Mile Šikić nije samo znanstvenik, on je i uspješan poduzetnik. Redoviti profesor na FER-u voditelj je i grupe na Genome Institute of Singapore, A*STAR, gdje živi posljednjih šest godina.

Zajedno s partnerima, Vukom Vukovićem i Dejanom Vinkovićem, pokrenuo je hedge fond koji ulaže na temelju metodologije koju su razvili za predviđanje izbornih rezultata. Fond Orca Bason, kao i kompanija Oraclum Capital, registrirana je u SAD-u.

S iskustvom života i rada na tri kontinenta, SAD-u, Europi i Aziji, Šikić na Demo Dayu programa Nuqleus iznosi niz zanimljiv razmatranja. Kaže da Europa apsolutno zaostaje za Azijom.

“Danas ona izgleda kao muzej u odnosu na Aziju. Samo prošle godine Singapur, zemlja od pet milijuna stanovnika, kupio je 15 posto svih prodanih grafičkih kartica u svijetu. Europa je kupila manje”, kaže.

Engleski i vladavina prava
Stari kontinent, doduše, ima svojih prednosti – kvalitetan balans privatnog i poslovnog života, najbolji je kontinent za život, ali ne i za poslovanje, kaže Šikić. Iako je tržište Europe naoko veliko i otvoreno, karakterizira ga određena razina protekcionizma, nastavlja. “U Njemačkoj je jako teško prodati nešto ako niste Nijemac”, kaže.

Dodaje da stvari nisu ništa bolje ni kad je riječ o investicijama. “Po tom je pitanju možemo usporediti s Kinom. Ako imate privatne investitore vlade će se u sve u konačnici umiješati”, kaže Šikić ističući da se Europa mora mijenjati. Uzor bi nam mogao biti Singapur, mala otočna grad-država u Aziji u kojoj su tri stvari bile ključne za uspjeh. “Jedna je što im je engleski prvi jezik. Drugi je vladavina prava, a treći privlačenje intelektualnog kapitala”, ističe.

Tko kontrolira znanje?
Navodi i da SAD apsolutno ima najpoželjniju investicijsku i poslovnu klimu. Kaže da tamo vlada kultura podrške, a neuspjeh se prihvaća kao potpuno normalan. Iako najviše kapitala dolazi iz SAD-a, on se trenutačno u najvećoj mjeri slijeva u Ujedinjene Arapske Emirate.

Znanstveniku, čije je područje interesa primjena algoritama i umjetne inteligencije u analizi DNA i RNA sekvenciranih podataka, upozorava da danas kompanije drže većinu znanja o umjetnoj inteligenciji. “Ne sviđa mi se činjenica da tehnologiju kontrolira jedna ili tek nekoliko kompanija. Znanje mora biti otvoreno i dostupno”, upozorava Šikić.