Njemačka vlada namjerava smanjiti porez strancima koji u toj zemlji rade u deficitarnim zanimanjima. Tome se suprotstavljaju brojni političari, neovisno o stranačkoj pripadnosti. Porezne olakšice za poduzeća, pogodnosti za što duži radni vijek starijih zaposlenih, mjere za smanjenje birokracije, samo su neke od stavki kojima njemačka Vlada namjerava ojačati njemačko gospodarstvo.

I doseljavanje stručne radne snage bi trebalo poboljšati: “Uvodimo smanjenje poreza za stranu stručnu radnu snagu u prve tri godine njihovog rada u Njemačkoj. Postojat će 30, 20 ili 10 posto smanjenja poreza za ljude koji nam dođu kao stručna radna snaga”, rekao je ministar financija Christian Lindner, šef liberalne Slobodne demokratske stranke (FDP), predstavljajući Vladine mjere, piše Deutsche Welle.

Plan kod mnogih u Njemačkoj ne nailazi na odobravanje. “Očigledna diskriminacija domaćeg stanovništva”, “opasnost za socijalni mir”, “otvoreno neprijateljska politika prema domicilnom stanovništvu”, “bezobzirno prema domaćim radnicima” – to su komentari oporbenih političara i predstavnika sindikata.

Diskriminacija domaćih
Ali kritika dolazi i iz redova vladajućih stranaka. Zastupnica Zelenih u Bundestagu Beate Müller-Gemmeke ukazuje na to da su prema Ustavu svi ljudi jednaki pred zakonom. “Imamo u Njemačkoj i Zakon o jednakom tretiranju, a to znači da nitko ne smije biti tretiran lošije. Po mom mišljenju, to bi donekle bila diskriminacija domaćeg stanovništva, ako kažemo da oni koji dolaze izvana, iz drugih zemalja, dobivaju popust na porez koji svi plaćaju”.

Dakle, moglo bi se ispostaviti da je protuustavno ako određene grupe ljudi od bruto iznosa plaće dobiju isplaćeno više za posao koji obavljaju kao i svi drugi. Najviše rangirani kritičar ovog plana iz redova vladajuće koalicije je Hubertus Heil (SPD), ministar rada. “Priznajem da nisam previše sretan zbog te točke u dogovoru. To moramo još jednom detaljnije pogledati”, rekao je taj socijaldemokrat. I Heil se pribojava da bi takva mjera potaknula zavist i svađe. “Moramo paziti da ne dođe do društvenih nesporazuma”.

Liberali se mjesecima bore da potaknu rast gospodarstva na sve raspoložive načine i nemaju razumijevanja za ovu kritiku. “Aktualno stanje poduzeća je loše”, izjavio je krajem svibnja šef Njemačke industrijske i trgovinske komore Martin Wansleben. “Izjalovila se nada da će dobro poslovanje u inozemstvu ili oživljena unutarnja potražnja moći djelovati kao motor za domaće tvrtke”, dodaje. On objašnjava da to, kao i “konkretni strukturni izazovi”, i dalje opterećuje gospodarstvo.

U te izazove spada nedostatak stručne radne snage u Njemačkoj, koji se godinama nazirao, a sada je itekako vidljiv. Uzrok je sve veći broj ljudi koji odlaze u mirovinu, a sve manje mladih ljudi koji na raspolaganju. Nedostatak stručne radne snage i radne snage općenito je, prema ekonomistima, najveći rizik za gospodarski rast.

Prema jednoj aktualnoj studiji Instituta za njemačko gospodarstvo, trenutno u Njemačkoj nedostaje oko 573.000 kvalificiranih radnika. Ekonomisti su izračunali da bi gospodarski rast ove godine bio veći za više od jedan posto, odnosno za 49 milijardi eura, kada bi na raspolaganju bilo dovoljno stručne radne snage. To je puno kada se zna da stručnjaci za ovu godinu predviđaju rast od samo 0,2 posto.

Vlada je 2020. donijela Zakon o doseljavanju stručne radne snage, a on se od tada stalno dopunjava, s ciljem da se uklone što više birokratskih prepreka koje bi kvalificirane ljude odvratile od dolaska u Njemačku. Unatoč svim mjerama, u Njemačku ne dolazi dovoljan broj radnika. Valjda i zato što se pročulo da je u toj zemlji jako teško pronaći stan.

Ali i zato što je netrpeljivost prema strancima porasla, naročito u istočnim njemačkim pokrajinama. Prema studiji zaklade Bertelsmann, u Njemačku je 2022. došlo svega 70.000 kvalificiranih doseljenika iz zemalja koje nisu članice Europske unije. Doduše, time je nadmašen rekord od 64.000 novodoseljenih kvalificiranih osoba iz 2019. Ali to je još uvijek premalo.

Popust na porez je dodatni pokušaj da Njemačka postane atraktivnija za stručnu radnu snagu. Ministar rada Hubertus Heil izražava sumnju u to da će ovom mjerom biti prevladane druge teškoće. “Ta stavka nije odlučujuća”, kaže on i dodaje da je najvažnije ukloniti birokratske prepreke, ubrzati dodjelu viza i poboljšati priznavanje stranih stručnih kvalifikacija.

Jezična barijera
I jezični problem je bitan. Njemačka je na petom mjestu po atraktivnosti za stranu stručnu radnu snagu, a ispred nje su četiri zemlje u kojima se govori engleski. Stručnjak za proračunska pitanja u zastupničkom klubu liberala Christoph Meyer kritizira socijaldemokratskog ministra. “Izjave Hubertusa Heila ne unapređuju ni malo Njemačku”, rekao je za novinsku agenciju AFP. Dodao je da su porezne olakšice kao stimulacija za doseljenike s visokim kvalifikacijama u međuvremenu “u pola Europske unije dio rješenja nedostatka kvalificirane radne snage”.

Njemačka Vlada je 2018. na pitanje zastupnika Zelenih navela niz zemalja Europske unije u kojima već postoje porezne olakšice za kvalificirane radnike iz inozemstva. To su Belgija, Danska, Finska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Austrija, Portugal, Švedska, Španjolska, Velika Britanija i Cipar. Na to je u ponedjeljak ukazao glasnogovornik njemačke Vlade Steffen Hebestreit: “U svim tim zemljama, kao i u mnogim drugim europskim zemljama, postoje takve porezne olakšice kako bi se privukla kvalificirana radna snaga”.

Hebestreit je objasnio da cilj Vladinih mjera nije uvođenje olakšica za sve strane radnike, već samo za “određena područja” za koja se sada razrađuju detaljni planovi. “Postojat će najmanja godišnja zarada od koje će to pravilo vrijediti, kao i gornja granica, tako da multimilijunaši neće imati porezne privilegije zbog kojih bi došli u Njemačku”.