbog reorganizacije javnog radiotelevizijskog servisa u zemlji. Slovačka bi trebala pojačati pravila za obnovu i zaštitu javnih medija, navodi se u izvještaju. Europska komisija trenutno analizira novi zakon o toj temi, pojasnila je Jourova pred novinarima.

EK prijeti Slovačkoj i pravnim postupcima zbog planiranog zakona o nevladinim organizacijama. Nevladine organizacije koje primaju sredstva iz inozemstva trebale bi se prema novim propisima označiti kao “organizacije s inozemnom podrškom”. EU strahuje da bi ta oznaka mogla imati zastrašujući učinak na građane. Ako bi to kršilo zakone EU-a, moguće je pokretanje pravnog postupka protiv Slovačke.

Rumunjska, Poljska i Malta su upozorene od strane Komisije da ojačaju javni radiotelevizijski servis što se tiče uredničke neovisnosti i upravljanja. Italija je pozvana da osigura pravila i mehanizme koji jamče financiranje javnih medija i njihovu neovisnost. To Komisija zahtijeva i od Irske, Češke i Slovenije. U Italiji su zaposlenici javnog servisa RAI ove godine štrajkali – zbog nedostatka osoblja, ali i zbog optužbi za miješanje vlade.

Unatoč provedbi nekih reformi, Komisija se i dalje brine za neovisnost pravosuđa u nekim državama članicama, rekao je povjerenik za pravosuđe Didier Reynders na konferenciji za novinare. Kako bi se sudačko zvanje učinilo atraktivnim Komisija je preporučila državama članicama ulaganje u ljudske resurse.

Plaće sudaca jedna su od točaka na koje Komisija upozorava Njemačku. Ona bi trebala poduzeti mjere kako bi osigurala odgovarajuću plaću sudaca i državnih odvjetnika, navodi se u izvještaju.

Po mišljenju Komisije, Njemačka treba nešto poduzeti i protiv prebrzog prelaska bivših političara u gospodarstvo. Predlaže se da ministri i državni tajnici nakon napuštanja dužnosti duže moraju pauzirati prije nego što prijeđu u gospodarstvo. Od Njemačke se također traži napredak kod planiranog jačanja prava novinara na dobivanje informacija od saveznih vlasti.

Učinak strožih mjera
Sve u svemu, Komisija povlači pozitivnu bilancu za zadnjih pet godina, otkad je počela objavljivati izvještaj o vladavini prava. Na konferenciji za novinare potpredsjednica EK-a Jourova posebno je istaknula dva uspješna slučaja: Poljsku i Španjolsku.

Nakon promjene na vlasti u Poljskoj u proljeće je obustavljen postupak EU-a zbog kršenja vladavine prava u toj državi. A u Španjolskoj je sada, nakon pet godina, prevladana blokada Državnog sudbenog vijeća, koje je nadležno za imenovanje važnih dužnosnika u sudstvu. Izvještaj o vladavini prava je “preventivni alat”, objasnila je potpredsjednica EK Jourova i dodala: “Riječ je o ranom prepoznavanju problema s vladavinom prava.”

Po njezinim riječima, 68 posto preporuka iz prošle godine je provedeno. Učinak izvještaja ne može se ocjenjivati izolirano, smatra John Morijn, profesor prava na Sveučilištu u Groningenu. On kaže da taj učinak više ovisi o strožim mjerama kao što je zamrzavanje novca namijenjenog pojedinoj članici.

Profesor Morijn nadalje upozorava da postoje značajne razlike između država članica EU-a, pa ako se svih 27 vrlo različitih zemalja obrađuje u zajedničkom izvještaju, posebno problematični slučajevi mogu se izgubiti u masi, zaključuje Deutsche Welle.