Kako se odvijaju pregovori države i turskog većinskog vlasnika Petrokemije Yildirima nakon problematične dokapitalizacije još je nepoznanica, no predstavnici dva glavna dioničara uskoro će se sastati u Kutini na Glavnoj skupštini.

Uprava ju je sazvala za 7. kolovoza, s dnevnim redom usvajanja godišnjeg izvješća za 2023. Ne znači, naravno, da se u zadnji tren neće dodati i druge prijedloge, no prema neslužbenim informacijama, razgovori o novim vlasničkim odnosima još nisu uznapredovali, pa i nije izgledno da će se na toj skupštini razgovarati o eventualnim rješenjima kompliciranog zapleta oko povećanja temeljnog kapitala i promjeni u vlasničkim odnosima.

Ipak, premda iz Ministarstva gospodarstva i Vlade uvjeravaju da sam proces dokapitalizacije Petrokemije nije dovršen, te to potvrđuju činjenicom da promjena temeljnog kapitala još nije provedena u sudskom registru, iz godišnjeg financijskog izvješća o poslovanju kutinskog proizvođača i njegovih tvrtki može se iščitati drugačiji stav.

Sva četiri člana Uprave iz redova Yildirima – predsjednik Ali Odabaş, te Faruk Özkısa, Erman Akman i Oğuz Balli – konstatiraju suprotno.

Značajno pali prihodi
“U trenutku sastavljanja ovog izvještaja proces dokapitalizacije uspješno je završio uplatom 128,9 milijuna eura na ime povećanja temeljnog kapitala i 3,5 milijuna eura uplaćeno je u rezerve kapitala, te je ovom transakcijom osigurana održivost poslovanja u nestabilnim i volatilnim uvjetima”, ističu iz Uprave, dodajući kako Petrokemija “nastavlja provoditi snažne mjere i aktivnosti usmjerene na optimizaciju poslovanja kroz blok način rada (kombinacija proizvodnje i uvoza gnojiva kroz alternativne pravce), te opskrbljivanje preostale, uglavnom domaće potražnje vlastitom proizvodnjom i djelomično uvozom, ovisno o ekonomskoj isplativosti u pojedinom trenutku”.

Takvim zaključkom zasigurno neće biti zadovoljni ni u Vladi, niti u sve glasnijoj političkoj oporbi, koja počinje otvarati pitanje rezultata dokapitalizacije kojom je umjesto zadržavanja kontrolnog paketa država skliznula na jedva 20% udjela, a posebno će uznemiriti zaposlenike u Kutini.

Oni su već inicirali razgovore sindikata i radničkog vijeća s upravom, budući da, suprotno tvrdnjama iz financijskog izvješća, Petrokemija još ne proizvodi, niti obavlja druge poslove u intenzitetu kojim bi se osiguralo stabilno poslovanje. Plaće zasad dolaze, čak se poštuje i kolektivni ugovor, kojim je ove godine osigurano značajno povećanje prihoda, no bez pokretanja pogona i radnici su svjesni da im budućnost nije svijetla.

U financijskom izvješću, inače, navodi se da je ulaskom Yildirima od 1. svibnja 2023., kupnjom Inine i PPD-ove tvrtke Terra Mineralna gnojiva koja drži 54,5% dionica Petrokemije, tom proizvođaču mineralnih gnojiva osigurano održivo poslovanje u 2023. i na prijelazu 2024.

No, prema podacima iz financijskog izvješća, prihodi iz poslovanja su na razini grupe (koju čine Petrokemija, Luka Šibenik i Tvornica gline Kutina i Tvornica paleta Kutina), lani značajno pali, s 263 milijuna u 2022. na nešto više od 100 milijuna, dok je godina zaključena s gubitkom od 63,5 milijuna eura, nakon prethodne godine iz koje je tvrtka izašla s dobiti od 10,5 milijuna eura.

Najveći dio ovih brojki odnosi se na Petrokemiju d.d., koja će po prijedlogu Uprave trećinu gubitka od 63 milijuna pokriti iz zadržane dobiti za 2020. i 2022. i zakonskih rezervi, a dvije trećine prenijeti u naredna razdoblja.

Što se spomenute pomoći koju je osigurao novi vlasnik, iz izvješća se može iščitati da ju je Yildirim pružio preko povezanog društva Imperial Financial Services BV, kod kojeg se Petrokemija zadužila za 55,6 milijuna eura, a riječ je o kratkoročnom kreditu.

Plan uložiti 39 mil. eura
Iz izvješća se doznaje i da Petrokemija ima ugovorenu kupnju plina s PPD-om i MET Croatia Energy Tradeom do 30. rujna ove godine, s tim da nema ugovorene fiksne količine, nego ih ovisno o potrebama proizvodnje može dogovarati na dnevnoj ili mjesečnoj razini.

Doznaje se i da u ovoj godini tvrtka planira realizirati više od 39 milijuna eura, najvećim dijelom u proizvodne kapacitete, dok za poštivanje kriterija zaštite okoliša do 2028. predviđa ulaganja od gotovo 36 milijuna eura.

No, u kontekstu situacije oko rješavanja odnosa s državom nakon dokapitalizacije, u kojoj je “zaskočila” državu, znakovita su objašnjenja situacije vezane uz okolišne i druge dozvole.

“Grupa očekuje… novi pregovor uvjeta koncesijskog ugovora, što uključuje trajanje koncesija i potrebna kapitalna ulaganja, te ne očekuje da će imati značajna kapitalna ulaganja do okončanja pregovora”, stajalište je Uprave Petrokemije, koja navodi i da važeći ugovor o koncesiji ne predviđa penalizaciju u slučaju ranijeg otkazivanja ugovora ili njegovog nepoštivanja. Dakle, dok se ne usuglase država i Yildirim, u Kutini očito baš i neće biti dobrih vijesti o razvoju tvrtke.