Ukupna vanjskotrgovinska razmjena s Rusijom bilježi značajan pad od početka ove godine, što govori o činjenici da Srbija nikada nije uspjela iskoristiti potencijale rusko-srpskog Sporazuma o slobodnoj trgovini, potpisanog u kolovozu 2000. godine.

Analitičari kažu da postoji odmak od Rusije, što se jasno očituje u ovom padu, ali da Srbija ne koristi mogućnosti koje nude ovakvi trgovinski sporazumi, a koje ima s nekoliko zemalja.

Alternativna tržišta
“Jabuke su nekada zauzimale značajno mjesto u izvozu u Rusiju, ali vidimo da je ta roba preusmjerena na druge destinacije, što znači da smo pronašli alternativna tržišta, što pobija tezu svih onih koji su negodovali – što ćemo s jabukama ako se Rusiji uvedu sankcije?

A bez sankcija Rusiji, jabuke jednostavno odlaze na druga tržišta – Veliku Britaniju, Portugal, Saudijsku Arabiju. Budući da se uskoro očekuje sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Egiptom, vrlo brzo će se otvoriti novo tržište i to blizu.”, kaže za Novu ekonomiju ekonomist Saša Đogović.

Kada se pogledaju vrijednosti uvoza i izvoza kroz godine, vidi se da nije bilo puno odstupanja. U 2020. iz Rusije smo uvezli robu u vrijednosti od 1,6 milijardi dolara, a ta je zemlja bila četvrti uvoznik u Srbiju. Sljedeće godine uvoz je bio vrijedan 1,8 milijardi dolara, 2022. 3,1 milijardu, a 2023. već se bilježi značajan pad te je Rusija pala na peto mjesto uvoznika sa 1,7 milijardi dolara.

Skok uvoza u godini kada je počeo rat u Ukrajini i kolaps domaćeg energetskog sustava najvjerojatnije je rezultat “povoljnog” ugovora s Rusijom o opskrbi plinom, a u trenutku kada su cijene na tržištu počele rasti. Sljedeće godine cijene plina su pale.

S druge strane, vrijednost srpskog izvoza u Rusiju u 2020. bila je 911 milijuna dolara, čime je ova zemlja zauzela šesto mjesto na ljestvici izvoznih destinacija. Iduće godine pala je na sedmo mjesto s izvozom vrijednim 996 milijuna dolara.

U 2021. izvoz u Rusiju bio je vrijedan 1,2 milijarde dolara, dok je prošle godine ta zemlja bila na osmom mjestu naših izvoznih partnera, za robu također vrijednu 1,2 milijarde dolara. “Dugoročno gledano, vrlo je stabilan i po onome što uvozimo i po onome što izvozimo, ponekad se iznos promijeni samo jednom, a to se tiče, primjerice, nabave vojne opreme za namjensku industriju.

Najveća razlika je u cijenama, kada imate veliku razmjenu energije, onda cijena raste, ali što se tiče fizičkog volumena, ništa se ne mijenja. Taj Sporazum o slobodnoj trgovini nije ništa doprinio”, objašnjava Ivan Nikolić, ekonomist iz Makroekonomskih analiza i trendova (MAT).

U svom radu 2022. napomenuo je da, iako su Srbija i Rusija potpisale sporazum, nijedna strana nije dovoljno iskoristila ovaj program, a nitko se još nije pozabavio razlozima.

Prema tadašnjim saznanjima Nikolića, ugovor s Rusijom mogli su koristiti i strani ulagači, pa je posljedica bila da su strane tvrtke otvarale proizvodnju u Srbiji i koristile bescarinski pristup tržištima s kojima ta zemlja ima ugovore o slobodnoj trgovini. Među deset najznačajnijih izvoznika iz Srbije u Rusiju, devet je tada bilo stranih ulagača, od čega osam iz EU.

U prvom polugodištu 2021. godine ostvarena je nominalna vrijednost izvoza u Rusiju od 438,9 milijuna eura, što je jedva 3,2 milijuna eura više od onoga što je zabilježeno pet godina ranije.

Dakle, srpski robni izvoz u Rusiju, unatoč režimu slobodne trgovine i povlaštenom statusu pojedinih proizvoda, dugoročno stagnira.

Tri dominantna proizvoda
Ograničeni rezultati bilježe se i na strani proizvoda koje Rusija plasira u Srbiju. Dominiraju energetsko-mineralni proizvodi i roba posebne namjene vojne namjene.

Udio ovih proizvoda često čini tri četvrtine ukupnog srpskog uvoza iz Rusije. No, kako sada stvari stoje, ova tri artikla više neće biti dominantna u ponudi iz Rusije. Statistika o uvozu oružja kao da je potpuno zamrla. Od uvoza od 20,1 tona u 2020. došli smo do nula tona u 2022. i samo 0,5 tona prošle godine. Izvoz od 16,3 tone u 2022. također je na nuli u prošloj godini.