Hoće li se ikada opraviti?, pitaju se u financijskoj industriji u kojoj žalovanje za drastičnim padom ulaganja u ‘fintech’ još uvijek traje uz prevladavajuće uvjerenje da se ‘ludi dani’ u kojima je novac zalijevao svaku ideju s imalo disruptivnog potencijala nikada više neće vratiti. Ulaganja u financijske tehnologije pala su lani (2023.) na najnižu razinu u posljednjih pet godina.
Prema podacima konzultantske tvrtke KPMG iz izvješća Puls Fintecha u financijske je tehnologije lani uloženo 113,7 milijardi dolara, čak 42 posto manje nego godinu ranije (2022.). Okupljeni početkom lipnja u Amsterdamu na konferenciji Money 20/20 direktori i ulagači u sektoru zaključili su da je u prvoj polovici ove godine oporavak investicija slabašan, a zahtjev ulagača za profitabilnošću kompanija u koje ulažu uvjet bez kojega se više ne može. Samo onima koji ga ispune, budućnost će biti financijski ružičasta.
Prije samo tri godine o novim se financijskim tehnologijama, poput blockchaina na kojem su zasnovane kriptovalute ili novim načinima plaćanja govorilo kao o sili koja će ugroziti, uzdrmati i pokoriti tradicionalne financijske institucije te revolucionarno promijeniti smisao banke na tržištu. Zanos uskovitlan na plodnom tlu u pandemiji zaključanog gospodarstva ispuhala je kriza.
Ćošić: Danas više nije dovoljno baviti se samo tehnologijom, pa kasnije razmišljati kako je najbolje upotrijebiti nego od samog začetka treba razmišljati koje je potencijalno tržište, tko su kupci, a tko konkurencija.
Veliko usporavanje globalnog gospodarstva, visoke kamatne stope, politička nestabilnost, ratna žarišta i stalni strah od recesije podsjetili su tržište na tradicionalne zahtjeve od financijske industrije, a to je da bude stabilna i isijava povjerenje.
Joanne Hannaford, voditeljica tehnološke strategije Deutsche Banka stoga je u Amsterdamu, prenio je Reuters zaključila kako je očekivanje da će uzlet fintech tvrtki biti razoran za velike financijske institucije i oteti im značajan tržišni udio bilo pogrešno.
Nema tragedije
Međutim, u industriji novih financijskih tehnologija ovu situaciju ne smatraju tragičnom. Mirna Marović, predsjednica Hrvatske Private Equity i Venture Capital Asocijacije (CVCA) naglašava kako je fintech tradicionalno bio najveće područje za ulagače rizičnog kapitala i najbrže rastući sektor prije nego što je u nedavnoj krizi i najviše pao.
“Od 2016. godine u fintech je uloženo 480 milijardi dolara, ulagači su ostvarili izlazne vrijednosti koje premašuju 1,1 bilijun dolara, a dvije trećine trenutnih ulaganja koja se procjenjuju na 3,7 milijardi dolara odnosi se na privatne kompanije uvrštene na burzu” kaže Marović tumačeći kako je fintech i dalje prepoznat kao jedan od najatraktivnijih područja ulaganja.
Hrvoje Ćosić, osnivač i direktor Aircasha, jedne od najbrže rastućih hrvatskih fintech kompanija koja razvija nove, digitalne modele plaćanja te izdaje kreditnu karticu iako nije banka tumači kako je poplava ulaganja u posljednjih nekoliko godina na tržištu stvorila stanje u kojem brojne tvrtke ni same ne mogu jasno obrazložiti što će točno biti bolje, brže i jednostavnije zahvaljujući njihovim rješenjima.
“Postalo je jasno da oni kojima je glavni cilj zamijeniti banke u tome neće uspjeti, ali je isto tako potvrđeno da prostora za rast i uspjeh imaju svi oni koji će svojim tehnologijama riješiti neke konkretne probleme ili pojednostavniti korištenje nekih usluga” objašnjava Ćosić.
Ljudi su ključ
Aircash kao financijska institucija s licencom EBA-e (Europhean Banking Authority) i HNB-a širi poslovanje i s profitabilnošću nema problema, pa se Ćosić pouzdaje u svijetlu budućnost. Prihod Aircasha lani (2023.) je iznosio 35,6 milijuna eura uz rast od 77,3 posto u odnosu na 2022. kada je tvrtka imala 20,7 milijuna eura prihoda. U istom je razdoblju rasla i dobit, za 35,6 posto sa 7 milijuna eura 2022. na 9,53 milijuna eura lani.
“Da bi privukle ulagače fintech tvrtke uz jasan poslovni model koji pouzdano vodi u profitabilnost moraju imati i organizaciju, kompanijsku strukturu i što je najvažnije ljude, tim sposoban nositi se s uvijek novim izazovima” kaže Ćosić koji na pitanje kada bi Aircash mogao izlistati dionice na burzi bez zadrške kaže: “Za otprilike pet godina”.
Usluge plaćanja u kojima igra i Aircash i dalje su unatoč padu ulaganja najveći segment fintecha u kojem zahtjevi korisnika postaju sve važniji. Lani su ulaganja u segment fintecha koji se bavi plaćanjima iznosila prema podacima KPMG-a 20,7 milijardi dolara, dok su 2022. dosegla 57,9 milijardi dolara. “Svijet plaćanja je svijet svakodnevnih usluga i ljudi žele da im ono bude jednostavnije i sigurnije, da sve što im treba mogu imati na jednoj platformi” kaže Ćosić tumačeći da se put od ideje do proizvoda mijenja, odnosno postaje zahtjevniji. Inovativnost i disrupcija sada dolaze stazom s više prepreka.
Prije se, tumači Ćosić, polazilo od ideje kako nešto mijenjati pa su se razvijala nova tehnološka rješenja i u njih se ulagalo, a tek kad bi imali gotov proizvod tražilo se njegovo mjesto na tržištu koje nije od početka bilo jasno definirano.
“Danas je situacija kompleksnija, nije dovoljno baviti se samo tehnologijom, pa kasnije razmišljati kako je najbolje upotrijebiti nego od samog začetka neke ideje treba razmišljati koje je potencijalno tržište, tko su kupci, a tko konkurencija.” kaže Ćosić.
Ispuhivanje balona
Aktualni pad ulaganja u fintech u industriji zapravo se tumači kao ispuhivanje ionako nerealnog balona, svođenje industrije na svoju realnu mjeru, te raščišćavanje šume kako bi rasli oni projekti od kojih ljudi mogu imati stvarne koristi, a ulagači izvjesnu zaradu.
Mirna Marović kaže kako vidi veliki potencijal fintecha, posebno u fokusiranju na rješenja u segmentu poslovnih korisnika (B2B), potom u integraciji umjetne inteligencije, financijske inkluzije, odnosno omogućavanja financijskih usluga onom dijelu korisnika koji su iz njih trenutačno isključeni, te u segmentu kripto rješenja.
Unutar fintecha nisu sva ulaganja u padu. KPMG bilježi kako su podsektori koji razvijaju nova tehnološka rješenja za upravljanje nekretninskom imovinom (PropTech) te za osiguravateljsku industriju (Insurtech) rasli. “Ulaganja u ‘proptech’ porasla su sa 4,1 milijardu dolara na 13,4 milijarde, a u ‘insurtech’ s 5,9 milijardi dolara 8,1 milijardu dolara”, zabilježili su konzultanti KPMG-a. Najveću otpornost na pad ulaganja pokazalo je američko tržište gdje je ulaganje u fintech palo sa 95,4 milijarde dolara na 78,3 milijarde između 2022. i 2023, dok je prema podacima PitchBooka financiranje fintecha u Europi u istom razdoblju zabilježilo pad sa 26 milijardi dolara na 9,2 milijarde dolara.
Na amsterdamskoj konferenciji početkom mjeseca zaključeno je kako je u Europi teže doći do novca nego u Americi, ali da je na obje strane Atlantika dobavljanje kapitala traje dulje. Ipak, zaostajanje europskog gospodarstva u rastu za američkim te stroža regulativa otežavaju poslovanje fintecha na Starom kontinentu.
Do kraja svibnja ove godine, a prema podatku koji je Reutes prenio sa amsterdamske konferencije obujam ugovora o financiranu u fintechu u Europi je dosegao samo 4,4 milijarde dolara, niti polovicu lani ostvarenih ulaganja što ne upućuje na značajniji oporavak već ove godine već ga odgađa za iduću 2025. godinu.
U Amsterdamu se razgovaralo i o umjetnoj inteligenciji, kako je prenio Reuters, no i u tom dijelu narativ se u odnosu na prije tri godine promijenio. Baš kao što se o alternativnim financijskim institucijama više ne govori kao o zamjeni za banke tako više ne dominiraju niti teze da će umjetna inteligencija zamijeniti ljude, već se sve glasnije govori o njezinoj ulozi u podržavanju ljudske produktivnosti. KPMG-ov Puls Fintecha navodi kako je umjetna inteligencija i dalje glavni fokus tvrtki u cijelom fintech sektoru. Sa 12, 1 milijardi dolara ulaganja privučenih u 2023. godini predvodnik je industrije.
U fintechu se, procjenjuju u KPMG-u može očekivati konsolidacija posebno u podsektoru usluga plaćanja jer se tvrtke žele proširiti i rasti, a fokusirat će se i na razvoj partnerstva i saveza.
Kao dobitna kombinacija za privlačenje ulagača u fintechu kristalizira se pouzdana profitabilnost, jasna primjena i korištenje generativne umjetne inteligencije uz kvalitetan tim i dobru kompanijsku organizaciju. Nabrojeno tako, podsjeća na zahtjeve koji se uobičajeno stavljaju pred tradicionalne industrije upućujući na zaključak da aktualni pad ulaganja samo pokazuje svojevrsno odrastanje fintecha.
Potencijali neupitni
Potencijali su ipak veliki. McKinsey Global institute u ožujku je ove godine procijenio da bi generativna umjetna inteligencija u cijelom globalnom bankarskom sektoru mogla dodati između 200 i 340 milijardi dolara vrijednosti godišnje, odnosno 2,8 do 4,7 posti ukupne industrije prihoda uglavnom kroz povećanje produktivnosti.
Međutim, konzultanti upozoravaju na opasnosti od brze implementacije tehnologije. “Primjeni li se pogrešno može rezultirati stvaranjem lažnih ili nelogičnih informacija, izazvati sigurnosne probleme, otvoriti pitanja pristranosti i poštenja te kršenja intelektualnog vlasništva ili transparentnosti u funkcioniranju sustava.
Uz hrvatski Aircash za koji Mirna Marović kaže da u nekim rješenjima i korisničkom iskustvu nadmašuje Revolut i po rastu prihoda i širenju na različita tržišta spada u jednoroge među hrvatske Fintech tvrtke posvećene financijskim inovacijama sa svijetlom budućnošću ubraja Oradian koji se bavi financijskom inkluzijom, Beon koji nudi financijsko savjetovanje za restrukturiranje dugova i mostovne kredite i tako poboljšava socijalnu inkluziju te Robocash, investicijsku platformu koja koristi umjetnu inteligenciju.
“Gledajući strukturu venture capital ulaganja, 75 posto je usmjereno na fintech rješenja za poslovne korisnike zbog tradicionalno visokih povrata te nižih troškova marketinga od rješenja za potrošače” kaže Marović i u tom segmentu izdvaja rast tvrtki koje odgovaraju na potrebe malih i srednjih poduzeća, a to su nova administrativna rješenja, upravljanje sustavima plaća, usklađivanje regulativom poput one za pranje novca te provjere kupaca i dobavljača.
“Najbolji primjeri u Hrvatskoj su Fonoa koja pruža rješenja za automatizaciju poreza usmjerena na pojednostavnjenje međunarodne porezne usklađenosti za poslovne subjekte te je s 85 milijuna dolara prikupljenih sredstava na putu da postane jednorog i Farseer koji nudi alate za financijsko planiranje i analizu za bolje donošenje poslovnih odluka” kaže Marović zaključujući kako u Hrvatskoj 104 tvrtke spadaju u domenu ‘fintecha’ od ukupno 900 startupova i nešto zrelijih scaleupova.
“Te tvrtke imaju sve predispozicije za uspjeh kao što i hrvatski fintech sektor ima potencijal za globalno prepoznavanje i inovacije koje mogu pružiti odgovore na neka od najvažnijih pitanja današnjice” zaključuje Marović.