U nastojanju da ohladi pregrijanu ekonomiju i inflaciju koja je u lipnju premašila 70 posto, Turska je predstavila planove za reviziju poreza na dobit, uključujući minimalnu stopu od 10 posto.

Vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana u utorak je iznijela opsežan paket poreznih reformi pred ključne parlamentarne odbore.

Siva ekonomija
Reforme imaju za cilj proširiti poreznu osnovicu i pridonijeti naporima da se smanji goruća inflacija pooštravanjem fiskalne politike. Dio su šireg programa gospodarskog preokreta koji je započeo nakon Erdoğanova ponovnog izbora u svibnju 2023., piše Financial Times.

AKP, koja predvodi koaliciju koja kontrolira parlament, postavio je planove koji uključuju minimalnu stopu poreza na dobit i promjene u tretmanu zaklada za ulaganje u imovinu. Predlaže se uvođenje minimalne stope od deset posto za većinu etabliranih tvrtki, bez obzira na izuzeća.

Standardna zakonska stopa poreza na dobit poduzeća postavljena je na 25 posto, ali neka poduzeća koriste izuzeća kako bi postigla mnogo nižu efektivnu stopu.

Multinacionalne kompanije s godišnjim prometom većim od 750 milijuna eura također bi se suočile s minimalnim porezom od 15 posto na globalni prihod. Tim potezom Turska bi se uskladila s dogovorom OECD-a čiji je cilj spriječiti poduzeća da traže utočište u oazama s niskim porezima.

Porezni planovi također bi vlastima dali širi alat za reviziju tvrtki i primjenu kazni za one koji krše pravila, čime se cilja na suzbijanje sive ekonomije u zemlji.

Ekonomski tim predvođen ministrom financija Mehmetom Şimşekom, pooštrio je fiskalnu politiku tijekom prošle godine u sklopu cilja obuzdavanja inflacije. Kreatori politike nastoje ispraviti druge ozbiljne neravnoteže uzrokovane prethodnim Erdoğanovim neortodoksnim politikama, prvenstveno ultraniskim kamatnim stopama i velikodušnoj predizbornoj potrošnji.

“Nastavit ćemo s naporima da osiguramo da nijedno područje u Turskoj ne ostane neoporezovano”, rekao je Şimşek, prenosi FT. Inicijative za povećanje prihoda pojačale su pritisak na građane i pridonijele ozbiljnom padu popularnosti Erdoğanove AKP na lokalnim izborima u ožujku.

Više pojedinosti
U nastojanju da ublaži dio tog pritiska, AKP je rekao da planira povećati minimalnu javnu mirovinu za 2500 lira na 12.500 lira (378 USD) mjesečno. Promjena će se primjenjivati ​​na samo oko 3,7 milijuna umirovljenika s najnižim primanjima. Dužnosnici se klade da će porezne promjene pomoći u smanjenju deficita državnog proračuna, koji se povećao kao rezultat obnove nakon razornog potresa prošle godine.

Masovna javna potrošnja prije izbora u svibnju 2023., uključujući velika povećanja plaća u javnom sektoru i mirovina, također je nagrizla javne financije. Proračunski deficit opće države dosegao je prošle godine 5,3 posto BDP-a, najviše od 2009., znatno iznad prosjeka od dva posto od 2006. do 2022.

Novi porezi također bi trebali nadopuniti pooštravanje monetarne politike središnje banke, koja je povećala svoju glavnu kamatnu stopu na 50 posto u ožujku s 8,5 posto u lipnju 2023., nakon što je Erdoğan odustao od svog inzistiranja na niskim stopama.