Srbija se od početka 21. stoljeća suočavala s teškim epizodama suše i ekstremnih padalina koje su uzrokovale velike ekonomske gubitke – procjenjuju se na više od šest milijardi eura, a više od 70 posto tih gubitaka povezano je sa sušom i visokim temperaturama, što je više od četiri milijarde eura.
Sve češća pojava suša jedna je od najočitijih manifestacija klimatskih promjena, a uskoro će postati redovita, “prirodna” pojava zbog promjena klimatskih uvjeta.
Visoke temperature
Porast globalne temperature, uzrokovan klimatskim promjenama, dovodi do povećanog isparavanja vode iz tla i biljaka, što izravno pridonosi povećanju sušnih uvjeta.
Isto tako, u mnogim regijama kišna razdoblja postaju sve kraća i intenzivnija, dok su sušna razdoblja sve duža. “Iako se ukupna količina oborine možda neće značajno smanjiti, njezin raspored tijekom godine postaje nepravilan, povećava se opasnost od suša pa regije u kojima su nekada bile redovite oborine sada bilježe duža sušna razdoblja”, kaže za Novu ekonomiju Vladimir Đurđević, profesor Fizičkog fakulteta Sveučilišta u Beogradu.
Također, svjedoci smo ranog dolaska “paklenih” temperatura kod nas i u svijetu – u čemu opet imaju udjela klimatske promjene. S povećanjem broja i intenziteta toplinskih valova dodatno se “pojačavaju” suše te dolazi do smanjenja dostupnosti vode za poljoprivredu, piće i industriju. Te promjene imaju značajne posljedice za poljoprivredu, vodoopskrbu i ljudsko zdravlje – suše dovode do smanjenih prinosa usjeva, nestašice vode, povećanog rizika od šumskih požara i degradacije zemljišta.
“Ukupan minimalni iznos materijalnih šteta uzrokovanih ekstremnim klimatskim i vremenskim uvjetima, u razdoblju od 2000. do 2020. godine, iznosi 6,8 milijardi eura. Više od 70 posto šteta uzrokovano je sušama i visokim temperaturama uzrokovanim klimatskim promjenama i ekstremnim vremenskim nepogodama”, ističe se u dokumentu Programa prilagodbe izmijenjenim klimatskim uvjetima koji je Vlada usvojila krajem 2023.
“Iako su gubici povezani s ovim sušama bili značajni, odgovori Vlade bili su uglavnom reaktivni i ad hoc, nakon završetka sušnih razdoblja”, navodi se u Nacionalnom planu za sušu za 2020. Tijekom posljednjih nekoliko godina došlo je do promjene u pristupu s reaktivnog na proaktivni pristup upravljanju prirodnim katastrofama u Srbiji, što je potaknuto razornim poplavama 2014. godine.
Ipak poboljšanja
Nakon velikih poplava 2014., došlo je do pozitivnih pomaka u upravljanju prirodnim katastrofama, od poboljšanja pravnog okvira do razvoja programa oporavka i provedbe mjera za ublažavanje i pripravnost.
“Mnogi od ovih poteza bili su prvenstveno usmjereni na poplave – a kao rezultat toga Srbija još uvijek nema nacionalni strateški dokument posvećen suši, iako su ekonomski gubici povezani sa sušama u pojedinim godinama približno jednaki gubicima od poplava u 2014.”, ističe Đurđević.
S druge strane, Srbija već ima neke elemente za odgovor na sušu, ali često ti elementi nisu do kraja razvijeni, rascjepkani su i ne mogu zajedno funkcionirati, na što profesor Đurđević dodaje da je “trenutni odgovor na sušu u zemlji uglavnom reaktivan, fokusirajući se na akcije nakon što suša počne ili završi”
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu