Prosječna isplaćena neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u svibnju iznosila je 1324 eura, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). U odnosu na prethodni mjesec (travanj) zarada domaćih zaposlenika porasla je neznatno, tek 0,07 posto. Doduše, od početka godine rast je viši nego što je bio u istom periodu lani (6,86 posto prema 3,56 posto).

Ovogodišnji jači rast plaća u prvih pet mjeseci možemo pripisati povišicama u državnim i javnim službama, za koje je izdvojeno 1,63 milijarde eura, što je dovelo do rasta plaća službenika i namještenika od 32 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. Sada će, ispada, zbog njih određeni projekti biti zaustavljeni ili odgođeni jer će u suprotnom proračunski manjak biti viši od planiranoga.

Najgore tekstilcima
Kako bilo, domaći radnici i dalje uživaju u rastu plaća. Brojke državnih statističara kažu da je prosječna plaća zaposlenih u tvrtkama u godinu dana (od svibnja 2024. do svibnja 2023.) rasla 16 posto. U tri godine čak 40,4 posto. Istovremeno, od svibnja 2021. do svibnja 2024., kumulativni rast cijena iznosio je 23,5 posto, kaže kalkulator inflacije DZS-a. Unatoč iznimno visokoj inflaciji, prema ovim brojkama, život bi radnicima ipak trebao biti bolji.

No situacija i prilike nisu iste svima i jako ovise o tome u kojoj je branši radnik zaposlen. Onima u zrakoplovnoj industriji, zdravstvu, financijama, IT-u, znanosti pa i javnoj upravi financijska je situacija bitno povoljnija od onih koji rade u tekstilnoj i drvnoj industriji ili određenim uslužnim djelatnostima.

Najgore je radnicima koji su zaposleni u tvrtkama koje se bave proizvodnjom odjeće, kakav je i Varteks, posljednji u nizu domaćih tekstilnih brendova koji odlazi u stečaj. Oni su u svibnju prosječno mjesečno zaradili tek 847 eura neto – najmanje u državi, pokazuju podaci DZS-a. Ništa bolja situacija nije ni u ostalim uslužnim djelatnostima, odnosno onima koje se odnose na poslove čišćenja, frizerskih i kozmetičkih salona. Njihovi zaposlenici u svibnju su prosječno zaradili 854 eura.

Općenito gledajući statistiku za svibanj, najniže plaće prevladavaju u pojedinim administrativnim zanimanjima, ugostiteljstvu, građevini (gradnja zgrada) te pojedinim granama prerađivačke industrije, poput tekstilne i drvne. Svi su ti zaposlenici u svibnju zaradili manje od 1000 eura. S druge strane, oni koji rade u zračnom prijevozu u prosjeku su u svibnju zaradili 2135 eura, najviše u Hrvatskoj.

Po visini plaća slijede zaposleni u zdravstvenom sektoru kojima je u svibnju isplaćena prosječna neto plaća od 1909 eura. U godinu dana zdravstvenim radnicima plaća je narasla čak 30 posto. Plaće iznad 1500 eura isplaćuju se uglavnom u energetskom sektoru, farmaceutskom, IKT-u, pojedinim granama prerađivačke industrije (proizvodnja električne opreme, motornih vozila i duhana).

Plaće od 1887 eura neto u svibnju su isplaćene i znanstvenicima, a nije loše niti onima koji rade u javnoj upravi, obrani i obaveznom socijalnom osiguranja gdje su prosječne plaće iznosile 1677 eura.

Podgrijavaju inflaciju
Rast plaća, bez sumnje, raduje svakog radnika, no on ima i svoj kontraefekt – podgrijava inflaciju. Ekonomisti HNB-a tako u svojim nedavnim makroekonomskim projekcijama kažu da bi se “snažno tržište rada te viši rast nominalnih plaća mogao jače i/ili dugotrajnije od očekivanog preliti na potrošačke cijene”.

Prema njihovim prognozama daljnjem snažnom ratu plaća ne bi se trebali nadati. Nominalni rast bruto plaće od 14,7 posto u 2023. tako bi već ove godine mogao skliznuti na 10,4 posto, dok bi realna bruto plaća trebala slabo porasti s lanjskih 6,4 na 6,5 posto. Već u 2025. ti bi se postoci, prema HNB-u, mogli prepoloviti.