Makroekonomisti UniCredit Grupe podignuli su prognozu rasta hrvatskog gospodarstva za ovu godinu na 3,2 posto, a blago je smanjili za iduću, na 3,3 posto, istaknula je bankovna grupacija u svojoj tromjesečnoj prognozi u srijedu.

Iz UniCredita očekuju da će gospodarski rast zemalja Srednje i Istočne Europe iznositi oko 2,7 posto u 2024. i 2,9 posto u 2025. godini, dok je za područje zapadnog Balkana predviđen rast od oko tri posto. Također, prognoziraju da će BDP u Turskoj porasti za 3,6 posto u 2024. i 3,3 posto 2025. dok će u Rusiji iznositi tri posto 2024. te 1,6 posto u 2025. godini.

“Privatna potrošnja ostat će najveći pokretač rasta, s javnim investicijama koje pridonose rastu tijekom ove godine te očekivanim oporavkom kapitalnih ulaganja u sljedećoj godini. Neto izvoz neće poticati gospodarski rast do sljedeće godine”, ocijenio je Dan Bucsa, glavni ekonomist UniCredita za regiju Srednje i Istočne Europe u najnovijem CEE Quarterly izvješću.

Kupovna moć kućanstava u regiji SIE nastavit će rasti u drugoj polovici 2024. i 2025. godine. Iz Unicredita ističu da ne očekuju rast ruskog izvoza energije zbog pooštravanja sankcija SAD-a i EU-a. Zemlje poput Austrije, Mađarske, Slovačke i Srbije morat će pronaći alternativne izvore energije do kraja sljedeće godine.

Zemlje poput Mađarske, Slovačke, Poljske, Rumunjske i Turske morat će smanjiti svoje proračunske deficite, no ostat će daleko od praga od tri posto BDP-a. Fiskalni rizici su ograničeni u svim ostalim zemljama SIE. “U nedostatku fiskalne konsolidacije, vidimo rizike od smanjenja kreditnog rejtinga u Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj”, stoji u izvješću.

Kreditni rejting neugrožen
“U ovakvom okruženju podižemo prognozu rasta BDP-a za Hrvatsku na 3,2 posto u 2024. i blago je smanjujemo za 2025. na 3,3 posto. U 2024. rast će vjerojatno potaknuti sve komponente domaće potražnje, uključujući investicije, kao rezultat snažne javne potrošnje početkom 2024. uoči proljetnih izbora. Također, očekujemo da će negativni doprinos neto vanjske potražnje oslabiti u drugom dijelu 2024., kako se vanjska potražnja bude oporavljala.

U 2025. očekujemo da rast BDP-a pokreću sve njegove komponente. Utjecaj fiskalne ekspanzije prije izbora u Hrvatskoj vjerojatno će imati vidljive učinke na ukupnu fiskalnu poziciju 2024. i potencijalno 2025., ali ne očekujemo da će trend pada omjera javnog duga skrenuti s tračnica, niti da će fiskalna kretanja ugroziti kreditni rejting”, istaknuo je Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke.

Ekonomisti u izvješću UniCredita primjećuju da su središnje banke u 2024. postale opreznije i zbog kontinuiranih inflatornih pritisaka uslijed popuštanja fiskalne politike i snažne potražnje potrošača. Međutim, analitičari ocjenjuju kako tržišta trenutno potencijalno podcjenjuju broj smanjenja stopa u 2025., kada se uzme u obzir približavanje kamatnih stopa terminalnim stopama u ovom ciklusu.

Crna Gora predvodnik
Očekuje se da će Mađarska predsjedajući Vijećem Europske unije dati važnost proširenju Unije na zemlje zapadnog Balkana, smanjivanju migracija i poboljšanju konkurentnosti. Zapadni Balkan ima povijesnu priliku za reforme, korištenje EU sredstava i, dugoročno, pristup Carinskoj uniji EU-a te za dobivanje boljeg rejtinga. Do sada je zamah reformi i dalje slab, a ekonomisti UniCredita vide Crnu Goru kao predvodnika u pregovorima, istaknuto je u izvješću.

Kao glavne makroekonomske rizike ekonomisti UniCredita navode zastoj energetske tranzicije u Srednjoj Europi, političke nesuglasice koje odgađaju uvođenje eura u Bugarskoj te slabu želju za reformama pred očekivanim demografskim padom krajem desetljeća.