„Pametne industrije“ su koncept razvoja pokrenut na temeljima Industrije 4.0, predvodnici su Švedska (2014.) i Nizozemska (2016.) a potom je Hrvatska krenula (2018.) sa svojim modelima razvoja „Smart Industry“. To je 2021. rezultiralo i objavom Industrije 5.0 od strane „Joint Research Centre“ Europske Komisije.
Koncepti i instrumenti pametnih industrija omogućavaju i podržavaju suradnju gospodarstva, javne uprave i akademske zajednice za aktualna područja nacionalnog razvoja:
- industrijska tranzicija,
- digitalna transformacija javne uprave i
- transformacija društva.
Pametne industrije su pozicionirane u Republici Hrvatskoj kao regionalni lanci vrijednosti u ITP programu za regije Jadransku, Panonsku i Sjevernu Hrvatsku.
1. Vrijeme je za digitalni rast
Treće desetljeće ovoga stoljeća obilježeno je danas paralelnim trendovima koji postavljaju vrlo velike i kompleksne zahtjeve pred upravljačke strukture organizacija te “governance” i menadžerske funkcije (ne samo u gospodarstvu, nego i u javnom sektoru općenito):
- pojačavaju se zahtjevi u digitalnom poslovanju, da bi se ostvario brži i veći digitalni rast;
- umjetna inteligencija pokazuje sve veće mogućnosti i efekte u praksi;
- kibernetička sigurnost pojačava zahtjeve u zaštiti (NIS.2) zbog sve većih kibernetskih rizika;
- potreba za velikim količinama podataka je sve veća, za podacima kao „digitalnim energentima“ za digitalni rast.
Raskorak između zahtijevanih strateških sposobnosti organizacija i stvarnih potencijala, sve je veći: nova očekivanja korisnika i kupaca, zahtjevi na vještine zaposlenika i timova, stalne inovacije proizvoda i stalna optimizacija operacija; tako da se paralelno povećavaju strateški zahtjevi da bi se povećavala poslovna uspješnost, izvrsnost i konkurentnost.
Digitalna transformacija u tom smislu već neko vrijeme predstavlja vodeću temu u razvoju organizacija te omogućava izgradnju digitalnog poslovanja posebno uz digitalne inovacije.
Danas u uvjetima razvijene digitalne infrastrukture i visoke primjenjivosti umjetne inteligencije, pred organizacijama je novi izazov: digitalni rast. Digitalni rast traži nove logike digitalnog stvaranja vrijednosti te prilagodbe poslovnih modela za nove načine realizacije konkurentnosti u uvjetima digitalnih tržišta.
Povećanje prihoda iz digitalnog stvaranja vrijednosti, poboljšanje korisničkog iskustva, povećanje tržišnog udjela, te suradnja u digitalnim ekosustavima, tipični su zahtjevi, očekivanja i rezultati digitalnog rasta u gospodarstvu.
2. Suradnja u digitalnim ekosustavima: ključni mehanizam uspješnog razvoja
Na razini Republike Hrvatske donesene su sve potrebne strategije, nacionalni planovi i programi (a na razini EU doneseni su strateški akti o podacima, umjetnoj inteligenciji, digitalnim uslugama, kibernetičkoj sigurnosti…):
Međuzavisnost politika i strateških mjera svih dionika te uspješan nacionalni razvoj, danas se ostvaruje kroz digitalne ekosustave u kojima se na temeljima suradnje rješavaju kritične pretpostavke razvoja u digitalnom dobu: osiguranje velikih količina podataka da bi se iskoristili potencijali umjetne inteligencije; razvoj digitalnih vještina zaposlenika i timova da bi se povećavala agilnost digitalnog poslovanja; a sveukupno da bi se razvijala spremnost za budućnost i otpornost svih sastavnica gospodarstva, javne uprave i društva.
Za uspješan digitalni rast neke organizacije, jako je važna digitalna razvijenost okoline te spremnost gospodarskih asocijacija i akademske zajednice da podrže: industrijsku tranziciju, digitalnu transformaciju javne uprave i društvenu transformaciju.
Na drugoj strani na strani vlade i državne uprave, danas su najvažniji provedbeni instrumenti svih strategija i nacionalnih planova te pravovremena prilagodba politika i regulatornog okvira.
3. Novi zahtjevi na upravljačke strukture
Sveukupno od vodstva organizacija očekuje se: povećavati spremnost za budućnost, pojačavati otpornost na neočekivane događaje i pojave, te sveukupno razvijati poslovnu agilnost za stalno povećanje uspješnosti, izvrsnosti i konkurentnosti.
Motivacijski model poduzetnika (vizija, misija, strateški ciljevi i strategija) te Poslovni model (organizacijske jedinice, poslovni procesi i poslovna pravila) po kojemu rade menadžeri, sve brže se usklađuju. Posebna strateška tema je kontekst prepoznavanja zaposlenika kao „internih kupaca“, te uvođenja i praćenja iskustava zaposlenika, pored korisničkih iskustava.
Novo vrijeme, uz nove zahtjeve, nudi i nove odgovore:
- Upravljanje organizacijama i adaptabilnost podržava se kroz OKR metodu, u kojoj se paralelno sa praćenjem KPI-eva, uvodi fokusiranje na taktičke ključne rezultate u tromjesečnim razdobljima (poravnate na strategiju),
- Kroz veliku dostupnost GenAI alata, omogućava se široko eksperimentiranje s umjetnom inteligencijom, već od razine radnog mjesta,
- Kroz digitalne i inovacijske ekosustave podržava se suradnja duž vrijednosnog lanca, te zajednički pribavljaju podaci kao „digitalni energenti“,
- Upravljanje inovacijama profesionalizira se te fokusira se i ubrzava proces komercijalizacije,
- Procesi učenja i treniranja široko su u uporabi da bi se osnažili zaposlenici i razvili agilni timovi.
Kroz rad agilnih timova, u kojima rade ne samo stručnjaci partnera i znanstvenici iz akademske zajednice, nego i kupci, stvara se sve više nove vrijednosti za novi prihod i za povećanje konkurentnosti. Dostupnost tehnologija i modela Industrije 5.0 omogućava da se ideje i novi modeli poslovanja mogu brzo razviti i brzo djelovati u poslovanju i na tržištu.
4. Izvorišta digitalnog stvaranja vrijednosti
Posebno mjesto u današnjem razvoju ima platformski model poslovanja (Platform based Business), koji omogućava da se bilo koja proizvodnja (i materijalno energetska) može upravljati kao pružanje usluga (Service Providing i Manufacturing as a Service – MaaS); sa fokusom na dodanu vrijednost i zelenu tranziciju (koja kroz ESG tretira energetske tokove na novi način).
Svrha digitalnih inovacija je stvaranje novih i većih vrijednosti radi poboljšanja digitalnog korisničkog iskustva te stalno boljih poslovnih rezultata i poslovne održivosti (što donosi i povećanje konkurentnosti).
Američki institut MIT je istražio digitalno stvaranje vrijednosti i digitalne inovacije, te definirao četiri izvorišta stvaranja vrijednosti: od kupaca; od operacija; od poslovnih ekosustava i od tvrtke kao sustava u cjelini. Ta četiri izvorišta vrijednosti predstavljanu i četiri „igrališta“ za istraživanje i inovacije, te digitalni rast organizacija i razvoj spremnosti za budućnost. Agilni timovi predstavljaju dinamički oblik organiziranja temeljen na znanju i digitalnim tehnologijama, kroz koji se omogućava digitalni rast i odgovor na stalno nove izazove digitalnog doba.
Načela i metode digitalnog stvaranja vrijednosti u gospodarstvu, potpuno su primjenjivi i u javnoj upravi.
5. Akceleratori razvoja pametnih industrija u praksi
Izvrsna je prilika i pravo vrijeme uskladiti napore koje ulaže javni sektor sa specifičnim aktivnostima pojedinih industrija i njihovih predvodnika te na kraju svakog poduzetnika, od najmanjeg do najvećeg. Koordinacija i sinkronizacija svih dionika iz 3-Helix modela putem strateških odrednica konkretiziranih kroz regionalne lance vrijednosti (RLV) naših regija (u kojima su pozicionirani RLV za pametne industrije) pretpostavka su uspješnog korištenja značajnih EU dostupnih sredstava.
Inicijalni posao već je odrađen i 2023. godine objavljeni su „Akceleratori razvoja pametnih industrija“ od strane Udruge za promicanje pametnih industrija CroSI (kao pokretača nacionalnog Smart Industry Brainstorma).
6. Poziv na akciju
Pozivamo Vas stoga da nam se pridružite dana 21. listopada 2024. u Hotelu Sheraton, Zagreb, a sve dodatne informacije i okvirni Program pronađite na stranici www.smartindustry.hr .