Neto priljev izravnih stranih ulaganja lani je bio čak 45,23 posto manji nego 2022. godine. U prva četiri mjeseca ove godine nastavljen je trend pada, pa je na kraju travnja neto priljev izravnih stranih ulaganja bio 9,85 posto manji nego u istom razdoblju lani.

No, prema posljednjim podacima koje je objavila Središnja banka, krajem svibnja došlo je do blagog oporavka, pa je ukupni priljev stranih ulaganja za prvih pet mjeseci na približno istoj razini kao u istom razdoblju prošle godine, dok je neto priljev izravnih stranih ulaganja u prvih pet mjeseci veći za 9,66 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Negativni efekti
Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore (CUP) i ekonomski analitičar prof. dr. Vasilije Kostić rekao je da se trend koji prevladava kada su u pitanju izravna strana ulaganja (FDI) mora preokrenuti ili zaustaviti “jer će imati ozbiljne negativne utjecaje na makroekonomsku stabilnost”.

“Moramo se odreći krivog mišljenja da se investicije privlače na vlastitu štetu, što se do sada često činilo, a u tom smjeru idu i posljednje najave u poticanju ulaganja. Moramo jednom zauvijek naučiti barem osnovne lekcije, a jedna od njih je da priljev izravnih stranih ulaganja nije poželjan pod svaku cijenu, niti nam je svako strano ulaganje u interesu.

Naprotiv – rekao je Pobjedi predsjednik Udruženja poslodavaca Crne Gore (CUP) i ekonomski analitičar prof. dr Vasilije Kostić. Dodao je kako je u tom smislu već napravljena velika šteta pa je, kako je rekao, vrijeme da se takva politika redefinira i uskladi s našim potrebama i razvojnim ciljevima.

“Podaci na godišnjoj razini drastično su pogoršani i stoga su posebno zabrinjavajući te ujedno ukazuju na ozbiljne nedostatke u politici upravljanja izravnim stranim ulaganjima, za koje se može reći da su imali ozbiljne nedostatke i u vrijeme najvećeg priljeva stranih ulaganja – prije svega u dijelu poticanja priljeva izravnih stranih ulaganja u sektore koji su trebali generirati “skalabilan” rast crnogorske ekonomije – rekao je Kostić.

On smatra da je ta velika šansa nepovratno izgubljena jer je, kako kaže, potaknut samo goli kvantitativni rast stranih investicija, a ne njihova prijeko potrebna struktura sa stanovišta potreba razvoja crnogorske ekonomije i društva.

“Nažalost, isto se događa i danas, ali u puno gorem kontekstu, jer smo danas suočeni s ozbiljnim trendom pada priljeva stranih ulaganja, s manjkom u njihovoj kvaliteti – rekao je Kostić.

Prema preliminarnim podacima CBCG, ukupan priljev izravnih stranih ulaganja na kraju 2023. iznosio je 856,99 milijuna eura, dok je u isto vrijeme iz zemlje otišlo 428,32 milijuna eura.

Trendovi jasni
Neto priljev izravnih stranih ulaganja od siječnja do prosinca prošle godine iznosio je 428,67 milijuna eura, što je 45,23 posto manje nego u 2022. godini.

Ukupan priljev izravnih stranih ulaganja manji je za 25,59 posto u odnosu na 2022. godinu, što je rezultat pada ulaganja po osnovi interkompanijskog duga i ulaganja u poduzeća i banke te povlačenja ulaganja iz inozemstva.

Priljev izravnih stranih ulaganja u obliku vlasničkih ulaganja iznosio je 558,44 milijuna eura, što je 65,16 posto od ukupnog iznosa. Od toga je lani 463,18 milijuna eura uloženo u nekretnine, a 95,26 milijuna eura uloženo je u poduzeća i banke.